Istraživanja velikih industrijskih nesreća pokazala su da je svakoj takvoj nesreći prethodilo nekoliko manjih nesreća ili nezgoda s malom ili nevažnom štetom. Na temelju toga je prepoznato da se fokusiranjem na male nesreće i nezgode, njihovim evidentiranjem i, što je najvažnije, analizom svakog pojedinog slučaja u kontekstu funkcioniranja određenog radnog sustava može smanjiti vjerojatnost nastanka velikih nesreća.

Zbog toga u području sigurnosti i zaštite na radu važan dio zauzimaju programi prevencije nesreća, koji obuhvaćaju i traže odgovornost svih dionika radnog procesa – od radnika, koji trebaju prijavljivati nezgode čak i onda kada nisu dovele do ozljede, preko stručnjaka i povjerenika radnika za zaštitu na radu uključenih u provedbu takvih programa i predlaganje rješenja, do uprava koje identificirana rješenja trebaju implementirati u radne procese.  

Analizom stanja zaštite na radu u sektoru cestovnog prometa, koju je Nezavisni cestarski sindikat proveo kao preduvjet za razvoj strateškog okvira za unaprjeđenje sektorske zaštite na radu u sklopu projekta „Speak up 2: Jačanje sindikalnog organiziranja u sektoru cestovnog prometa“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda, utvrđeno je da u poduzećima u kojima NCS djeluje ne postoje programi prevencije nesreća, kao ni navika službene prijave manjih nezgoda ili nezgoda koje samo spletom okolnosti nisu uzrokovale ozljeđivanje radnika.

U nastavku stoga donosimo osnove teorije na kojoj se programi prevencije nesreća zasnivaju i preporuke za uspostavu funkcionalnog programa prevencije nesreća, njegovo održavanje i educiranje dionika koji u programu sudjeluju. Preporuke su dio Strategije unaprjeđenja zaštite na radu u sektoru cestovnog prometa.

 

DEFINICIJA NEZGODE (NEAR MISS)

Nezgoda (eng. near miss) je poremećaj u procesu rada, odnosno neželjeni događaj na radu ili u vezi s radom koji nije uzrokovao ozljeđivanje radnika, ali bi ga pri minimalno izmijenjenim okolnostima u ponovljenom slučaju mogao uzrokovati.

 

POČECI PROGRAMA PREVENCIJE INDUSTRIJSKIH NESREĆA

Heinrichov trokut – teorija prevencije industrijskih nesreća, prikazan je slikovito kao trokut ili piramida i opisan je kao kamen temeljac filozofije zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu 20. stoljeća. Pokazuje statistički odnos između ozbiljnih nesreća, manjih nesreća i nezgoda (near miss) te sugerira da će smanjenje broja manjih nesreća dovesti i do odgovarajućeg pada u broju ozbiljnih nesreća.

Near miss treba tretirati kao priliku za poboljšanjem stanja sigurnosti i zdravlja, stoga bi tvrtke trebale imati program evidentiranja nezgoda kao administrativni alat koji pomaže smanjiti nesreće i ozljede na radnom mjestu. Uspjeh bilo kojeg programa ovisi o timu koji je posvećen izvještavanju o nezgodama i predanom menadžmentu koji ih koristi za stalno učenje iz situacija gdje se nesreća "skoro" dogodila da bi se stvarne ozljede mogle prevenirati. Near miss je početna točka za smanjivanje vjerojatnosti da se zamalo nastala ozljeda pretvori u stvarnu.

 

PROGRAM PREVENCIJE NESREĆA (NEAR MISS PROGRAM)

Da bi program prevencije nesreća bio djelotvoran, potrebno je proći osam koraka:

  1. Indentifikacija - pojedinac mora prepoznati događaj kao nezgodu, što znači da mora postojati jasna definicija što je nezgoda (near miss) u svakoj pojedinoj organizaciji ili tvrtki.
  2. Prijava - kad je near miss otkriven, mora biti zapisan. Treba postojati jednostavna procedura za izvještavanje i radnicima mora biti dostupan formular za izvještavanje.
  3. Određivanje prioriteta - kad je napisan izvještaj o nezgodi, mora biti prioritiziran. Ovaj korak određuje kolika je razina pozornosti potrebna u daljnoj analizi nezgode.
  4. Distribucija informacije - prosljeđuje se osobama koje mogu dobro analizirati uzrok nezgode i koje moraju dati izravnu povratnu informaciju.
  5. Prepoznavanje uzroka - treba odrediti izravne i temeljne uzroke nezgode. Uzroci mogu biti nesigurne radnje, ponašanja ili uvjeti rada (neispravna radna oprema, površine za kretanje i sl.).
  6. Identifikacija rješenja - potrebno je pronaći rješenje za svaki utvrđeni uzrok nezgode.
  7. Obavještavanje o rješenju - informaciju s prijedlogom rješenja kako se nezgoda ne bi ponovila treba proslijediti osobama koje su nadležne za izvršenje.
  8. Praćenje izvršenja - kada je rješenje preneseno izvršiteljima, treba pratiti tijek izvršenja kako bismo bili sigurni da je ispravno izvršeno.

 

ODRŽAVANJE NEAR MISS PROGRAMA

Da bi se program prevencije nesreća održao, potrebno je odrediti tko će njime upravljati i tko će ga provoditi. Postoji nekoliko načina na koji se može organizirati provođenje programa, ovisno o veličini organizacije, a to može biti tim za provođenje programa prevencije nesreća koji može biti sastavljen od radnika, povjerenika radnika za ZNR i stručnjaka za zaštitu na radu, Odbor za zaštitu na radu ili se može odrediti pojedinac odgovoran za upravljanje programom.

 

EDUKACIJE VEZANE UZ NEAR MISS PROGRAM

Potrebno je provoditi edukacije rukovoditelja i radnika. Edukacije za rukovoditelje trebaju pojasniti kako će program prevencije nesreća funkcionirati, npr. koji će biti prioriteti, kakvo praćenje i odgovornosti, dok edukacije za radnike trebaju dati odgovore na sljedeća pitanja:

  • Što je nezgoda (near miss)
  • Zašto su nezgode važne i kako mogu pomoći
  • Koja je uloga svake osobe u izvještavanju o nezgodama
  • Što je program prevencije nesreća i kako se provodi (8 koraka)
  • Kako se upravlja programom prevencije nesreća i tko je odgovoran za njegovu provedbu
  • Kako prijaviti nezgodu
  • Kako prioritizirati nezgodu
  • Gdje pronaći obrazac za prijavu nezgode

 

RAZLOZI ZBOG KOJIH NEAR MISS PROGRAM MOŽE DOŽIVJETI NEUSPJEH

Program prevencije nesreća može doživjeti neuspjeh ukoliko radnici imaju otpor prema prijavljivanju nezgoda, što se može dogoditi iz niza razloga:

SAVJETI ZA USPJEH NEAR MISS PROGRAMA                                                                                                                                         

Da bi program prevencije nesreća uspio:

  • treba odbaciti negativne stavove i ostati pozitivan te odbaciti stav "tako se uvijek radilo"
  • na izvještaj o nezgodi treba gledati kao na priliku za prevenciju nesreća, a ne kao nalaženje krivca
  • svjedoci ili sudionici uključeni u nezgodu trebaju prekinuti rad i ispraviti problem ili odmah obavijestiti osobe koje su nadležne za uklanjanje nedostataka
  • treba poticati radnike na izvještavanje
  • treba otvoriti mogućnost anonimnih prijava
  • treba uključiti radnike u istragu

 

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Nezavisnog cestarskog sindikata.