ZAGREB Plan održavanja gradnje cesta i autocesta u Hrvatskoj za ovu je godinu ukupno težak oko dvije i pol milijarde kuna s time da će najveći dio tog novca (1,733 milijarde kuna) potrošiti Hrvatske ceste, dok će Hrvatske autoceste u ovoj godini investirati nešto više od 764 milijuna kuna. Skromni plan gradnje Hrvatski autocesta tako je šest puta »jeftiniji« nego u zlatnim godinama kad je primjerice 2007. godine njihov budžet bio 4,3 milijarde kuna. Osim činjenice da je intenzivna gradnja autocesta nakon nekoliko godina morala usporiti sve da je država i imala novac, na rasplet još jače utječe zaduženost tvrtki koje brinu o autocestama. Hrvatske ceste i Autocesta Rijeka – Zagreb, zajedno s Hrvatskim cestama, posljednjeg dana prošle godine imale su obveze, prema odgovorima što smo ih dobili iz tih tvrtki, u vrijednosti od 41,5 milijarda kuna.

Rast zaduženja

To znači da je u samo pola godine njihov ukupni dug narastao za 1,6 milijarda kuna. Uz prosječan trošak zaduženja od oko četiri posto, taj bi dug u godinu dana samo na ime kamata narastao za gotovo 1,7 milijarda kuna.

Najveći dug imaju Hrvatske autoceste i on je na kraju 2014. godine iznosio 24 milijarde kuna, pola milijarde kuna više nego na polovici 2014. godine.

Obveze Hrvatskih cesta premašile su deset milijarda kuna i iznosile su 10,26 milijarda kuna, što je 900 milijuna kuna više nego krajem lipnja prošle godine. Najmanje su rasle obveze ARZ-a koje su 31. prosinca prošle godine iznosile 7,28 milijarda kuna, što je oko 140 milijuna kuna više nego polovicom godine.

Kako je gradnja autoceste Zagreb – Rijeka završena razumljivo je što ta tvrtka ne povećava svoje ukupne obveze, nego se one čak i smanjuju, ali se već godinama drže iznad sedam milijarda kuna,. Tako su krajem 2011. godine ukupne obveze tog društva bile 7,7 milijarda kuna, što je 420 milijuna manje nego krajem 2014. godine. U tom istom razdoblju obveze HAC-a povećale su se za za više od dvije milijarde kuna, dok dug HC-a narastao za čak tri milijarde kuna.

U konačnici to znači da su u odnosu na početak mandata sadašnje vlade dugovi tri tvrtke koje upravljaju cestama i autocestama ukupno narasli za više od deset posto, odnosno za 4,6 milijarda kuna. Problem velikog duga tvrtki koje upravljaju cestama i autocestama, Vlada pokušava riješiti monetizacijom autocesta i prepuštanjem dijela trošarina HC-u, no iako je neizvjesno hoće li monetizacije biti, alternativu za usporavanje rasta tog duga Vlada nema, ili je barem nije otkrila javnosti.

Bolje plaćanje

I dok dug tih tvrtki raste, stanje se popravilo kad su u pitanju njihovi rokovi plaćanja. Još 2009. i 2010. godine o HAC-i HC-u se govorilo kao o tvrtkama koji su glavni izvori nelikvidnosti, a danas te tvrtke, kako tvrtke svoje obveze plaćaju u ugovorenim rokovima. HC i ARZ ugovaraju rokove od 30 do 45 dana, u ARZ-u tvrde da nemaju dospjelih a neplaćenih obveza, dok HC je posljednjeg dana 2014. godine imao dva milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih obveza. Iz te tvrtke ukazuju da su radove obavljene u studenom i prosincu prošle godine platili odmah po ovjeri situacija, kako bi olakšali poslovanje građevinskom sektoru. IZ HAC-a također tvrde da nemaju dospjelih, a neplaćenih obveza.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Jagoda Marić 
Foto Arhiv NL
Objavljeno: 24. 2. 2015.