Ukida se Zavod koji nadzire trošenje 700 milijuna kuna
VLADA PONIŠTILA PROVEDBENE AKTE O ZAŠTITI ZDRAVLJA NA RADU ZBOG UŠTEDE ILI ZAMAGLJIVANJA TROŠKOVA?
(NOVI LIST) ZAGREB Nakon što su utrošene dvije godine na postavljanje sustava, Vlada ukida Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, instituciju osnovanu radi poboljšanja prevencije kod zaštite zdravlja na radu. Zavod je osnovan upravo radi transparentnosti sustava, odnosno učinkovitijeg praćenja zaštite zdravlja na radu, statističkog praćenja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja kao i troškova koji se isplaćuju temeljem utvrđenih profesionalnih bolesti, odnosno ozljeda na radu.
Bernard Jakelić
Rad Zavoda trebao je nedvosmisleno pokazati u što se troši 0,5 posto zdravstvenog doprinosa na plaću što ga poslodavci uplaćuju za tu svrhu. Riječ je, naime, o 600 do 700 milijuna kuna što ih se s osnove doprinosa za zaštitu na radu godišnje prikupi.
Ukidanje Zavoda, odnosno njegovo pripajanje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) s prvim danom iduće godine, Vlada pravda racionalizacijom sustava agencija, zavoda i drugih regulatornih tijela. Kako se iz objašnjenja izmjena i dopuna Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju dade iščitati, Vlada je obavila »cjelovitu analizu«, a ona je pokazala kako je nužna reorganizacija sustava provedbe obveznoga zdravstvenoga osiguranja. Međutim, ta cjelovita analiza sustava agencija, zavoda i drugih regulatornih tijela, na koju se u zakonskom objašnjenju Vlada poziva, tu se ujedno i prvi puta spominje. Tu analizu do sada nitko nije vidio.
– Dovedeni smo pred svršen čin. Nitko nas o tome nije obavijestio i nismo mogli reći svoje mišljenje – veli Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). On podjeća kako se kod osnivanja Zavoda govorilo kako je to »prava stvar«, a sada se on ukida.
– Ostali smo zatečeni ukidanjem tog Zavoda koji je počeo pokazivati rezultate – veli Jakelić dodajući kako ima puno drugih agencija čiji se rad i potreba mogu dovesti u pitanje. Poslodavci su, uz radnike, najzainteresiraniji za otvorenost sustava potrošnje sredstava namijenjenih zaštiti zdravlja na radu. Tako Jakelić ističe kako je riječ o 600 do 700 milijuna kuna doprinosa što ih poslodavci uplate. Važno je da se ta sredstva namjenski troše što je i bio argument za osnivanje posebnog tijela. »Kako će se ta sredstva izdvajati kada se utope u HZZO«, pita se Jakelić. To je pitanje posve logično, s obzirom da od 2012. godine HZZO izlazi iz sustava državne riznice, pa je pitanje hoće li se specifičan doprinos za zaštitu zdravlja na radu utopiti u ostale prihode HZZO, ali i koristiti nenamjenski.
Vlada je za sada tek zakonski najavila ukidanje Zavoda i automatski poništila sve provedbene akte koji se tiču zaštite zdravlja na radu, a koji su donošeni proteklih godina. Novi provedbeni akti nisu propisani.
G. GALIĆ
Ukidanje Zavoda, odnosno njegovo pripajanje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) s prvim danom iduće godine, Vlada pravda racionalizacijom sustava agencija, zavoda i drugih regulatornih tijela. Kako se iz objašnjenja izmjena i dopuna Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju dade iščitati, Vlada je obavila »cjelovitu analizu«, a ona je pokazala kako je nužna reorganizacija sustava provedbe obveznoga zdravstvenoga osiguranja. Međutim, ta cjelovita analiza sustava agencija, zavoda i drugih regulatornih tijela, na koju se u zakonskom objašnjenju Vlada poziva, tu se ujedno i prvi puta spominje. Tu analizu do sada nitko nije vidio.
– Dovedeni smo pred svršen čin. Nitko nas o tome nije obavijestio i nismo mogli reći svoje mišljenje – veli Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). On podjeća kako se kod osnivanja Zavoda govorilo kako je to »prava stvar«, a sada se on ukida.
– Ostali smo zatečeni ukidanjem tog Zavoda koji je počeo pokazivati rezultate – veli Jakelić dodajući kako ima puno drugih agencija čiji se rad i potreba mogu dovesti u pitanje. Poslodavci su, uz radnike, najzainteresiraniji za otvorenost sustava potrošnje sredstava namijenjenih zaštiti zdravlja na radu. Tako Jakelić ističe kako je riječ o 600 do 700 milijuna kuna doprinosa što ih poslodavci uplate. Važno je da se ta sredstva namjenski troše što je i bio argument za osnivanje posebnog tijela. »Kako će se ta sredstva izdvajati kada se utope u HZZO«, pita se Jakelić. To je pitanje posve logično, s obzirom da od 2012. godine HZZO izlazi iz sustava državne riznice, pa je pitanje hoće li se specifičan doprinos za zaštitu zdravlja na radu utopiti u ostale prihode HZZO, ali i koristiti nenamjenski.
Vlada je za sada tek zakonski najavila ukidanje Zavoda i automatski poništila sve provedbene akte koji se tiču zaštite zdravlja na radu, a koji su donošeni proteklih godina. Novi provedbeni akti nisu propisani.
G. GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr