Vlada će se zadužiti za 1,9 milijardi eura kako bi vratila dugove HAC-a i ARZ-a
(SEEbiz.eu)
ZAGREB - Neposredno nakon poskupljenja cestarina na autocestama od prosječnih pet posto, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je u petak međunarodni natječaj u kojem traži savjetnike u preustroju HAC-a i drugih javnih poduzeća za gradnju i održavanje cesta.
Dok su poskupljenje cestarina svi koji se služe autocestama već osjetili na džepu, pozadina angažmana novih savjetnika za autoceste manje je razvidna, osim što je iz sadržaja oglasa jasno da će zatražene savjetničke usluge biti korištene u sklopu Vladine suradnje s Svjetskom bankom. A vidljivo je iz oglasa i to da se dubioze Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb više ne gledaju izdvojeno od dugova Hrvatskih cesta i lokalnih cestarskih tvrtki, već se sada traži konzalting koji će ponuditi rješenje 'za sve'.
Kako procjenjuje čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, i oglas za savjetnike i poskupljenje cestarina u izravnoj su vezi s namjerom Vlade da se uz pomoć Svjetske banke zaduži 1,9 milijardi eura kako bi otplatila trenutne dugove HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb.
- Svjetska banka više neće bezuvjetno kreditirati ili pomagati u kreditiranju našeg cestovnog sustava. Stoga se od naše Vlade traži da sačini ukupni pregled prihoda, rashoda, potreba, investicija, planova i programa građenja Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih cesta i županijskih uprava za ceste, kojih ima dvadesetak - pojašnjava Stanić.
U prilog njegovim riječima ide i dio oglasa za savjetnike u kojem se traže rješenja za objedinjavanje javne nabave Hrvatskih cesta i županijskih uprava za ceste i zajedničkih planova održavanja cesta.
- Mislim da je objedinjavanje cestogradnje dobra stvar. Mi smo, primjerice, imali pregršt primjera da svako cestovno poduzeće vodi svoju politiku, da se gradi ono što možda i nije neophodno, a da se zanemaruje usklađeno planiranje i izvođenje gradnje cesta. Isto tako i kod prihoda tvrtki imate situaciju da dio županijskih uprava za ceste ima puno veće rashode nego što objektivno može prikupiti kroz naknade koje se plaćaju pri registraciji automobila, i obratno, kod nekih ŽUC-ova prihod debelo premašuje zadaće održavanja i građenja. Sve to bi se moralo izbjeći - komentira čelnik NCS-a.
Ipak, svima je jasno da će ključni posao konzultanata i zamišljenog ugovora sa Svjetskom bankom biti prijedlog rješenja otplate dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a. Prema podacima Vlade, ukupni dug svih javnih poduzeća u gradnji i održavanju cesta iznosio je krajem prošle godine pet milijardi i 200 milijuna eura, što čini preko deset posto BDP-a države.
Ove godine dolazi na naplatu milijardu i 200 milijuna eura dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a. Ostatak duga mora se otplatiti u narednih pet do sedam godina, gdje, povrh enormnih godišnjih otplata, postoje rizici promjenjivih kamatnih stopa i valutnih 'udara' zbog denominacije zajmova u eurima.
Vlada je 15. ožujka zauzela stajalište da će spriječiti privatizaciju ili stavljanje autocesta u koncesiju kao rješenje otplate dugova i smanjenja javnog duga. Istodobno, traži 'ruku pomoći' od Svjetske banke koja je u više navrata, primjerice, u dokumentu 'Strategija partnerstva s Republikom Hrvatskom iz 2013.', hrvatskim vladama predložila potrebu privatizacije autocesta, ali i željeznica i luka, kako bi se smanjio javni dug i otvorio prostor privatnoj inicijativi.Kako sada stvari stoje sa rješavanjem dugova u cestogradnji, ide se na novi zajam kako bi se vratili stari dugovi, a povučeni su, kako napominje Mijat Stanić, još neki potezi.
- Osim jednokratnog povećanja cestarina, što velikom dijelu javnosti nije dobro leglo, iako se radi o neminovnosti s obzirom na preuzete kreditne obveze, pripremljen je plan sezonskog povećanja cestarina. Isto tako, slijedi fuzioniranje društava koje upravljaju autocestama i održavaju ih, kao i program zbrinjavanja radnika koji dobrovoljno žele napustiti tvrtke. Vlada je zacrtala i vremenske rokove u kojima se to treba provesti, ali zasad, kao sindikat, ne vidimo da uprave HAC-a i HAC-ONC-a rade na tome, a nejasno je i koji dio ARZ-a se treba pripojiti budućem zajedničkom poduzeću - napominje naš sugovornik.
U otvorenom natječaju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za savjetnike traži se i nacrt objedinjavanja imovine kojom raspolažu cestarska poduzeća, što ukazuje kako je glavni cilj osigurati kreditnu sposobnost javnog sektora u cestogradnji za dobivanje novih kredita. Inače, i sam projekt preustroja cestovnog sustava financira se na kredit, od 22 milijuna eura kod Svjetske banke, koja će onda jamčiti za nove kredite javnih poduzeća kod poslovnih i razvojnih banaka.
Kako procjenjuje čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, i oglas za savjetnike i poskupljenje cestarina u izravnoj su vezi s namjerom Vlade da se uz pomoć Svjetske banke zaduži 1,9 milijardi eura kako bi otplatila trenutne dugove HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb.
- Svjetska banka više neće bezuvjetno kreditirati ili pomagati u kreditiranju našeg cestovnog sustava. Stoga se od naše Vlade traži da sačini ukupni pregled prihoda, rashoda, potreba, investicija, planova i programa građenja Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih cesta i županijskih uprava za ceste, kojih ima dvadesetak - pojašnjava Stanić.
U prilog njegovim riječima ide i dio oglasa za savjetnike u kojem se traže rješenja za objedinjavanje javne nabave Hrvatskih cesta i županijskih uprava za ceste i zajedničkih planova održavanja cesta.
- Mislim da je objedinjavanje cestogradnje dobra stvar. Mi smo, primjerice, imali pregršt primjera da svako cestovno poduzeće vodi svoju politiku, da se gradi ono što možda i nije neophodno, a da se zanemaruje usklađeno planiranje i izvođenje gradnje cesta. Isto tako i kod prihoda tvrtki imate situaciju da dio županijskih uprava za ceste ima puno veće rashode nego što objektivno može prikupiti kroz naknade koje se plaćaju pri registraciji automobila, i obratno, kod nekih ŽUC-ova prihod debelo premašuje zadaće održavanja i građenja. Sve to bi se moralo izbjeći - komentira čelnik NCS-a.
Ipak, svima je jasno da će ključni posao konzultanata i zamišljenog ugovora sa Svjetskom bankom biti prijedlog rješenja otplate dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a. Prema podacima Vlade, ukupni dug svih javnih poduzeća u gradnji i održavanju cesta iznosio je krajem prošle godine pet milijardi i 200 milijuna eura, što čini preko deset posto BDP-a države.
Ove godine dolazi na naplatu milijardu i 200 milijuna eura dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a. Ostatak duga mora se otplatiti u narednih pet do sedam godina, gdje, povrh enormnih godišnjih otplata, postoje rizici promjenjivih kamatnih stopa i valutnih 'udara' zbog denominacije zajmova u eurima.
Vlada je 15. ožujka zauzela stajalište da će spriječiti privatizaciju ili stavljanje autocesta u koncesiju kao rješenje otplate dugova i smanjenja javnog duga. Istodobno, traži 'ruku pomoći' od Svjetske banke koja je u više navrata, primjerice, u dokumentu 'Strategija partnerstva s Republikom Hrvatskom iz 2013.', hrvatskim vladama predložila potrebu privatizacije autocesta, ali i željeznica i luka, kako bi se smanjio javni dug i otvorio prostor privatnoj inicijativi.Kako sada stvari stoje sa rješavanjem dugova u cestogradnji, ide se na novi zajam kako bi se vratili stari dugovi, a povučeni su, kako napominje Mijat Stanić, još neki potezi.
- Osim jednokratnog povećanja cestarina, što velikom dijelu javnosti nije dobro leglo, iako se radi o neminovnosti s obzirom na preuzete kreditne obveze, pripremljen je plan sezonskog povećanja cestarina. Isto tako, slijedi fuzioniranje društava koje upravljaju autocestama i održavaju ih, kao i program zbrinjavanja radnika koji dobrovoljno žele napustiti tvrtke. Vlada je zacrtala i vremenske rokove u kojima se to treba provesti, ali zasad, kao sindikat, ne vidimo da uprave HAC-a i HAC-ONC-a rade na tome, a nejasno je i koji dio ARZ-a se treba pripojiti budućem zajedničkom poduzeću - napominje naš sugovornik.
U otvorenom natječaju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za savjetnike traži se i nacrt objedinjavanja imovine kojom raspolažu cestarska poduzeća, što ukazuje kako je glavni cilj osigurati kreditnu sposobnost javnog sektora u cestogradnji za dobivanje novih kredita. Inače, i sam projekt preustroja cestovnog sustava financira se na kredit, od 22 milijuna eura kod Svjetske banke, koja će onda jamčiti za nove kredite javnih poduzeća kod poslovnih i razvojnih banaka.
Izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Autor: Vedran Marjanović
Foto: SEEbiz
Objavljeno: 23. 4. 2017.
Poveznica na izvor
Autor: Vedran Marjanović
Foto: SEEbiz
Objavljeno: 23. 4. 2017.
Poveznica na izvor
Još o istoj temi:
Slobodna Dalmacija
Operacija za spas autocesta: Vladi treba kredit od 1,9 milijardi eura da vrati dug
Slobodna Dalmacija
Operacija za spas autocesta: Vladi treba kredit od 1,9 milijardi eura da vrati dug