U dvije godine imenovali 74 direktora državnih tvrtki – i trećinu već smijenili

Smjena četiri člana Uprave HŽ Infrastrukture koja je pokrenuta prošlog tjedna samo je jedna u nizu čistki šefova državnih tvrtki koje je postavila Kukuriku vlada.

U nešto više od dvije i pol godine vladavine, SDP i njegovi koalicijski partneri smijenili su čak 23 predsjednika ili člana uprave nekog javnog poduzeća ili tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, a koje su oni i postavili na ta mjesta. Po dolasku na vlast krajem 2011. godine, Kukuriku koalicija je u gotovo svim državnim tvrtkama sa šefovskih pozicija maknula kadrove koje je imenovala prethodna HDZ-ova vlast i postavila svoje ljude.

U uprave 23 tvrtke, koje smo obuhvatili u svom istraživanju, od 2012. pa do sada ukupno su imenovane 74 osobe, a trećina njih je već smijenjena. Od te 23 tvrtke, u 12 je došlo do promjene u upravama kroz koje je prošlo u zadnje dvije i pol godine ukupno 49 šefova. Neki od tih predsjednika uprava uspjeli su se zadržati samo nekoliko mjeseci, a neki su izdržali dvije i pol godine.

Iako su se vrlo kratko zadržali na tim položajima i većina njih ne može se pohvaliti dobrim rezultatima ipak su otišli s nekim povlasticama ili su ostali raditi u tim tvrtkama. Na većinu direktora državnih tvrtki odnosi se pravo koje imaju i državni dužnosnici da primaju punu plaću šest mjeseci nakon smjene i još šest mjeseci polovicu plaće. A direktorske su plaće u državnim tvrtkama prosječno oko 17.000 kuna neto, sukladno Vladinoj odluci.

Prvi otišao Grgić

Prvi od tih 23 otpisanih Kukuriku direktora, koji je morao otići jest Damir Grgić i to s mjesta direktora HŽ Putničkog prijevoza. On je imenovan 2012. i smijenjen iste godine. Četiri mjeseca nakon smjene primao je direktorsku plaću, a onda je proglašen tehnološkim viškom i dobio otpremninu od 103.000 kuna. Iste godine smijenjena je i četveročlana Uprava Hrvatskih autocesta. Dražen Guštin i Nikola Bačurin, koji su i prije radili u HAC-u, prihvatili su nove ugovore, a Juro Bajić i Nacizo Dalsaso koji su došli sa strane nisu ostali u HAC-u iako su imali pravo na to. Bajić je iskoristio pravo da šest mjeseci nakon smjene prima punu plaću, a šest mjeseci pola plaće, dok je Dalsaso iskoristio šest mjeseci pune plaće i dva mjeseca pola plaće.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, u čiji resor pripadaju i HŽ i HAC, bio je najagilniji u smjenama pa je tako nastavio i 2013. S čela Autoceste Rijeka Zagreb smijenio je Željka Denonu. On je i prije radio u ARZ-u, a o njemu u toj tvrtki sad ne žele govoriti pravdajući se sudskim postupkom koji je u tijeku. Alen Kruhak je iz Uprave ARZ-a otišao u Upravu tvrtke HAC-Održavanje i naplata cestarine, a ubrzo je i ondje smijenjen. Sad je direktor sektora u toj tvrtki.

U 2013. pala je i cijela uprava HŽ Carga. Ivan Lešković, koji je došao iz Studentskog centra na čelo te tvrtke, još je zaposlen u njoj i to u statusu neraspoređenog radnika. Nakon smjene još je šest mjeseci primao direktorsku plaću.

Zlatko Martić i Vlado Hanžek i prije su radili u sustavu HŽ-a, a nakon smjene Hanžek je dobio novo radno mjesto dok se Martić odrekao tog prava, ali je iskoristio pravo da još šest mjeseci nakon smjene prima direktorsku plaću.

Sandra Šteković i Marko Lacković potrajali su u upravi Hrvatske lutrije svega osam mjeseci. Šteković je i prije radila u HL pa je nastavila raditi u toj tvrtki i nakon odlaska iz Uprave i to na mjestu direktorice sektora. U HL za Lackovića kažu da je otišao iz tvrtke no ne navode je li imao pravo na otpremninu ili neka druga prava. A pravo da šest mjeseci prima punu plaću, a pola godine pola plaće iskoristio je Zlatko Koračević koji je 2012. godine imenovan predsjednikom Uprave HEP-a, a već sljedeće godine bio je smijenjen s te funkcije. On nije ostao raditi u HEP-u.

Mladen Antunović je ostao raditi neko vrijeme u Plinacrou i nakon smjene s mjesta predsjednika Uprave i to kao savjetnik predsjednika Uprave.

U Plinacrou kažu da je prema ugovoru Antunović imao pravo 12 mjeseci primati šefovsku plaću i nakon smjene, no zbog prelaska u drugu tvrtku to pravo nije ostvario.

Vlada je ovih dana za novog šefa Narodnih novina postavila Anđelka Topolovca i tako smijenila s te funkcije Petra Piskača. U NN-u kažu da Piskač u slučaju opoziva ima pravo na otpremninu od 29.626,42 kune.

Vladimir Kovačević je još u otkaznom roku s mjesta predsjednika Uprave