Kao posljedicu novih mjera u borbi protiv terorizma u Europskoj uniji, uskoro ćemo imati strože kontrole na granicama Republike Hrvatske sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o mjerama za lakše otkrivanje potencijalnih terorista kojima sloboda kretanja omogućava lakše djelovanje u EU. Već sljedećeg tjedna na sastanku u Rigi ministri unutarnjih poslova EU na stolu će imati prijedlog o mjerama, među kojima će biti i ona o strogim sistematskim kontrolama putnika na graničnim prijelazima.

Sve veća radikalizacija

Europska unija planira postrožiti kontrole na vanjskim granicama Schengenske zone (što je u slučaju Hrvatske granica sa Slovenijom), ali i vanjskih granica EU. Upravo je granica Hrvatske prema BiH i Srbiji jedna od najduljih vanjskih granica EU, a upravo BiH te Kosovo i Sandžak europski stručnjaci smatraju područjima na kojima postoji opasnost od terorizma, i to zato što je velik broj osoba iz tih država otišao u Siriju i Irak ratovati na strani ISIL-a. Usto, postoji i zabrinutost zbog sve veće radikalizacije dijela stanovništva.

Stručnjaci za antiterorizam u EU potvrdili su da se hitno razmatra mogućnost sistematskih uvođenja kontrola putovnica i osobnih iskaznica pri ulasku u države Schengena, uključujući i za državljane EU. Trenutno se na tim prijelazima skeniraju i pohranjuju samo osobni podaci putnika koji nisu državljani EU, a državljani Unije mogu prolaziti posebnim trakom bez obveze da ih se unese u sustav. Osobni i putni dokumenti pregledavaju im se nasumično. - Kako teroristička prijetnja EU sada dolazi i izvana i iznutra i sve je više terorista državljana EU, to je mjera koju mnoge države članice žele uvesti - rekao je jedan dužnosnik EU. Potvrdio je da to vrijedi i za vanjske granice EU i vanjske granice Schengena.

Ciljevi terorista

U slučaju Hrvatske mogli bi se stvoriti redovi na graničnim prijelazima pa EU predlaže da pripreme počnu što prije, da se povećaju kapaciteti kako bi se izbjegle gužve. - Jako nam je bitno da, ako netko iz BiH uđe u Hrvatsku, taj podatak odmah bude dostupan policiji u Bruxellesu ili Parizu. Tehnička mogućnost za to postoji - izjavio je naš sugovornik u Europskoj uniji. Hrvatska još nije članica Schengena, ali želi ući u tu zonu. Zato mora početi primjenjivati neke odredbe Schengena i prije nego što formalno postane članica. Stručnjaci za antiterorizam upozoravaju da nema države u Europi koja nije cilj terorista. Kao primjer spominju Bugarsku, gdje je Hezbolah bombaškim napadima pokušao ubijati Židove, a nedavno je uhićena i jedna osoba, francuski državljanin, za kojeg se sumnja da je bio povezan s terorističkim napadima u Parizu.

Osjetljiva Bugarska

Bugarska je, kažu u Bruxellesu, posebno osjetljiva jer ima kopnenu granicu s Turskom, preko koje teroristi iz EU idu u Siriju. - Sa zapadnog Balkana već imamo više od 500 osoba koje su se pridružile teroristima u Siriji i Iraku. Najviše ih je iz BiH i s Kosova. Na Balkanu djelujemo u dva smjera: jedan je sigurnosni, strogi nadzor granica, praćenje sumnjivih osoba, razmjena podataka, otkrivanje mreža krijumčarenja oružja, a drugi suradnja u opovrgavanju propagande koju vode ekstremni radikalni imami po Balkanu. Hrvatska i Slovenija jako su nam bitne i aktivno sudjeluju u tome - rekao je visoki dužnosnik EU zadužen za antiterorizam. Bez obzira na sve mjere koje Europska unija želi poduzeti, zasad se isključuje mogućnost suspenzije Schengena jer je upravo sloboda kretanja jedan od najvećih uspjeha procesa europskih integracija.
 
 
Izvor: Jutarnji.hr
Autor: Augustin Palokaj
Objavljeno: 23. 1. 2015.