Žene rade dvije godine kraće, a primaju 23 posto manju mirovinu
Izjednačavanjem dobne granice za umirovljenje žena ta se razlika, međutim, vjerojatno neće riješiti, jer dobar dio ženskog »minusa« proizlazi iz toga što cijeli radni vijek imaju manje plaće od muškaraca
(VJESNIK) ZAGREB - Iako u prosjeku rade samo dvije godine i tri mjeseca kraće od muškaraca, prosječna mirovina koju ostvaruju žene je 23 posto manja u odnosu na onu koju primaju muškarci!
Izjednačavanjem dobne granice za umirovljenje žena ta se razlika, međutim, vjerojatno neće riješiti, jer dobar dio ženskog »minusa« proizlazi iz toga što cijeli radni vijek imaju manje plaće od muškaraca. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu, razlika između prosječne ženske i muške plaće kreće se oko 11 posto, što i uz jednaki radni vijek daje manju mirovinu.
Time će se, među ostalim, tek djelomično doskočiti i činjenici da su, kad je riječ o populaciji starijoj od 65 godina, žene u Hrvatskoj bitno izloženije riziku siromaštva u odnosu na muškarce.
Prema podacima Eurostata za 2007. za zemlje članice EU, u zoni rizika od siromaštva živjelo je 16 posto ukupne populacije, dok je iste godine ta stopa u Hrvatskoj iznosila 19 posto. No, dok se u zemljama EU-a i među populacijom starijom od 65 godina bilježi tek nešto veći udjel siromašnih u odnosu na prosjek (oko 19 posto), u Hrvatskoj se ona 2007. kretala oko 33,2 posto. Lani je ta stopa bila nešto manja (31,2 posto), no razlike između muškaraca i žena su dramatične: siromašno je oko 26 posto muškaraca te čak 34,4 posto žena starijih od 65 godina!
Na razliku, istina, utječe i činjenica da je među ženama veći udjel onih koje nikad nisu radile (domaćice i poljoprivrednice, na primjer), pa i nemaju pravo na mirovinu, no na to značajno utječe visina mirovina. Između ostaloga, i zbog toga što one češće koriste pravo na prijevremenu mirovinu, koja se dodatno umanjuje, zato da bi mogle biti kod kuće i brinuti se o unucima.
»Izjednačavanje žena i muškaraca po dobnoj granici za umirovljenje zato nema nikakva smisla«, komentira Višnja Fortuna, potpredsjednica HSU-a i pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Dodaje da, ako se odmaknemo od uobičajenog stereotipa o tome kako žene rade u dvije smjene, jer je na njima veći dio kućanskih poslova i brige o djeci, žene u prosjeku počinju raditi ranije, jer se kraće obrazuju, pa su do 60 godina već prilično umorne.
Stoga bi puno bolje rješenje od pukog izjednačavanja uvjeta za mirovinu bilo da se onima koji napune uvjet za prijevremenu mirovinu vrednuje staž te da im se mirovina, ako, na primjer, imaju više od 35 ili 40 godina staža ne umanjuje, kažu u HSU, jer i to je u praksi čest slučaj.
Tako nam je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ovih dana ispričao da je upoznao gospođu koja je u dvojbi, jer s 58 godina i 37 godina staža zbog zdravstvenih razloga želi u mirovinu, ali joj to baš i nije pametno, jer bi joj mirovina u tom slučaju bila - umanjena. Prema postojećim propisima, umanjenje bi u njezinu slučaju sada iznosilo oko 3,6 posto, no odluči li raditi dulje, nakon što započne prijelazno razdoblje tijekom kojega će se povećavati dobna granica za umirovljenje, moglo bi joj se lako dogoditi da to umanjenje bude i više od 10 posto.
Mirovina se koristi 19 godina, žene u prosjeku tek 1,5 godinu dulje
Prosječan umirovljenik u starosnoj mirovini »uživa« oko 19 godina, s tim da muškarci mirovinu koriste oko 17, a žene 20,5 godina, pokazuje statistika HZMO-a. Prosječna starosna mirovina korisnika mirovine za koje je HZMO tijekom prvih šest mjeseci ove godine obustavio isplatu (zbog smrti) iznosi 2231 kunu. Taj prosjek za muškarce iznosi, međutim, 2313, a za žene 2057 kuna. Nešto dulje koriste se invalidske mirovine - 17,7 godina muškarci, odnosno 24 godine žene, a njihov prosjek iznosi 1932 kune. [Marijana Matković]
Time će se, među ostalim, tek djelomično doskočiti i činjenici da su, kad je riječ o populaciji starijoj od 65 godina, žene u Hrvatskoj bitno izloženije riziku siromaštva u odnosu na muškarce.
Prema podacima Eurostata za 2007. za zemlje članice EU, u zoni rizika od siromaštva živjelo je 16 posto ukupne populacije, dok je iste godine ta stopa u Hrvatskoj iznosila 19 posto. No, dok se u zemljama EU-a i među populacijom starijom od 65 godina bilježi tek nešto veći udjel siromašnih u odnosu na prosjek (oko 19 posto), u Hrvatskoj se ona 2007. kretala oko 33,2 posto. Lani je ta stopa bila nešto manja (31,2 posto), no razlike između muškaraca i žena su dramatične: siromašno je oko 26 posto muškaraca te čak 34,4 posto žena starijih od 65 godina!
Na razliku, istina, utječe i činjenica da je među ženama veći udjel onih koje nikad nisu radile (domaćice i poljoprivrednice, na primjer), pa i nemaju pravo na mirovinu, no na to značajno utječe visina mirovina. Između ostaloga, i zbog toga što one češće koriste pravo na prijevremenu mirovinu, koja se dodatno umanjuje, zato da bi mogle biti kod kuće i brinuti se o unucima.
»Izjednačavanje žena i muškaraca po dobnoj granici za umirovljenje zato nema nikakva smisla«, komentira Višnja Fortuna, potpredsjednica HSU-a i pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Dodaje da, ako se odmaknemo od uobičajenog stereotipa o tome kako žene rade u dvije smjene, jer je na njima veći dio kućanskih poslova i brige o djeci, žene u prosjeku počinju raditi ranije, jer se kraće obrazuju, pa su do 60 godina već prilično umorne.
Stoga bi puno bolje rješenje od pukog izjednačavanja uvjeta za mirovinu bilo da se onima koji napune uvjet za prijevremenu mirovinu vrednuje staž te da im se mirovina, ako, na primjer, imaju više od 35 ili 40 godina staža ne umanjuje, kažu u HSU, jer i to je u praksi čest slučaj.
Tako nam je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ovih dana ispričao da je upoznao gospođu koja je u dvojbi, jer s 58 godina i 37 godina staža zbog zdravstvenih razloga želi u mirovinu, ali joj to baš i nije pametno, jer bi joj mirovina u tom slučaju bila - umanjena. Prema postojećim propisima, umanjenje bi u njezinu slučaju sada iznosilo oko 3,6 posto, no odluči li raditi dulje, nakon što započne prijelazno razdoblje tijekom kojega će se povećavati dobna granica za umirovljenje, moglo bi joj se lako dogoditi da to umanjenje bude i više od 10 posto.
Mirovina se koristi 19 godina, žene u prosjeku tek 1,5 godinu dulje
Prosječan umirovljenik u starosnoj mirovini »uživa« oko 19 godina, s tim da muškarci mirovinu koriste oko 17, a žene 20,5 godina, pokazuje statistika HZMO-a. Prosječna starosna mirovina korisnika mirovine za koje je HZMO tijekom prvih šest mjeseci ove godine obustavio isplatu (zbog smrti) iznosi 2231 kunu. Taj prosjek za muškarce iznosi, međutim, 2313, a za žene 2057 kuna. Nešto dulje koriste se invalidske mirovine - 17,7 godina muškarci, odnosno 24 godine žene, a njihov prosjek iznosi 1932 kune. [Marijana Matković]
Preuzeto s: nhs.hr