Umirovljenici žele ulazak u EU, mladi se većinom protive
Autor: Snježana Pavić
EUROSKEPTIČNI HRVATI
Istraživanje agencije Ipsos Puls za Ministarstvo vanjskih poslova razlikuje se od Gallupova istraživanja koje je Jutarnji list objavio u subotu
(JUTARNJI LIST) ZAGREB - Samo trećina mladih u Hrvatskoj zauzima se za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Suprotno očekivanjima, ulazak u EU više žele umirovljenici nego mladi, rezultati su istraživanja koje je agencija Ipsos Puls napravila za Ministarstvo vanjskih poslova.
Visokoobrazovani ZA
Mladi od 15 do 24 godine jedina su skupina u kojoj je više onih koji su izričito protiv ulaska: takvih je 38 posto, naspram samo 34 posto onih koji su za ulazak u EU. Podrška ulasku raste među starijima, a najveća je (56 posto) u srednjoj generaciji, starosti od 45 do 54 godine. Umirovljenici koji su inače konzervativni i neskloni promjenama, zauzimaju se za ulazak u EU u bitno većoj mjeri od mladih: 49 posto ih je za, a 36 posto protiv.
Žene su skeptičnije nego muškarci: 46 posto žena i 50 posto muškaraca je za ulazak u EU. Oni s višim obrazovanjem su, očekivano, otvoreniji: 60 posto ispitanika s diplomom više škole i fakulteta su za ulazak u EU, a 29 posto ih je protiv. Za EU je 42 posto građana s osnovnom školom i 47 posto sa srednjom.
Hrvatska ima vrlo nisku potporu ulasku u EU, no i protivnika po svim ispitivanjima ima 15-ak posto manje.
Tijesna većina
Da se referendum za ulazak u Europsku Uniju održi ovih dana, Hrvatska bi vjerojatno ušla u EU, ali ni blizu entuzijastično poput Slovačke ili Slovenije, gdje je ulazak u EU podržan s referendumskih 94 odnosno 90 posto. Sa 62 posto podrške među onima koji namjeravaju izaći na referendum, prema istraživanju agencije Ipsos Puls, Hrvatska bi ušla u EU sa snažnom zadrškom, poput Danske koja je postala članica sa 63 posto referendumskih glasova. Švedska i Malta su postale članice s tankih 53 posto, a Norvežani su ostali izvan EU jer je za Uniju bilo samo 48 posto građana.
Uhićenje Gotovine
Naspram Pulsovih 48 posto Hrvata za EU, veliko Gallupovo istraživanje koje je Jutarnji objavio u subotu kaže da je samo 40 posto stanovnika za ulazak; najveći rezultat - ili 49,6 posto za i 39,8 posto protiv - dobila je agencija Promocija plus u istraživanju predstavljenom prije desetak dana.
Hrvati su još u srpnju 2005. u istraživanju Eurobarometra proglašeni najvećim euroskepticima nakon Velike Britanije: pozitivno mišljenje o članstvu u EU imalo je tada samo 28 posto ispitanika, ali 66 posto ih je bilo za proširenje EU, odnosno ulazak Hrvatske. To je tada objašnjeno odgodom početka pretpristupnih pregovora zbog bijega generala Ante Gotovine. Pregovori su odblokirani u listopadu te godine nakon pozitivnog izvješća Carle del Ponte, u prosincu je uhićen Ante Gotovina. Godinu dana kasnije popularnost Unije je kod nas porasla, s 28 posto na i dalje niskih 32 posto građana koji su smatrali da je članstvo u EU pozitivna stvar.
Mladi od 15 do 24 godine jedina su skupina u kojoj je više onih koji su izričito protiv ulaska: takvih je 38 posto, naspram samo 34 posto onih koji su za ulazak u EU. Podrška ulasku raste među starijima, a najveća je (56 posto) u srednjoj generaciji, starosti od 45 do 54 godine. Umirovljenici koji su inače konzervativni i neskloni promjenama, zauzimaju se za ulazak u EU u bitno većoj mjeri od mladih: 49 posto ih je za, a 36 posto protiv.
Žene su skeptičnije nego muškarci: 46 posto žena i 50 posto muškaraca je za ulazak u EU. Oni s višim obrazovanjem su, očekivano, otvoreniji: 60 posto ispitanika s diplomom više škole i fakulteta su za ulazak u EU, a 29 posto ih je protiv. Za EU je 42 posto građana s osnovnom školom i 47 posto sa srednjom.
Hrvatska ima vrlo nisku potporu ulasku u EU, no i protivnika po svim ispitivanjima ima 15-ak posto manje.
Tijesna većina
Da se referendum za ulazak u Europsku Uniju održi ovih dana, Hrvatska bi vjerojatno ušla u EU, ali ni blizu entuzijastično poput Slovačke ili Slovenije, gdje je ulazak u EU podržan s referendumskih 94 odnosno 90 posto. Sa 62 posto podrške među onima koji namjeravaju izaći na referendum, prema istraživanju agencije Ipsos Puls, Hrvatska bi ušla u EU sa snažnom zadrškom, poput Danske koja je postala članica sa 63 posto referendumskih glasova. Švedska i Malta su postale članice s tankih 53 posto, a Norvežani su ostali izvan EU jer je za Uniju bilo samo 48 posto građana.
Uhićenje Gotovine
Naspram Pulsovih 48 posto Hrvata za EU, veliko Gallupovo istraživanje koje je Jutarnji objavio u subotu kaže da je samo 40 posto stanovnika za ulazak; najveći rezultat - ili 49,6 posto za i 39,8 posto protiv - dobila je agencija Promocija plus u istraživanju predstavljenom prije desetak dana.
Hrvati su još u srpnju 2005. u istraživanju Eurobarometra proglašeni najvećim euroskepticima nakon Velike Britanije: pozitivno mišljenje o članstvu u EU imalo je tada samo 28 posto ispitanika, ali 66 posto ih je bilo za proširenje EU, odnosno ulazak Hrvatske. To je tada objašnjeno odgodom početka pretpristupnih pregovora zbog bijega generala Ante Gotovine. Pregovori su odblokirani u listopadu te godine nakon pozitivnog izvješća Carle del Ponte, u prosincu je uhićen Ante Gotovina. Godinu dana kasnije popularnost Unije je kod nas porasla, s 28 posto na i dalje niskih 32 posto građana koji su smatrali da je članstvo u EU pozitivna stvar.
Preuzeto s: nhs.hr