Vlada nam je lagala: referendum stoji 50, a ne 170 milijuna

ZAGREB Referendum na kojem će građani Hrvatske iduće godine odlučivati o tome jesu li za ulazak u Europsku uniju ili ne, državu će koštati 3,4 puta manje od cijene referenduma o Zakonu o radu! Prijedlogom proračuna za iduću godinu, naime, Vlada osigurava 50 milijuna kuna za provedbu EU referenduma. Istovremeno, referendum o Zakonu o radu (ZOR) trebao je koštati 170 milijuna kuna za što su sredstva osigurana kolovoškim rebalansom proračuna. Sada je tako posve jasno da je Vlada ljetos napuhavala troškove prvog referenduma – koji se neće održati – za koji su inicijatori prikupili dovoljan broj potpisa birača. Naime, nema nikakve logike, da referendum o ZOR-u košta 3,4 puta više no što će koštati referendum za ulazak u EU.

Kritizirana informacija

Još od trenutka kada je vlast izišla u javnost s troškom od 170 milijuna kuna za referendum o ZOR-u, ta je informacija propitivana i kritizirana.

98 milijuna kuna stajala su dva kruga predsjedničkih izbora

Referendum za ZOR uspoređivao se s predsjedničkim izborima, jer su u složenosti provedbe slični. Dva kruga predsjedničkih izbora proračun su koštala 98 milijuna kuna, pa se procjenjivalo da bi referendum maksimalno mogao koštati do 58 milijuna kuna. Sada, pak, znamo pravu cijenu referenduma – 50 milijuna kuna.

Zanimljivo je kako u Vladi objašnjavaju taj nesrazmer u cijeni organiziranja referenduma za ZOR i ulazak u EU. Tako nam je Davor Mlakar, ministar uprave, kazao kako je računica za referendum o ZOR-u rađena na osnovu starih ustavnih odredbi. Sredstva za EU referendum »vjerojatno su predviđena na bazi izmjena Ustava«, kazao nam je Mlakar dodajući kako prema novim odredbama na referendum treba izići manje glasača, a »i ne bi se trebao održavati po konzularno-diplomatskim predstavništvima pa troškovi padaju«. No, ministar napominje i kako bi trebalo izmijeniti odredbe Zakona o referendumu.

Prazna stavka

Još zanimljivije objašnjenje proračunske stavke »referendum« stiže iz ministarstva financija. Tamo, naime, tvrde da se troškovi parlamentarnih izbora i referenduma dijelom prenose u narednu godinu, kao što je bilo i s predsjedničkim izborima. Stoga su i predviđeni troškovi u idućoj godini, niži. Međutim, kada je riječ o referendumu u prijedlogu proračuna ne predviđa se nikakav prijenos sredstava u iduće godine. Jednostavno piše da će se u 2011. za referendum osigurati 50 milijuna kuna, dok je referendumska stavka za 2012. godinu – prazna.

Krajem lipnja, Vlada je u javnost izišla s informacijom da će zbog sindikalne akcije prikupljanja potpisa za referendum protiv izmjena ZOR-a morati ići u rebalans proračuna. Cijela sindikalna akcija tako je prikazana kao pitanje o kojem ovisi održivost državnih financija u ovoj godini.

Mašinerija zastrašivanja

U toj mašineriji zastrašivanja javnosti izbacio se i podatak da će referendum o ZOR-u proračun koštati 170 milijuna kuna kojih nema. Naravno, ta je cifra trebala pokolebati i organizatore referendumske peticije i građane, pa su se valjda trebali zapitati je li umjesno u godini krize tolike novce trošiti na referendum.

No, troškove je vlast očito prenapuhala računajući na to da referenduma niti neće biti i da će sredstva raspodjeliti unutar proračuna. Tako se i dogodilo. Odlukom Ustavnog suda referenduma o Zakonu o radu vjerojatno neće biti, a proračun pokazuje da je čak 158 milijuna kuna, od 170 milijuna, već preraspoređeno na druge proračunske korisnike.

Bilo kako bilo, prijedlog proračuna za iduću godinu samo je potvrdio kako je Vlada namjerno napuhala troškove referenduma o ZOR-u kojeg unatoč iskazanom interesu nije niti namjeravala provesti.