Hrvatska treba što prije definirati i sagraditi preostale dvije dionice autocesta na Jadransko-jonskom koridoru, Križišće – Žuta Lokva i Ploče – Dubrovnik te utvrditi novi, jedinstven sustav naplate cestarina, zaključak je panel-diskusije Hrvatske autoceste 2033.

 
Najprije Novi Vinodolski
 
Oko trase buduće autoceste prema Dubrovniku postoje politička nesuglasja, ali morat ćemo je definirati vrlo brzo da bi se što prije sagradila, kazao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

– Križišće – Žuta Lokva jako je skupa dionica. Krenuli smo fazno pripremati taj projekt i zaobilaznica od Novog Vinodolskog ide najprije. Ne zato što je ministar odande, nego je to počela Vlada prije mog dolaska – rekao je Butković i dodao da je RH otvorena za koncesijski model te dionice te da se ovih dana održavaju i neki sastanci jer interesenata ima.



Preostaje dovršetak koridora 5c do Belog Manastira, za što postoje građevinske dozvole. Niz je projekata pod koncesijama Bina Istre i Autoceste Zagreb-Macelj koji još nisu gotovi. Što se tiče Istarskog ipsilona, faza B1 od tunela Učka do Pazina kreće na jesen, ostaje B2, druga cijev Učke do Matulja. Preostaje i završetak autoceste prema Sloveniji.

– Pokušat ćemo postići dogovor o jedinstvenom sustavu naplate na svim tim projektima – najavljuje ministar. Otvorio je temu odmorišta uz autoceste, primjerice, prema Slavoniji nema nijednog poštenog. Plan je umjesto sadašnjeg rugla na ulazu u zemlju, motela Plitvice, stvoriti reprezentativno odmorište.

Do 2033. očekuje se 25% više prometa na autocestama i prihod od tri milijarde kuna (sada je 2,5 mlrd. kuna), a valja osmisliti najbolji model naplate cestarina pa je Butković pozvao sve da se uključe. Prometni stručnjak Željko Marušić zagovara elektronički sustav za što protočniji promet te predlaže poskupljenje u ključnim vikendima i pojeftinjenje izvan sezone jer turistima je najvažnije brže stizanje do odredišta, a ne cijena.


                            Bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, dr. sc. Sanja Steiner, glavni urednik
Večernjeg lista Dražen Klarić,predsjednica Uprave Večernjeg lista Andrea Borošić
i predstavnik vlasnika Styrije u Hrvatskoj Ivan Tolj


U vikendima ljetnih mjeseci, kaže, cestarinu valja dići za 20%, pa i 30% u onim najopterećenijima - posljednjeg vikenda u srpnju te prva dva u kolovozu.
 
 – Građani bi trebali paziti da u tom slučaju ne putuju vikendom. Paralelno s tim, u zimskim periodima najmanjeg prometa cijene cestarina mogu se prepoloviti. To bi bila win-win pozicija – predlaže Marušić.

Vladimir Jurčec, potpredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, smatra da je važno sva teretna vozila "dići” na autoceste kako ne bi opterećivala državne ceste, a da im se zato plaćanje prilagodi po kilometru. – Model koji imamo je loš. Stranci se voze državnim cestama a da ne plate ni lipu cestarine, od Međimurja do Baranje. Ta bi ih dionica kroz Mađarsku koštala 117 eura – navodi Jurčec.

 
Sami farbaju tunele
 
Spajanjem HAC-a i HAC ONC-a te reprogramiranjem dugova postigle su se znatne uštede, istaknuo je Boris Huzjan, direktor HAC-a, a nabrajajući uštede, naveo je i kako radnici sada sami farbaju tunele. Do 2033. smanjit će operativne troškove bar za 30%, vjeruje. To ne smije ići na uštrb radnika, podsjetio je sindikalist Mijat Stanić.
 
 
Izvor: Večernji list
Autor: Romana Kovačević Barišić
Foto: Igor Soban / PIXSELL
Objavljeno: 29. 5. 2018.