Anđelko Kasunić izjavio je da će odluku o imenovanju Pregovaračkog tima Sindikata donijeti na sljedeći krug pregovora. Navodi da se situacija u Društvu od potpisivanja Kolektivnog ugovora i I. dodatka Kolektivnog ugovora drastično promijenila te smatra da više nema potrebe radnicima uskraćivati materijalna prava i predlaže da se sve odredbe iz Kolektivnog ugovora počnu primjenjivati bez odgode.

Također predlaže da se višak sredstava koji će se utvrditi na kraju kalendarske godine (dobit), umjesto vraćanja HAC-u i plaćanja poreza, isplati radnicima kao božićnica, regres ili uplatom u III. mirovinski stup.

Jasmin Krizmanić ističe da bi to značilo odmrzavanje prava iz Kolektivnog ugovora iako u I. dodatku Kolektivnog ugovora piše da nema retroaktivne primjene.

Mijat Stanić naglašava da se ne radi o retroaktivnoj primjeni jer se primjena I. dodatka Kolektivnog ugovora može dogovorno u svakom trenutku prekinuti, a Pregovarački tim Sindikata samo predlaže da se u slučaju viška sredstava na kraju godine novac podijeli radnicima u bilo kojem obliku, jer nema smisla ta sredstva vraćati HAC-u i još dodatno plaćati porez na njih, a da se radnici istovremeno odriču svojih prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom.

Jasmin Krizmanić pita da li to znači da se govori o pravima radnika u 2015. godini ili traže da se radnicima isplati božićnica u 2014. godini?

Mijat Stanić odgovara da je svejedno kako će se isplata zvati, božićnica, uskrsnica, regres ili uplata u III. mirovinski stup, bitno je da se višak sredstava usmjeri prema radnicima u bilo kojem vidu.

Anđelko Kasunić navodi da su i prošle godine predlagali Nadzornom odboru da se ta sredstva podijele radnicima.

Jasmina Hudoletnjak navodi da je dobit za prošlu godinu nakon oporezivanja iznosila oko 10.879.000,00 kuna, ali ističe da dobit nije nešto što pripada HAC ONC-u već isključivo vlasniku te predlaže da Sindikati daju svoj pismeni prijedlog.

Anđelko Kasunić smatra da je dovoljno konstatirati u zapisniku s I. kruga pregovora njihov zahtjev, a to je da se neoporezivi višak sredstava na kraju godine iskoristi za uplatu materijalnih prava radnicima bilo kao božićnica, regres ili uplatom u III. mirovinski stup.

Jasmin Krizmanić ističe da Pregovarački tim poslodavca nema ovlasti pregovarati o promjenama I. dodatka Kolektivnog ugovora te o ovom zahtjevu mora upoznati Upravu društva pa će se na sljedećem krugu pregovora o tome očitovati.

Anđelko Kasunić naglašava da se je u međuvremenu nakupilo jako puno drugih problema u Sektoru za održavanje i u Sektoru za naplatu cestarine te da bi se ti problemi svakako trebali početi rješavati. Ističe da još uvijek nisu usklađeni načini obračuna (ne)rada na dan blagdana za radnike u Sektoru za održavanje i u Sektoru za naplatu cestarine, te da će se u vezi toga morati u najskorije vrijeme organizirati sastanak i dogovoriti ili će Sindikati biti primorani podnijeti tužbu da se radnicima isplati ono što im pripada. Sindikati će kroz 15-tak dana napraviti detaljnu analizu te o svemu izvijestiti Poslodavca. Nadalje, napominje da ima jako puno primjedbi na rad kontrolora iz Samostalnog odjela za unutarnju kontrolu i nepravilnosti naročito na ARZ-ovoj dionici, također da na toj dionici do danas nisu usklađena radna mjesta kao na HAC-ovim dionicama, npr. radna mjesta poslovođe još uvijek nisu sistematizirana iako taj posao netko od radnika mora obavljati.

Mijat Stanić navodi da su se Sindikati maksimalno trudili da ne dođe do diskriminacije između radnika ARZ-ON-a i HAC ONC-a ali da se to ipak dogodilo i do danas nije riješeno. Smatra da, bez obzira na činjenicu što u budućnosti možda neka radna mjesta neće trebati, sada treba uskladiti sistematizaciju na način da budu izjednačena na ARZ-ovim i HAC-ovim dionicama, a kad dođe vrijeme na nivou Društva će se rješavati za sve dionice jednako, koja su radna mjesta potrebna a koja nisu. Također smatra da na ARZ-ovim dionicama treba vratiti kuhinje jer je to radnicima potrebno kao i radnicima na HAC-ovim dionicama, ako treba to će se financirati iz plaća radnika. Ističe da je na ARZ-ovim dionicama već i prije spajanja puno toga srezano te da sve treba uskladiti s HAC-ovim dionicama. Također napominje da se unutarnja kontrola na ARZ-ovoj dionici provodi na neprimjereni način, u svaku kontrolu dolazi se s dregerom, pregledavaju se cipele, košulje, majice, ima li radnik na radnom mjestu mobitel (koji bi, smatra, poslodavac radnicima zapravo trebao osigurati jer rade sami u smjeni na naplatnoj postaji udaljenoj od naseljenog mjesta možda i 15-tak kilometara) i slične stvari, a zapravo prava kontrola od koje poslodavac ima koristi provodi se kroz sustave, tako da su ovakve kontrole na naplatnim postajama postale besmislene. Uglavnom, želi da direktori Sektora za održavanje i Sektora za naplatu cestarine budu upoznati da postoje problemi koje u najskorije vrijeme treba riješiti.

Mario Juzvišen ističe da je Sektor za naplatu cestarine dao jako puno primjedbi i nadopuna na Pravilnik o obavljanju kontrole naplate cestarine, ali prije njegovog donošenja nije usvojena niti jedna njihova primjedba. Smatra da nikako nije u redu da se donosi Pravilnik koji utječe na rad naplate, a Sektor za naplatu cestarine i on kao direktor koji je odgovoran za rad tog Sektora nije mogao utjecati da se bilo koja od tih primjedbi ili prijedloga usvoji prije njegovog donošenja.

Anđelko Kasunić napominje da je taj Pravilnik donesen bez prethodnog savjetovanja s Radničkim vijećem.

Divna Savić navodi da je na sastanku s Radničkim vijećem održanom u trećem mjesecu ove godine, a prije donošenja Pravilnika, bilo rečeno da će Radničko vijeće dostaviti primjedbe, koje ona, međutim, nikada nije dobila. Napominje da je njezin posao bio isključivo vezan uz usklađivanje odredbi s važećim zakonskim odredbama, a u vezi primjedbi dostavljenih od čelnika ustrojstvenih jedinica ona nije odlučivala niti je imala bilo kakav utjecaj, ali vjeruje da je prilikom donošenja Pravilnika bila poštivana propisana procedura.

Mijat Stanić ističe da se o Pravilniku raspravljalo na sjednici Radničkog vijeća, ali da poslodavac nije dužan prihvatiti njihove primjedbe.

Mladen Grčić naglašava da nigdje u Pravilniku nije navedeno da se na naplatnim postajama na ARZ-ovim dionicama radi u drugačijem operativnom sustavu zbog čega se ne mogu poštivati određene odredbe iz tog Pravilnika, jer npr. sustav mu ne dozvoljava ispis storno računa.

Mario Juzvišen navodi da je Pravilnik izrađen kao da ga je radila neka tajna služba, prema odredbama Pravilnika kontrolu može provoditi tko hoće, kad hoće, gdje hoće, pa se pita koje su onda njegove ingerencije kao direktora Sektora kada i njega mogu kontrolirati (ja sam odgovoran za rad tih ljudi a ne postoji propisane procedure vršenja kontrole za rukovoditeljska radna mjesta). Smatra da, uz dužno poštovanje radnika iz tog Odjela, onaj koji kontrolira, mora biti i te kako upoznat s radom onoga koga/što kontrolira. U Sektoru svaki dan dobivaju nekakve zahtjeve iz tog Odjela, a kontrolira se povijest i radnici se iscrpljuju provjeravajući i sastavljajući raznorazna izvješća, vezano za određena događanja u prošlosti pitajući se koja je svrha i korist od toga.

Ibrahim Muminović smatra da prvo treba utvrditi svrhu postojanja kontrole, smatra da se taj Pravilnik kosi sa zakonom i da je šef kontrole glavni problem.

Jasmin Krizmanić predlaže da se o ovoj temi raspravlja kada šef Samostalnog odjela za unutarnju kontrolu i nepravilnosti bude prisutan na sastanku.

Anđelko Kasunić napominje da je on otvorio tu temu jer se u proteklih 2 mjeseca nisu stigli baviti problemima koji su se u međuvremenu nakupili jer su se počele dešavati stvari kojih do sada nije bilo.

Mijat Stanić ističe da posljedice donesenog Pravilnika nisu dobre te da nikako nije dobro da se primjedbe Sektora za naplatu cestarine nisu prihvatile.

Anđelko Kasunić odgovorno tvrdi da nitko iz Radničkog vijeća nije vidio taj Pravilnik prije donošenja.

Divna Savić predlaže da se ne prejudiciraju stvari, jer je radnicima u SOUKIN-u dala upute o proceduri koja se provodi prije donošenja Pravilnika i sigurna je da su je oni poštivali.

Mladen Grčić ističe da na ARZ-ovoj dionici na NP Karlovac još uvijek postoji veliki problem s ručnim unosom ENC uređaja, zbog čega stalno moraju pisati izjave, smatra da se takvim načinom rada narušava ugled Društvu, jer je teško objasniti korisnicima da nemaju mogućnost ručnog unosa ENC uređaja, to je još nekako i prolazilo dok su bila dva različita Društva ali sada to korisnicima nikako nije jasno. Napominje da bi ovaj problem trebalo dignuti na neku višu razinu i riješiti ga, jer su korisnici ogorčeni a blagajnici u tim slučajevima nemoćni.

Mario Juzvišen ističe da je u vezi tog problema trebao biti održan sastanak još prije 2 tjedna, međutim jedan dan prije termina ARZ je odbio prijedlog za sastanak, nakon čega je on zamolio predsjednika Uprave da to pokuša riješiti iz njegove pozicije. Ističe da je taj problem dogradnjom sustava na dionici Bosiljevo - Rijeka riješen te ne vidi razloga zašto se ne bi tako riješio i na NP Karlovac.

Mladen Grčić predlaže da se blagajnicima naplate cestarine na NP Demerje priznaju otežani uvjeti rada utvrđeni u članku 69. Kolektivnog ugovora te da im se odobre visoke cipele, jer oni većinu svog radnog vremena provedu vani.

Mario Juzvišen navodi da blagajnici na NP Demerje imaju najviše problema, napominje da su i do sada radnicima izlazili u susret a spremni su i dalje na konstruktivne prijedloge i vjeruje da će se za te blagajnike također naći dobro rješenje. Ujedno ističe da je u tijeku natječaj za službenu odjeću pa će se i tu vidjeti što se može napraviti. Napominje da su za odjeću predložili promjenu identiteta, jer su sada svi radnici HAC ONC-a (a ne kao do sada radnici HAC-a ili ARZ-a).

Željko Kadijević navodi da u radu Sektora treba još uskladiti puno toga, zna da postoji podijeljenost između ljudi što dovodi do nezadovoljstva, ističe da treba riješiti neke tehničke stvari prije realizacije.

Mijat Stanić navodi da u HAC-u nema takvih problema jer su riješeni, ali u ARZ-u to tek treba rješavati.

Anđelko Kasunić navodi da npr. u TJO ČAVLE 50-tak radnika nema dobro mišljenje o voditelju i to svakako utječe na rad TJO, namjerno se neke stvari ne odrađuju a mogu se odraditi i to treba žurno riješiti.

Jasmin Krizmanić predlaže da se sastanak privede kraju. Navodi da će Upravu društva upoznati sa zahtjevima Pregovaračkog tima Sindikata, a za iznesene probleme predlaže da se organiziraju sastanci s konkretnim temama.

Sljedeći krug pregovora održat će se u srijedu, 26. studenoga 2014. godine u 15,00 sati.

Dovršeno u 14,15 sati.

Za Poslodavca:                                   Za Sindikate: