Visoke marže i PDV izgladnjuju građane
(Novi list)
(Pre)skupa hrana
Marže na neke vrste povrća iznose i više od 60 posto, na voće i do 40 posto, a na pekarske proizvode 30 posto. I na to, još plaćamo PDV po stopi od 23 posto
ZAGREB - Zbog nedostatne domaće proizvodnje i velikog uvoza, visokog PDV-a i prevelikih trgovačkih marži, hrana je u Hrvatskoj preskupa za domaći džep, i u rangu cijena koje plaćaju, primjerice, Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Slovenija, Malta ili Portugal, sve redom zemlje s boljim primanjima stanovništva. Tu je i notorni primjer Italije gdje je veliki broj prehrambenih proizvoda upola jeftiniji nego u našoj zemlji.
Za dvadesetak posto, s druge strane, skuplji smo od, primjerice, Latvije, Slovačke,Estonije, Mađarske, Češke ili Litve, dok je hrana u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj za oko trideset posto jeftinija negoli u Hrvatskoj.
Apsolutni uvoznik
Hrvatska je apsolutni uvoznik hrane, prehrambena poduzeća i seljaci zajedno, godišnje proizvedu hrane u vrijednosti oko deset milijardi kuna, no zato još uvezemo 15 milijardi kuna. Kod kuće proizvodimo malo, nedovoljno za pokrivanje vlastitih potreba, a ono što sami i proizvedemo, cijenimo preskupo. Veliki, možda najveći dio kolača kroz svoje marže, uzimaju trgovci te država kroz PDV od 23 posto, kakav, kad je hrana u pitanju, ne poznaje niti jedna druga europska država. A što je veća trgovačka marža, plaćamo na kraju i više PDV-a.
Na »prvu«, marže u Hrvatskoj, kad je prehrana u pitanju, u rangu su europskih, i kreću se, tvrde sami trgovci, oko deset do 12 posto. Ipak, kako je riječ o poslovnoj tajni svakog trgovca, marže su u praksi i daleko veće. Kako su pokazala istraživanja Ministarstva gospodarstva, u trgovačkim lancima marže na neke vrste povrća iznose i više od 60 posto, na voće i do 40 posto, a na pekarske proizvode oko 30 posto. Na mesnim proizvodima, nadalje, trgovci zarađuju do 30 posto, na konzervama, tjestenini, čokoladi ili majonezi 20-tak posto, a kod mliječnih proizvoda marže se kreću do 18 posto.
»Naša je trgovina preusitnjena i u investicijskom ciklusu, pa otud i njeni visoki fiksni troškovi. Opstati zato niti ne može bez visokih marži i drugih davanja koja se traže od proizvođača«, napominje prokuristica »Kraša«, Marica Vidaković, koja već duže vrijeme upozorava na previsoke troškove koje prehrambena industrija plaća trgovini. Da bi opstale na policama trgovina, prehrambene tvrtke su prisiljene, često i ucijenjene, na rabate trgovini od 20 do čak 35 posto, jer im u protivnom trgovci otkazuju, i njihove proizvode zamjenjuju drugima. Dok je tako, zaključuje Vidaković, bit će sve manje domaće proizvodnje, a sve više uvoznih proizvoda.
Visoke i carine
Uvezeno, dakako, zbog carina, visokih veleprodajnih i maloprodajnih marži te PDV-a, u Hrvatskoj košta daleko više nego u matičnim zemljama. Građani to itekako dobro znaju, što potvrđuju i »dugometražna« razmjena iskustava na potrošačkim web forumima.
»Moj je prijatelj u Švedskoj playstation portable kupio za 900 kuna, koliko otprilike košta i u Njemačkoj. U Hrvatskoj isti taj proizvod košta 1.700 kuna, za što nema drugog razloga osim previsoke marže!«, jedna je od mnogobrojnih potrošačkih »observacija«.