Završni izvještaj istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnome mjestu
Donosimo završni izvještaj istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnome mjestu, koje je provedeno u lipnju i srpnju ove godine među zaposlenima u poduzećima i službama u kojima djeluju sindikati udruženi u Nezavisne hrvatske sindikate. Izvještaj možete preuzeti na poveznici u dnu teksta.
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 2340 ispitanika/ca iz sedam sektora rada (energetika, promet, šumarstvo, poštanske djelatnosti, IKT, financijske i djelatnosti osiguranja te državna i javna služba) i dio je projekta "Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj" sufinanciranog iz programa 2014 - 2021 Social Dialogue Decent Work Norveškog fonda, koji provode Nezavisni cestarski sindikat (NCS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Istraživanje je pokazalo kako su muškarci na radnom mjestu češće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing češće kod pripadnica ženskog spola. Tako je 26,2% muškaraca i 36,6% žena koje su sudjelovale u istraživanju doživjelo zlostavljanje, uznemiravanje ili mobing, 1,1% muškaraca i 7,9% žena doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a 1,7% muškaraca i 0,8% žena fizičko nasilje.
Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje radnika i radnica. Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina starosti, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine.
Zaposleni su najčešće uznemiravani od osobe koja im je nadređena, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju. Uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte.
Istraživanje je ujedno ukazalo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena podrška, sudjelovanje u donošenju odluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade.
Prema istraživanju, čak 84 posto ispitanika i ispitanica potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 posto) nego kod muškaraca (77 posto), dok je bolovanje zbog navedenog nasilja uzela trećina muškaraca te četvrtina žena.
Uslijed covid-19 krize i rada od kuće, najveći dio ispitanika i ispitanica odgovorio je kako rad od kuće nije utjecao na njihovu izloženost bilo kojoj vrsti nasilja ili uznemiravanja.
Zabrinjavajuće je da je tek svaki 11. ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (više od 90 posto nije), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju.
Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto.
Prema istraživanju, osobe koje su bile uznemiravane najčešće to odmah prijave (43 posto), a velik je i broj onih koji za to čekaju i više od godine dana (24 posto) te prijavljuju najčešće pisanim putem.
Ispitanici i ispitanice su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovici slučajeva nadležno tijelo istražilo incident, dok kod 38 posto slučajeva kažu da nije, a 12 posto ih to ne zna.
Također, tek svaki četvrti ispitanik ili ispitanica (25,7 posto) je odgovorio kako su pravilnici u tvrtkama jasni, a još manji broj (17,9 posto) ih je odgovorio kako smatraju da su postojeći mehanizmi zaštite dostojanstva na radnom mjestu učinkoviti.
Nezavisni cestarski sindikat i Nezavisni hrvatski sindikati će se u nastavku provedbe projekta baviti izradom i implementacijom smjernica za kolektivne ugovore i druge interne akte poduzeća, kao i prijedloge unaprjeđenja Zakona o radu s ciljem boljeg nadzora, prevencije i sankcioniranja slučajeva nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu. Također ćemo provoditi edukacije sindikalnih povjerenika i povjerenica, povjerenika radnika za zaštitu na radu, članova i članica radničkih vijeća te osoba za zaštitu dostojanstva, odnosno svih uključenih u zaštitu radnica i radnika od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
Podržala Norveška kroz program “Socijalni dijalog – dostojanstven rad” Norveškog fonda 2014. - 2021.
Supported by Norway through the Norway Grants 2014-2021, in the frame of the Programme “Social Dialogue – Decent Work”.
