Veliki udar poskupljenja tek slijedi!
Proizvođačke cijene u veljači porasle čak 21,3 posto na godišnjoj razini. Ne gledaju na cijene s nevjericom samo potrošači već i proizvođači, možda čak i više. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u veljači su porasle čak 21,3 posto na godišnjoj razini na domaćem tržištu.
S obzirom da je porast u usporedbi s prethodnim mjesecom iznosio 1,9 posto, brojke državnih statističara odražavaju već duže vrijeme prisutan trend rasta cijena. Analitičari Raiffeisen banke pocrtavaju da je pritom rast cijene energije u veljači skočio 59,4 posto u godinu dana, odnosno samo 5,2 posto u odnosu na siječanj ove godine.
“Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u siječnju više za 6,2 posto godišnje”, ističu.
Prelijevanje učinaka
Takva kretanja objašnjavaju prelijevanjem učinaka s obje strane Atlantika uz doprinos naglog oporavka potražnje u okolnostima i dalje prisutnih poremećaja na strani ponude, rastućih troškova prijevoza i zastoja u opskrbnim lancima.
“Navedeni čimbenici, u okruženju novonastale geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, dodatno su otežani i vršit će daljnji pritisak na kretanje proizvođačkih cijena”, prognoziraju u RBA. Strah za opskrbu energentima i neizvjesnost oko kraja rata u Ukrajini nezaustavljivo guraju cijene nafte i plina i na domaćem tržištu.
Zabrinuti su građani, ali i poduzetnici koje sve snažnije pritišću ulazni troškovi s upitnim manevarskim prostorom prelijevanja na cijene proizvoda i usluga.
“Troškovni udar na inpute vidljiv u podacima DZS-a za veljaču još ne odražava efekte sukoba u Ukrajini već prethodni rast energenata, sirovina i građevinskog materijala, probleme u nabavi s azijskih tržišta, zagušenje u kineskim lukama i skuplji transport”, kaže profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov.
Na pitanje može (i treba) li Vlada intervenirati šire od fiksiranja cijena goriva što su u Banskim dvorima najavili da će činiti “dok bude trebalo”, naša sugovornica odgovara kako prostora nema puno.
“Energetski udar i povećanje cijena sirovina nisu nacionalno pitanje. Pitanje je što rezati? Sve je lančano povezano; ako smanjite parafiskalne namete ostavljate korisnika tih nameta bez prihoda, primjerice Hrvatske šume. Zamrzne li Vlada cijene, to će zaustaviti proizvodnju i može dovesti do otpuštanja radnika”, kaže.
Problemi u nabavci sirovina, nedostatku pojedinih materijala, metala pa sve do žitarica, potrajat će mjesecima. Ratni sukobi na istočnim vratima Europe ugrožava gospodarstva naših najvećih trgovinskih partnera Njemačke i Italije što se prelijeva na izvozne tvrtke, dok poslovanje u Hrvatskoj nagriza inflacija.
“Ljudi će uvijek kupovati osnovne proizvode, ali bi realno moglo doći do smanjivanja potrošnje jer izgleda za rast plaća nema u ovoj godini”, smatra.