Vinjete nećemo uvesti, refinancirat ćemo HAC sa Svjetskom bankom
(Direktno.hr)
Tu nema emocija, mi moramo vidjeti daju li vinjete rezultat ili ih ne daju. Ne treba hipertrofirati dimenzije, rekao je Čačić
Kada počinje gradnja Pelješkog mosta? Što će biti s Istarskim ipsilonom? Tko će vratiti pet milijardi eura duga za autoceste? Trebaju li nam vinjete? Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture (HDZ), Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a, Mihaela Grubišić, Ekonomski institut Zagreb i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformista.
Ministre, kada počinje gradnja Pelješkog mosta?
Sada je u fazi aplikacije, šaljemo u Bruxelles na valoriziranje. Gradit će se u nekoliko faza. Prva faza će krenuti već u lipnju ove godine. Do kraja godine ćemo imati izvođača. Ukupna cijena cijeloga projekta je 380 milijuna eura. To će se financirati iz operativnog projekta. Moramo se odlučiti oko omjera financiranja. Najvjerojatnije ćemo ići na omjer financiranja 70:30. Sa BIH nisam trebao puno pregovarati, već smo u projektu sve načinili. Interes nam je da BIH ostvari sva svoja prava.
Profesore Grčić, podržavate li ovo?
Apsolutno, mi smo odradili sve faze pripreme. Negdje sa 300 milijuna eura smo sve to odradili. Tri faze. Sve ono što je trebalo napraviti mi smo napravili. Nevažno u kojem obimu. Pričekat ćemo i vidjeti kako će Europska komisija projekt valorizirati. Most se do kraja nije napravio zato što nije bilo novaca. Vlada mora ovo odraditi u nekoliko godina. Ovaj je projekt narastao na 2 milijarde i 600 milijuna kuna. Mi smo spremni podržati prijekt.
Gospodine Čačić?
Ovo nema veze sa zdravim razumom, nije uopće upitno da postoji politički interes. Trebalo bi dati novac da ljudi ne kopaju po kontejnerima. Ova se tema lako lijepi. Ja sam tada rekao da tada nije bilo sluha za to, Sanader je cijelu priču razvio, ali dobro je da se nije napravilo. Neke neozbiljne stvari su se događale u ovom vremenu. I ako ovo bude 70:30 to je dobro za Europu. Više nema autocesta smisla, ne možemo to izdržati.
Ministre, što vi kažete?
Mi smo se preizgradili, Eu više neće financirati autoceste. Jadransko jonski koridor je većim dijelom izgrađen. Na tom koridoru treba raditi. Što je rekao gospodin Čačić, još je Bebić o tome govorio 1998. godine. Već dvadeset godina o tome govorimo.
Kakvo je financijsko stanje u HAC-u gospođo Grubišić?
Ono što upada u oči su financijski rashodi koji dolaze na naplatu sljedeće godine. Nešto se promijenilo. Praktično, ukoliko izdržimo četiri godine onda bi mogli izdržati bez monetizacija. Ja sam to studiju napravila. Smišljeno to nije bila isplativa opcija. Monetizacijom se ona ne bi isplatila jer bi dugovi ostali na račun poreznih obveznika. Oduzet im je i prihod od trošarina. Umjetno je stvoren još veći gubitak. Trebalo se razmotriti koncesiju na neizgrađenu infrastrukturu.
Gospodine Stanić, kako vi ovo komentirate?
HAC i HC su radili kružne tokove umjesto da vraćaju dugove. Svaki normalni građanin će reći da na Pelješki most treba, ali iz kojih sredstava. On treba povezati Pelješac i Korčulu. Istina je da se željelo namjerno srušiti model otplate kredita kako bi se privatizirale autoceste. Trebamo se vratiti korijenu problema. Mislim da kad govorimo o rješavanju duga moramo se boriti protiv troškova i za refinanciranje dugova. Godišnje uprihođujemo 7 milijardi kuna, moramo smanjiti rashode ispod toga. Slovenci jačaju ENC i rade na jačanju naplate iz kilometra. Naše vinjete nitko ne bi kupovao.
Ministre, jeste li za vinjetu?
Na naplatu nam dolaze kamate i glavnice. Pokrenut ćemo financijsko restrukturiranje, u suradnji sa Svjetskom banom, to ćemo imati do kraja godine. Mi možemo financijski restrukturirati i pritisak prebaciti na naredne godine, ali moramo postati učinkovitiji. U tom smislu smo s EBDR-om dogovorili restrukturiranje. Studija se radi oko novog uvođenja naplate, broja ljudi i održavanja cesta. HAC-u bismo mogli vratiti novac od trošarina. Vraćanje iz HC je realna.
Jeste li vi za vinjete gospodine Čačić?
Tu nema emocija, mi moramo vidjeti daju li vinjete rezultat ili ih ne daju. Ne treba hipertrofirati dimenzije. Mi razgovaramo o 920 milijuna kuna. Mi možemo smanjiti, ali ne možemo smanjiti za 200 milijuna ni slučajno. Dugovi autocesta su se nagomilali krađom i nesposobnošću. Cijena se udvostručila. Mi smo otišli bitno dalje nego li je model predviđao. Ovo nije rješenje. Rješenje je svakako prebacivanje sa duga države na dug privatnog sektora. Najpametnije je da se oni zovu mirovinski fondovi. Jednostavno, mi puno skuplje plaćamo kapital. Sve ovo stoji stotine milijuna zbog stanja u vladi.
Što vi kažete gospođo Grubišić?
Ako mene pitate vinjeta ovisi o financijskoj i ekonomskoj računici. Važne su navike i alternativni pravci. Moramo vidjeti što odgovara. Treba razmotriti stvari. Ako ima višak radnika treba se utvrditi gdje i zašto ima višak radnika. Trebalo bi restrukturirati sve hrvatske ceste, a ne samo autoceste. Nije sve jednoznačno i jednostavno. Pitanje svih pitanja je korporativna kultura upravljanja.
Profesore Grčić, što vi mislite o vinjetama?
Teško je procijeniti koji će efekti u svemu tome biti. Ovo govori da ćemo imati manje održiv sustava. Moramo voditi o tome računa, pogotovo Dalmatini. To je manje pravedan sustav. O tome moramo voditi računa. Sve ono što smo večeras čuli je bez konačnog rješenja. S jedne strane imate male prihode, a s druge strane imate trošarine, a to su parafiskalni nameti. Po meni u srednjem roku treba načiniti reprogramiranje, a u duljem roku moramo voditi računa o IPO-u. Vlada za sada preuzima naše projekte. Mi očekujemo i nova rješenja.
Ministre, kada počinje gradnja Pelješkog mosta?
Sada je u fazi aplikacije, šaljemo u Bruxelles na valoriziranje. Gradit će se u nekoliko faza. Prva faza će krenuti već u lipnju ove godine. Do kraja godine ćemo imati izvođača. Ukupna cijena cijeloga projekta je 380 milijuna eura. To će se financirati iz operativnog projekta. Moramo se odlučiti oko omjera financiranja. Najvjerojatnije ćemo ići na omjer financiranja 70:30. Sa BIH nisam trebao puno pregovarati, već smo u projektu sve načinili. Interes nam je da BIH ostvari sva svoja prava.
Profesore Grčić, podržavate li ovo?
Apsolutno, mi smo odradili sve faze pripreme. Negdje sa 300 milijuna eura smo sve to odradili. Tri faze. Sve ono što je trebalo napraviti mi smo napravili. Nevažno u kojem obimu. Pričekat ćemo i vidjeti kako će Europska komisija projekt valorizirati. Most se do kraja nije napravio zato što nije bilo novaca. Vlada mora ovo odraditi u nekoliko godina. Ovaj je projekt narastao na 2 milijarde i 600 milijuna kuna. Mi smo spremni podržati prijekt.
Gospodine Čačić?
Ovo nema veze sa zdravim razumom, nije uopće upitno da postoji politički interes. Trebalo bi dati novac da ljudi ne kopaju po kontejnerima. Ova se tema lako lijepi. Ja sam tada rekao da tada nije bilo sluha za to, Sanader je cijelu priču razvio, ali dobro je da se nije napravilo. Neke neozbiljne stvari su se događale u ovom vremenu. I ako ovo bude 70:30 to je dobro za Europu. Više nema autocesta smisla, ne možemo to izdržati.
Ministre, što vi kažete?
Mi smo se preizgradili, Eu više neće financirati autoceste. Jadransko jonski koridor je većim dijelom izgrađen. Na tom koridoru treba raditi. Što je rekao gospodin Čačić, još je Bebić o tome govorio 1998. godine. Već dvadeset godina o tome govorimo.
Kakvo je financijsko stanje u HAC-u gospođo Grubišić?
Ono što upada u oči su financijski rashodi koji dolaze na naplatu sljedeće godine. Nešto se promijenilo. Praktično, ukoliko izdržimo četiri godine onda bi mogli izdržati bez monetizacija. Ja sam to studiju napravila. Smišljeno to nije bila isplativa opcija. Monetizacijom se ona ne bi isplatila jer bi dugovi ostali na račun poreznih obveznika. Oduzet im je i prihod od trošarina. Umjetno je stvoren još veći gubitak. Trebalo se razmotriti koncesiju na neizgrađenu infrastrukturu.
Gospodine Stanić, kako vi ovo komentirate?
HAC i HC su radili kružne tokove umjesto da vraćaju dugove. Svaki normalni građanin će reći da na Pelješki most treba, ali iz kojih sredstava. On treba povezati Pelješac i Korčulu. Istina je da se željelo namjerno srušiti model otplate kredita kako bi se privatizirale autoceste. Trebamo se vratiti korijenu problema. Mislim da kad govorimo o rješavanju duga moramo se boriti protiv troškova i za refinanciranje dugova. Godišnje uprihođujemo 7 milijardi kuna, moramo smanjiti rashode ispod toga. Slovenci jačaju ENC i rade na jačanju naplate iz kilometra. Naše vinjete nitko ne bi kupovao.
Ministre, jeste li za vinjetu?
Na naplatu nam dolaze kamate i glavnice. Pokrenut ćemo financijsko restrukturiranje, u suradnji sa Svjetskom banom, to ćemo imati do kraja godine. Mi možemo financijski restrukturirati i pritisak prebaciti na naredne godine, ali moramo postati učinkovitiji. U tom smislu smo s EBDR-om dogovorili restrukturiranje. Studija se radi oko novog uvođenja naplate, broja ljudi i održavanja cesta. HAC-u bismo mogli vratiti novac od trošarina. Vraćanje iz HC je realna.
Jeste li vi za vinjete gospodine Čačić?
Tu nema emocija, mi moramo vidjeti daju li vinjete rezultat ili ih ne daju. Ne treba hipertrofirati dimenzije. Mi razgovaramo o 920 milijuna kuna. Mi možemo smanjiti, ali ne možemo smanjiti za 200 milijuna ni slučajno. Dugovi autocesta su se nagomilali krađom i nesposobnošću. Cijena se udvostručila. Mi smo otišli bitno dalje nego li je model predviđao. Ovo nije rješenje. Rješenje je svakako prebacivanje sa duga države na dug privatnog sektora. Najpametnije je da se oni zovu mirovinski fondovi. Jednostavno, mi puno skuplje plaćamo kapital. Sve ovo stoji stotine milijuna zbog stanja u vladi.
Što vi kažete gospođo Grubišić?
Ako mene pitate vinjeta ovisi o financijskoj i ekonomskoj računici. Važne su navike i alternativni pravci. Moramo vidjeti što odgovara. Treba razmotriti stvari. Ako ima višak radnika treba se utvrditi gdje i zašto ima višak radnika. Trebalo bi restrukturirati sve hrvatske ceste, a ne samo autoceste. Nije sve jednoznačno i jednostavno. Pitanje svih pitanja je korporativna kultura upravljanja.
Profesore Grčić, što vi mislite o vinjetama?
Teško je procijeniti koji će efekti u svemu tome biti. Ovo govori da ćemo imati manje održiv sustava. Moramo voditi o tome računa, pogotovo Dalmatini. To je manje pravedan sustav. O tome moramo voditi računa. Sve ono što smo večeras čuli je bez konačnog rješenja. S jedne strane imate male prihode, a s druge strane imate trošarine, a to su parafiskalni nameti. Po meni u srednjem roku treba načiniti reprogramiranje, a u duljem roku moramo voditi računa o IPO-u. Vlada za sada preuzima naše projekte. Mi očekujemo i nova rješenja.
Izvor: direktno.hr
Autor: direktno.hr
Foto: screenshot
Objavljeno: 25. 4. 2016.
Pogledajte i poslušajte izjave iz Otvorenog na:
HRT.hr
Još članaka na istu temu:
Republika.eu