Vlada donijela Nacionalni program reformi i Plan konvergencije
(HRT)
Vlada je na današnjoj sjednici donijela Nacionalni program reformi za 2017. te Program konvergencije RH za razdoblje 2017. - 2020. koje bi trebala do kraja mjeseca poslati Europskoj komisiji.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Premijer Andrej Plenković rekao je da nacionalni program reformi ima tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija. Nacionalni program reformi predstavila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a Plan konvergencije ministar financija Zdravko Marić.
Nacionalni program reformi 2017. - dokument
Plan konvergencije RH za razdoblje 2017. - 2020. - dokument
U Nacionalnom programu reformi kao jedna od mjera navodi se i objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu. Dalić je navela kako danas u Hrvatskoj ima 50 inspekcija u kojima je zaposleno više od 2.200 osoba. Analiza je pokazala da, primjerice, jedan mali poduzetnik u djelatnosti trgovine se na dnevnoj bazi može susresti sa više od 10 inspekcija, ilustrirala je Dalić. Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, kojim će dodatno će se rasteretiti poduzetnici i obrtnici. U okviru navedene reformske mjere provest će se administrativno rasterećenje za 30 posto u prosjeku do kraja 2017. te parafiskalno rasterećenje za barem 20 posto u razdoblju 2017.-2019. Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a u partnerstvu s poslovnim sektorom Ministarstvo gospodarstva će tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal putem kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete.
Vlada tako planira provesti cjelovito normativno uređenje organizacije i obavljanja poslova državne uprave i racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, kao i racionalizaciju prvostupanjskih tijela i područnih jedinica tijela državne uprave (TDU).
Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada planira se postići provedbom reforme programa obrazovanja, cjeloživotnog učenja i integracije na tržište rada; usklađivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja te provedbom reforme školstva.
Održivost javnih financija, pak, planira se postići jačanjem okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije odnosno daljnjim smanjivanjem proračunskog manjka, koje će rezultirati snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljšanjem kreditnog rejtinga države i smanjivanjem cijene zaduživanja kako za državu tako i za privatni sektor. U sklopu toga osigurat će se stroža provedba preporuka državne revizije.Prijedlogom Zakona o državnoj reviziji namjerava se uvesti sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvršavanje danih naloga i preporuka i nedostavljanje izvješća u propisanom roku; jasnije odrediti tko su subjekti revizije i što obuhvaća postupak revizije; produžiti rok za dostavu izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna; uvesti mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih suradnika radi rješavanja specifičnih pitanja; detaljnije pojasniti obveze zaposlenika u DUR-u.
Nadalje, navodi se i smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava; unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je, kako se ističe, poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, odnosno većom tzv. penalizacijom prijevremene starosne mirovine. Umjesto važećih umanjenja koja ovise o duljini mirovinskog staža (polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosi od 0,10 posto do 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja), predlaže se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.
Premijer Andrej Plenković rekao je da nacionalni program reformi ima tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija. Nacionalni program reformi predstavila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a Plan konvergencije ministar financija Zdravko Marić.
Nacionalni program reformi 2017. - dokument
Plan konvergencije RH za razdoblje 2017. - 2020. - dokument
U Nacionalnom programu reformi kao jedna od mjera navodi se i objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu. Dalić je navela kako danas u Hrvatskoj ima 50 inspekcija u kojima je zaposleno više od 2.200 osoba. Analiza je pokazala da, primjerice, jedan mali poduzetnik u djelatnosti trgovine se na dnevnoj bazi može susresti sa više od 10 inspekcija, ilustrirala je Dalić. Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, kojim će dodatno će se rasteretiti poduzetnici i obrtnici. U okviru navedene reformske mjere provest će se administrativno rasterećenje za 30 posto u prosjeku do kraja 2017. te parafiskalno rasterećenje za barem 20 posto u razdoblju 2017.-2019. Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a u partnerstvu s poslovnim sektorom Ministarstvo gospodarstva će tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal putem kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete.
Vlada tako planira provesti cjelovito normativno uređenje organizacije i obavljanja poslova državne uprave i racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, kao i racionalizaciju prvostupanjskih tijela i područnih jedinica tijela državne uprave (TDU).
Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada planira se postići provedbom reforme programa obrazovanja, cjeloživotnog učenja i integracije na tržište rada; usklađivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja te provedbom reforme školstva.
Održivost javnih financija, pak, planira se postići jačanjem okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije odnosno daljnjim smanjivanjem proračunskog manjka, koje će rezultirati snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljšanjem kreditnog rejtinga države i smanjivanjem cijene zaduživanja kako za državu tako i za privatni sektor. U sklopu toga osigurat će se stroža provedba preporuka državne revizije.Prijedlogom Zakona o državnoj reviziji namjerava se uvesti sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvršavanje danih naloga i preporuka i nedostavljanje izvješća u propisanom roku; jasnije odrediti tko su subjekti revizije i što obuhvaća postupak revizije; produžiti rok za dostavu izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna; uvesti mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih suradnika radi rješavanja specifičnih pitanja; detaljnije pojasniti obveze zaposlenika u DUR-u.
Nadalje, navodi se i smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava; unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je, kako se ističe, poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, odnosno većom tzv. penalizacijom prijevremene starosne mirovine. Umjesto važećih umanjenja koja ovise o duljini mirovinskog staža (polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosi od 0,10 posto do 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja), predlaže se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.
Izvor: Hrt.hr
Autor: Hrt.hr
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Objavljeno: 27. 4. 2017.
Poveznica na izvor s video prilozima
Autor: Hrt.hr
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Objavljeno: 27. 4. 2017.
Poveznica na izvor s video prilozima