Ugovor na neodređeno vrijeme i dalje najdraži, ali…

Je li isplativije i produktivnije dobivati plaću ili honorar za obavljeni zadatak odnosno projekt ili je obavljanje zadataka u radnom vremenu način na koji vidimo svoju radnu budućnost? Vjerujemo da odgovor na to pitanje doista ovisi o interesima, ambicijama i potrebama svakog pojedinca. Nekima više odgovara raditi na projektima i za to primati plaću jer pritom zadržavaju određenu slobodu i samostalnost, a nekima odgovaraju dosljednost i sigurnost, pa i rutina koju nosi unaprijed zadano, najčešće osmosatno, radno vrijeme kod poslodavca. Naravno, mnogo toga ovisi i o zanimanju kojim se bavimo. Recimo, svi bi se složili s time da se saborski zastupnici plaćaju po učinku. Koliko bi oni profitirali u tom slučaju, nećemo nagađati, ali vjerujem da bi saborske klupe bile punije i da bi rasprave bile malo zanimljivije ili, recimo to tako, pametnije, a vjerujemo da bi bile korisnije građanima.

Sigurn(ij)a opcija

I dok mi maštamo o nemogućim stvarima povezanima sa Saborom i saborskim zastupnicima, termin future of work ​u poslovnom se svijetu spominje već nekoliko godina, a u posljednjih godinu i pol postao je stvarnost u većini organizacija. Čak su i one najtradicionalnije doživjele neki oblik transformacije, a najagilnije, brze i inovativne odmah su prigrlile nove forme rada, modele zapošljavanja i naknada.

Fleksibilni rad (fleksibilan prema količini radnog vremena i honorarima) do sada se vezivao uglavnom uz neke industrije, primjerice kreativnu, i neke vrste poslova, no to se promijenilo. Sve to mijenja i prizmu kroz koju se gledaju modeli zapošljavanja na rad izvan ureda. Tvrtke napuštaju povlastice za koje se smatralo da bi ih bilo dobro imati i one

relevantne za fiksno radno mjesto, poput besplatnih ručkova i naknada za putovanje na posao, u korist pogodnosti koje više utječu na način na koji danas radimo, a nastavit ćemo raditi i sutra (npr. opremanje kućnog ureda). No kad se bira između ugovora, onaj na neodređeno vrijeme i dalje se preferira jer jamči sigurnost i češće omogućava napredovanje, što nam potvrđuju i u tvrtki Deloitte.

– Konkretno, ako gledamo Deloitte, potencijalni kandidati preferiraju ugovor na neodređeno vrijeme jer ga smatraju sigurnijom opcijom. No svakako treba imati na umu tehnološke promjene koje dodatno omogućuju, pa čak i potiču, plaćanje prema obavljenom zadatku. Takve tehnologije mijenjaju temeljne poslovne modele cijelih industrija, kao što je to na početku zamišljeno za Uberovu uslugu, pa se tako njegovi zaposlenici transformiraju iz zaposlenika u suradnike, odnosno podizvođače – kaže viši menadžer u Deloitteu Gordan Kožulj.

Prednosti i nedostaci

Tehnološke promjene zasigurno će znatno utjecati na budućnost rada. Zapravo, već i utječu, što se vidi u 'novonormalnoj' pojavi zvanoj 'hibridni rad'. Dosad provedena istraživanja na temu rada od kuće potvrdila su da mu se većina ljudi uspješno prilagodila i pokazala da mnogi žele zadržati mogućnost barem povremenog rada od kuće i nakon završetka pandemije i povrataka u normalu. Prema njihovu mišljenju, glavne su prednosti rada od kuće: ušteda vremena na putovanju do posla i

 Rad od kuće nosi prednosti i za poslodavce: veće zadovoljstvo zaposlenika, manje izostanaka s posla te rast produktivnosti radnika. Kao najveće izazove rada od kuće ističu se pak nedostatak komunikacije licem u lice s kolegama, ometanje ukućana te pojedini operativni zadaci koje je teško riješiti na daljinu – kaže Alen Mrvac, novinar portala MojPosao.

Novi dizajn organizacije

Prema nedavnom istraživanju o radu na daljinu koje je u veljači proveo MojPosao, među onima koji su u posljednjih godinu dana iskusili rad iz udobnosti vlastitoga doma dvojbi nema: 84 posto ispitanih želi zadržati mogućnost barem povremenog rada od kuće, a 16 posto priželjkuje povratak u ured. S druge strane, dvije trećine radnika (69 posto) koji dosad nisu imali priliku posao obavljati od kuće htjeli bi iskušati tu opciju, a 41 posto ljudi nema nikakvu želju za radom na daljinu. Općenito gledajući, 81 posto ispitanika koji su u posljednjih godinu dana radili od kuće smatra da takav rad treba omogućiti i nakon završetka pandemije. No to mišljenje dijeli samo trećina (36 posto) onih koji nisu iskusili rad od kuće. Njihovo je stajalište (44 posto) da je rad od kuće nepotreban u normalnim okolnostima i da bi svi trebali raditi na radnome mjestu. To smatra samo 13 posto onih koji su radili od kuće. Sanja Petek Mujačić, direktorica konzultantske kuće Hauska & Partner, kaže da su s obzirom na okolnosti promjene o kojima se najčešće razgovara na svim sastancima menadžmenta uglavnom vezane uz mjesto i vrijeme rada.

natrag, fleksibilnost u radu, veća udobnost te lakše usklađivanje poslovnog i obiteljskog dijela života.