Umirovljenica izgubila besplatno dopunsko zbog božićnice: Država dala 209, da bi uzela tisuću kuna
(Novi list)
Na udaru najugroženiji
Umirovljenici s minimalnom mirovinom nisu pojma imali da će im država božićnicu računati kao dio ukupne svote mirovine. Umirovljenici iz Gorskog kotara besplatno zdravstveno »pojela« je razlika od svega 15 kuna »viška«
Jedan naš čitatelj iz Gorskog kotara ogorčen je zbog činjenice da je njegova osamdeset i trogodišnja majka koja ima minimalnu mirovinu, manju od 2.000 kuna, ostala bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, i to zbog 15 kuna prekoračenja svote potrebne za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. »Višak« je prouzročila lanjska isplata božićnice umirovljenicima.
Gruba matematika
– Sigurno nije jedina i bilo bi zanimljivo otkriti koliki je broj ovakvih slučajeva u Hrvatskoj, slučajeva koji pokazuju na kako perfidan način država pljačka najsiromašniji sloj ljudi, rekao je naš sugovornik ponudivši nam dokumentaciju koja potvrđuje još jednu tužnu i ružnu priču iz hrvatske stvarnosti, u kojoj je iznova država bešćutni manipulator ljudskim sudbinama.
Što se zapravo dogodilo, otkrivaju brojke. Godišnja primanja te umirovljenice koja nema nikakvih drugih izvora prihoda su 20.709,97 kuna. Kad se to podijeli s 12 mjeseci jasno je da je riječ o mirovini od oko 1.700 kuna zbog čega joj sljeduje i tzv. zaštitni dodatak. No, ni s tim dodatkom ukupna svota prosječnih mjesečnih primanja ne prelazi svotu zbog koje ne bi imala pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Točnije, iznosi 1.939, 20 a granica je 1.939, 39. Dakle, za 19 lipa ostala je u okviru onih koji bi ipak trebali imati pravo na to da joj država plaća premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Međutim, nakon što je primila božićnicu koju je umirovljenicima podijelila Milanovićeva vlada, u iznosu od 209 kuna, uslijedio je šok.
Naime, ni ona, kao ni stotine drugih umirovljenika sa sličnim primanjima kakve ima ona, tada nisu pojma imali da će država taj »božićni poklon« računati kao dio ukupne svote mirovine. A kad se to dogodilo onda je došlo do toga da je tih 209 kuna podijeljeno na 12 mjeseci nekih 17 kuna po mjesecu što je pak njenu prosječnu mirovinu u prošlogodišnjem obračunu podiglo za tih 17 kuna mjesečno pa na kraju ona ima nekih 15 kuna prosječne mjesečne mirovine više od svote potrebne za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje! I to zaista jest tako. Protiv matematike se ništa ne može i ona je jasna i egzaktna. Ipak, ono što čini ogorčenim svakog tko razmisli o ovoj situaciji je proračunatost koja se krije iza ovog poteza.
Mizerna mirovina
Umirovljenica iz Gorskog kotara tako će mjesečno morati izdvajati kojih stotinjak kuna iz svoje mizerne mirovine, odnosno tijekom jedne godine na račun države koja tako skrbno »brine« o umirovljenicima morat će uplatiti oko tisuću pa i više kuna kako bi imala pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje!
– Dakle, država je umirovljenicima najprije blagonaklono dala 209 kuna tzv. »božićnice«, a sad će im uzeti pet puta više, ogorčen je naš čitatelj.
Gruba matematika
– Sigurno nije jedina i bilo bi zanimljivo otkriti koliki je broj ovakvih slučajeva u Hrvatskoj, slučajeva koji pokazuju na kako perfidan način država pljačka najsiromašniji sloj ljudi, rekao je naš sugovornik ponudivši nam dokumentaciju koja potvrđuje još jednu tužnu i ružnu priču iz hrvatske stvarnosti, u kojoj je iznova država bešćutni manipulator ljudskim sudbinama.
Što se zapravo dogodilo, otkrivaju brojke. Godišnja primanja te umirovljenice koja nema nikakvih drugih izvora prihoda su 20.709,97 kuna. Kad se to podijeli s 12 mjeseci jasno je da je riječ o mirovini od oko 1.700 kuna zbog čega joj sljeduje i tzv. zaštitni dodatak. No, ni s tim dodatkom ukupna svota prosječnih mjesečnih primanja ne prelazi svotu zbog koje ne bi imala pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Točnije, iznosi 1.939, 20 a granica je 1.939, 39. Dakle, za 19 lipa ostala je u okviru onih koji bi ipak trebali imati pravo na to da joj država plaća premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Međutim, nakon što je primila božićnicu koju je umirovljenicima podijelila Milanovićeva vlada, u iznosu od 209 kuna, uslijedio je šok.
Naime, ni ona, kao ni stotine drugih umirovljenika sa sličnim primanjima kakve ima ona, tada nisu pojma imali da će država taj »božićni poklon« računati kao dio ukupne svote mirovine. A kad se to dogodilo onda je došlo do toga da je tih 209 kuna podijeljeno na 12 mjeseci nekih 17 kuna po mjesecu što je pak njenu prosječnu mirovinu u prošlogodišnjem obračunu podiglo za tih 17 kuna mjesečno pa na kraju ona ima nekih 15 kuna prosječne mjesečne mirovine više od svote potrebne za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje! I to zaista jest tako. Protiv matematike se ništa ne može i ona je jasna i egzaktna. Ipak, ono što čini ogorčenim svakog tko razmisli o ovoj situaciji je proračunatost koja se krije iza ovog poteza.
Mizerna mirovina
Umirovljenica iz Gorskog kotara tako će mjesečno morati izdvajati kojih stotinjak kuna iz svoje mizerne mirovine, odnosno tijekom jedne godine na račun države koja tako skrbno »brine« o umirovljenicima morat će uplatiti oko tisuću pa i više kuna kako bi imala pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje!
– Dakle, država je umirovljenicima najprije blagonaklono dala 209 kuna tzv. »božićnice«, a sad će im uzeti pet puta više, ogorčen je naš čitatelj.
Superhikova formula »daj da bi uzeo«
Tvorcima ovog »božićnog darivanja« očigledno je na umu bila ona »daj da bi uzeo« i primijenili su je, s njihovog gledišta, maestralno. Jer, žele li umirovljenici koji su na ovaj način odjednom postali toliko »bogati« da nemaju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno, ipak osigurati dopunsko zdravstveno osiguranje, morat će ga, naravno, platiti. Naravno, sljedbenika legendarnog Superhika (kultni lik iz stripa Alan Ford čuven po tome što je pljačkao siromašne da bi davao bogatima) nimalo ne brine što će na ovaj način dodatno otežati život onima koji već i sada žive u teškim uvjetima. Jednostavno, njihov je cilj da se u državnu kasu slije što više novaca, a kolateralne žrtve pritom nisu nimalo bitne.
Tvorcima ovog »božićnog darivanja« očigledno je na umu bila ona »daj da bi uzeo« i primijenili su je, s njihovog gledišta, maestralno. Jer, žele li umirovljenici koji su na ovaj način odjednom postali toliko »bogati« da nemaju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno, ipak osigurati dopunsko zdravstveno osiguranje, morat će ga, naravno, platiti. Naravno, sljedbenika legendarnog Superhika (kultni lik iz stripa Alan Ford čuven po tome što je pljačkao siromašne da bi davao bogatima) nimalo ne brine što će na ovaj način dodatno otežati život onima koji već i sada žive u teškim uvjetima. Jednostavno, njihov je cilj da se u državnu kasu slije što više novaca, a kolateralne žrtve pritom nisu nimalo bitne.
Komentirajući slučaj umirovljenice koja će za otplaćivanje police dopunskog osuguranja potrošiti više od polovice jedne svoje mjesečne mirovine, u HZZO-u kažu da kod utvrđivanja prava osiguranih osoba na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna, HZZO mora postupati prema odredbama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim je utvrđeni prihodovni cenzus.
– Kada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobije podatke od nadležnih institucija o visini dohotka za prethodnu godinu, u ovom slučaju 2015. godinu, uvijek se dogodi da jedan broj osiguranika izgubi pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna zbog dodatka uz mirovinu, poručili su nam iz HZZO-a na naš konkretan upit o tome jesu li upoznati sa slučajevima gubitka prava na besplatno zdravstveno osiguranje zbog odluke bivše Vlade o isplati božićnica umirovljenicima te koliko ima takvih slučajeva.
– Osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kune, odnosno iznimno za samca 1.939,39 kuna, ističu u HZZO.
Prihod su svi primici
Kako nadalje objašnjavaju, prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
U prihod se uračunava i naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
U prihode spada i dohodak, a on, kako tumače u HZZO-u, uključuje plaće i druge oporezive primitke za rad ostvarene od tuzemnog ili inozemnog poslodavca umanjene za izdatke prema propisima o porezu na dohodak, kao i mirovinu od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja. Računaju se dohodak i ostvarena dobit od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina, dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti, dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa. Dohotkom se smatra i iznajmljivanje soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, navode u HZZO-u.
– Kada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobije podatke od nadležnih institucija o visini dohotka za prethodnu godinu, u ovom slučaju 2015. godinu, uvijek se dogodi da jedan broj osiguranika izgubi pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna zbog dodatka uz mirovinu, poručili su nam iz HZZO-a na naš konkretan upit o tome jesu li upoznati sa slučajevima gubitka prava na besplatno zdravstveno osiguranje zbog odluke bivše Vlade o isplati božićnica umirovljenicima te koliko ima takvih slučajeva.
– Osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kune, odnosno iznimno za samca 1.939,39 kuna, ističu u HZZO.
Prihod su svi primici
Kako nadalje objašnjavaju, prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
U prihod se uračunava i naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
U prihode spada i dohodak, a on, kako tumače u HZZO-u, uključuje plaće i druge oporezive primitke za rad ostvarene od tuzemnog ili inozemnog poslodavca umanjene za izdatke prema propisima o porezu na dohodak, kao i mirovinu od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja. Računaju se dohodak i ostvarena dobit od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina, dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti, dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa. Dohotkom se smatra i iznajmljivanje soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, navode u HZZO-u.
Izvor: Novi list
Autor: Barbara Čalušić , Marinko Krmpotić
Snimio Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 18. 4. 2016.
Poveznica na izvor
Autor: Barbara Čalušić , Marinko Krmpotić
Snimio Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 18. 4. 2016.
Poveznica na izvor