Unatoč ljetu pad prometa na autocesti Rijeka – Zagreb

U srpnju je između Rijeke i Zagreba prošlo oko 1,53 milijuna vozila, što je oko 1,2 posto više nego lani, odnosno simbolično povećanje od 17.733 vozila. Ta brojka gotovo je navažna ukoliko se uzme u obzir izrazito visoka stopa pada prometa od 7,5 posto u prvih pet mjeseci ove godine kada je s autoceste nestalo gotovo 400.000 vozila. Tu brojku srpanj ni izbliza nije nadoknadio, a sve se nastavilo i u kolovozu kada je autocestom Rijeka-Zagreb prošlo oko 1,66 milijuna vozila ili 1,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Kolovoz je konkretno bio slabiji za 30.845 vozila, pa iz toga proizlazi da je ljeto na autocesti ukupno donijelo novi, iako minimalan pad prometa od 0,8 posto.

Stoga je sada sasvim izvjesno da će 2010. godina na kraju donijeti negativnu bilancu od barem nekoliko postotaka, pa će to biti druga godina zaredom u kojoj se nastavlja pad prometa na autocesti Rijeka-Zagreb. Nekog većeg rasta prometa tijekom jeseni i zime sigurno neće biti, pa će krajnji rezultat ARZ-a biti samo još jedna potvrda dubine recesije u Hrvatskoj. Bitno drugačiji rezultat neće biti ni na drugim objektima i prometnicama pod ingerencijom ARZ-a. U srpnju je na Krčkom mostu bilo 6.742 vozila više nego lani, ali je zato u kolovozu evidentiran minus od 10.781 vozila. Slično kao i na autocesti ljeto je na Krčkom mostu također donijelo simboličan pad prometa. Iznimka je djelomično samo autocesta Rupa-Rijeka, gdje je u srpnju i kolovozu promet porastao oko 8 posto. Nažalost to je i najmanje važan podatak, jer je riječ o izrazito kratkoj dionici, gdje su troškovi naplate i održavanja otprilike na razini prihoda od cestarine, pa poslovanje navedene dionice ne može imati bitniji pozitivan utjecaj u prihodima ARZ-a.