Većina Hrvata nema ni za kino

ZAGREB Plaću, nižu od prosječne na razini države zarađuje više od 67 posto radnika zaposlenih u poduzećima. Drugim riječima, plaću nižu od 5.246 kuna koliko je iznosila prosječna plaća isplaćena u svibnju za travanj, primilo je više od 779,8 tisuća radnika u zemlji. Svim tim radnicima prosječna mjesečna potrošačka košarica koja je za lipanj iznosila 6.631,27 kuna – nedostižan je san. S prosječnom neto plaćom u lipnju je bilo moguće pokriti 79,11 posto prosječne potrošačke košarice. No, gotovo svaki drugi radnik svojim prihodima ne može pokriti niti najosnovnije mejsečne zahtjeve za prehranom, higijenom, režijama, prijevozom. Prosječan radnik, primjerice u tekstilnoj industriji, mjesečno zaradi 2.972 kune ili 2.274 kune niže od prosjeka države i 3.695 kuna manje od minimalnih troškova sindikalne košarice.

Plaća ni za pola troškova

Svojom prosječnom plaćom radnik u sektoru tekstila, kože, gume i obuće tako može pokriti svega 44,8 posto minimalnih troškova potrošačke košarice. Za radnike u tekstilnoj idustriji, njih preko 32,2 tisuće, pokriće osnovnih životnih troškova pravo je umijeće, a o kinu, kazalištu, kupnji automobila, ako se gledaju statistički podaci, mogu samo sanjati.

Prosječna potrošačka košarica za lipanj ove godine, na godišnjoj je razini otežala 18 kuna. Ona u sebi sadrži troškove prehrane, higijene, odijevanja, stanovanja, prijevoza i kulture. Sindikalni izračun iz svoje kalkulacije isključuje troškove automobila i pretpostavlja da minimalna potrošačka košarica pokriva samo pokaznu kartu za javni gradski prijevoz. Troškovi kulture, pak, u prosječnom iznosu od 310 kuna uključuju jedan obiteljski odlazak u kino, svakodnevno čitanje jednih dnevnih novina i redovito čitanje jednog mjesečnika. To je teorija koja u praksi za većinu radnika ne drži vodu. Uostalom, oko 71 posto kućanstava u Hrvatskoj ostvaruje prihode niže od potrebnih.

Samo trećina zarađuje dovoljno

To znači da svega tridesetak posto kućanstava u zemlji nema problema s mjesečnim pokrićem troškova i ne prevrće svaku kunu tri puta prije no što je potroši. A koliko se ulaže u sve ono što nije pokriće osnovnih egzistencijalnih potreba donekle govori i podatak o prodaji knjiga iz nedavnog istraživanja GfK. To je istraživanje pokazalo kako 66 posto ispitanika istraživanja u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu. No, 13 posto ispitanika iz te skupne objašnjava kako je knjigu kupilo u proteklih šest mjeseci. Čak 56 posto sudionika istraživanja u zadnja tri mejseca nije ni pročitalo knjigu, ali je zato onih 44 posto »čitača« u tri mjeseca prosječno pročitalo 4,8 knjiga.

Prerađivačka industrija s prosječnom plaćom od 4.558 kuna i preko 232,7 tisuća zaposlenih, građevinarstvo s gotovo 105 tisuća zaposlenih i prosječnom plaćom od 4.417 kuna, trgovina u kojoj 203,5 tisuća zaposlenih prosječno mjesečno zaradi 4.443 kune – djelatnosti su s neto prihodima nižim od nacionalnog prosjeka. I nisu jedine, ali su najbrojnije. I taj prosjek plaća što ga državna statistika evidentira u osnovi je varljiv, jer se primjerice prosječna plaća trgovkinje kreće tek nešto iznad tri tisuće kuna, što je za preko 1,4 tisuće kuna manje od prosjeka djelatosti.