Vladine mjere novi udar na srednji sloj, bogataši opet pošteđeni
(Večernji list)
PREMIJERKA JADRANKA KOSOR PREDSTAVILA RADIKALNE MJERE ZA IZLAZAK IZ KRIZE
Porezne olakšice koje bi se trebale ukinuti godišnje iskoristi oko milijun građana, koji podnose porezne prijave. Počinje rasprodaja državne imovine, dulje će se raditi za manje plaće.
HARAČ
tzv. krizni porez od četiri posto na plaće veće od 6000 kuna, umjesto 1. siječnja 2011., ukida se 1. studenoga ove godine pa će već plaća za listopad radnicima biti isplaćena u punom neto iznosu
JAVNA UPRAVA
smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima 5%
POREZNE OLAKŠICE
ukidaju se sve porezne olakšice u sustavu poreza na dohodak, osim poreznih poticaja za istraživanje i razvoj
POREZ NA DOHODAK
umjesto dosadašnje četiri stope poreza na dohodak
(15, 25, 35, 45 posto), uvode se tri: 12, 25 i 40 posto
POVLAŠTENE MIROVINE
revizija povlaštenih mirovina, njihovo smanjivanje i ukidanje pojedinih kategorija, penaliziranje prijevremenog umirovljenja i izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca
PRODAJA DRŽAVNIH UDJELA
država prodaje sve udjele manje od 25 posto u trgovačkim društvima
PRORAČUNSKI PRIHODI
izrada plana smanjenja proračunskih rashoda
PODMIRENJE SVIH DUGOVA
jednokratno podmirenje svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom 1. lipnja (premijerka se ogradila da to neće biti odrađeno u cijelosti na spomenuti datum)
PLAĆANJE
od 1. siječnja 2011. rok za sva plaćanja sa 60 smanjuje se
na 45 dana
OBJAVA DUGOVA PODUZETNIKA
preporuka HUP-u za redovito objavljivanje popisa poduzetnika s najvećim dospjeli dugovima
OSOBNI BANKROT
donošenje Zakona o
osobnom bankrotu
STIMULACIJA NEZAPOSLENIH
ograničavanje isplate punog iznosa naknade za nezaposlene kako bi se stimulirali na aktivno traženje posla
NEPOREZNA DAVANJA
smanjenje, odnosno ukidanje neporeznih davanja (vodni doprinos, doprinos za Hrvatske šume, doprinosi HTZ-a, spomenička renta...)
JAVNI OVRŠITELJI
uvođenje instituta javnih ovršitelja
JAVNE ŠKOLE
smanjenje broja nenastavnog osoblja u javnim školama
PROGRAM GOSPODARSKOG OPORAVKA:
Nositelj programa: Jadranka Kosor
Koordinator svih aktivnosti: Ivan Šuker
Uspješnost provedbe: Resorni ministri
>>Sad će olakšicu za treći mirovinski stup uživati ionako bogate tvrtke
>>Komentar Gojka Drljače: Rizik mjera daljnje je gušenje potrošnje
Zakon o bankrotu
Kada je riječ o nelikvidnosti, Vlada ima namjeru platiti sva potraživanja do 1. lipnja, iako se premijerka ogradila kako to u cijelosti do planiranog roka neće biti moguće. S prvim danom 2011. rok za plaćanje skraćuje se na 45 dana. Država će prodati sve vlasničke udjele do 25%, a u državnom će vlasništvu ostati samo tvrtke poput HEP-a. Ispunit će i traženje HUP-a i ukinuti, odnosno smanjiti oko 25% neporezna davanja.
>>Pogledajte cijeli Vladin program gospodarskog oporavka
>>Dulji radni vijek: Za prijevremenu mirovinu ''kazne'' i dvostruko veće?
Zauzvrat, od HUP-a traže da objavljuju popise tvrtki s najvećim dugovima. Kosor je istaknula da su čak 60% dužnika tvrtke bez zaposlenih. Uvodi se javni ovršitelj, a u pripremi je i Zakon o osobnom bankrotu. Novac od ovogodišnjih božićnica, regresa i darova za djecu ide za povećanje socijalnih naknada te za otvaranje radnih mjesta.
Premijerkin program najopsežniji je i najradikalniji dokument koji je donesen u posljednjih 10 godina. Ukidanjem poreznih olakšica svi gube, a tko će plaćati još više poreza na dohodak, znat će se tek kada Vlada objavi raspon poreznih razreda. Kako se spušta donja stopa poreza sa 15 na 12%, pretpostaviti je da će promjena ići na ruku zaposlenima s nižim dohocima.
Isto tako, manje će poreze platiti i menadžeri (oni koji zarađuju više od 25.000 neto) jer će se njima najveća stopa smanjiti sa 45 na 40%. Koja će se primanja naći u platnom razredu od 25% velika je nepoznanica. Sada se 35% poreza plaća na dohodak od 9000 do 25.200 kuna bruto, pa je ključna dilema hoće li se zaposlenici iz tog platnog razreda preusmjeriti na nižu stopu od 25% ili pak na višu od 40%?
>>Milanović o novim mjerama: To je izborni program i lista želja
Odgovor na to pitanje pokazat će hoće li novi porezni ustroj dokrajčiti srednji sloj u državi, kojima bi moglo prisjesti što će Vlada ukinuti harač od 4% dva mjeseca ranije nego što je planirala. Može im se dogoditi da ne plaćaju harač, ali će na njihove plaće država udariti 40, umjesto sadašnjih 35% poreza! Ukidanje poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak velik je udar na srednji sloj i zaposlene koji su ulagali u treći mirovinski stup, plaćali životno osiguranje, kupili stan na kredit ili pak uplatili policu zdravstvenog osiguranja.
Država je, na primjer, lani prisilila građane da plaćaju dodatno zdravstveno osiguranje 70 ili 130 kuna mjesečno, a sad im se ta uplata ne bi priznala kao olakšica. Slično je i s kamatama za kupnju stana, ulaganjem u štedionice, pa je opet pitanje zašto Vlada stimulira prodaju stanova sa 200 eura pozajmice po kvadratu, a ukida druge olakšice. Godišnje se od poreza na dohodak i prireza prikupi oko 14 mlrd. kuna, a ove se godine trebalo naplatiti i 2,2 mlrd. kuna kriznog poreza. Zaposleni na područjima od posebne skrbi uglavnom su bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i, ako ostanu bez olakšice, bitno će im pasti standard.
A porezi na vile?
Porezni stručnjak Božidar Jelčić očekivao je, kaže, ozbiljniji porezni zahvat, prije svega oporezivanje bogataške imovine, vila na koje vlasnici ne plaćaju poreze. Proizlazi, kaže Jelčić, da država pojačava pritisak prema građanima nižih platežnih skupina koji plaćaju 23 posto PDV-a, a vjerojatno će se ukinuti i nulta stopa PDV-a, o čemu nije bilo danas riječi.
Povrat poreza za 2009. ne bi trebao biti u pitanju jer se porezne olakšice ne mogu ukinuti retroaktivno. Vlada i lokalne jedinice ove bi godine građanima trebale vratiti oko 2 milijarde kuna, a približno toliko trebalo bi osigurati i iduće godine, ako se zakon odmah ne promijeni. Ukidanje poreznih olakšica donijet će proračunsku uštedu tek 2012. godine jer Vlada mora poštovati preuzete obaveze. Pitanje je i koliko su snažne razne interesne skupine – osiguravatelji, banke, štedionice – koje svoj posao temelje na poreznim olakšicama.
O mogućnostima povećanja domaćih i inozemnih ulaganja u Hrvatskoj raspravljao je predsjednik Ivo Josipović na drugom sastanku Savjeta za gospodarstvo. Cilj sastanka bio je pronalazak rješenja izlaska iz krize među kojima su i ulaganja kojima se povećava efikasnost, produktivnost i tehnološki napredak. Govorilo se i o reformama u pravosuđu i obrazovnom sustavu te o pojednostavnjenju administriranja u svim područjima, a posebno onima koja su bitna za ulagače. Smatraju i da treba provesti poreznu reformu te da RH treba raditi na poboljšanju slike u inozemstvu, pogotovo uz pomoć gospodarske diplomacije.
Osobni odbici ostaju, odbici za uzdržavane članove ostaju, samo predlažemo ukidanje olakšica koje su bile uvedene za podizanje stanarda hrvatskih građana, a koje koriste ljudi koji imaju novaca, izjavio je ministar financija Ivan Šuker u ponedjeljak navečer u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.