Tražimo očitovanje zastupnika o TTIP-u, kao i pokretanje široke javne rasprave o sporazumu
(H-ALTER) Pozivamo zastupnike i zastupnice da se očituju o TTIP-u i CETA-i te da pokrenu javnu raspravu o ovim sporazumima, koji imaju dalekosežne posljedice na sve sfere društva, pozvali su jutros ispred Hrvatskog sabora predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva okupljeni oko inicijative za zaustavljanje štetnih trgovinskih i investicijskih sporazuma.
"Globalni dan akcije protiv tajnih sporazuma TTIP i CETA održava se diljem Europe i svijeta te se i Hrvatska upisuje na tu mapu.
Ovom prilikom dijelimo pisma svim saborskim zastupnicima i klubovima zastupnika, od kojih tražimo javno očitovanje do 1. svibnja, praznika rada, o stajalištima parlamentarnih stranaka i klubova te njihova osobna promišljanja o ovim trgovinskim sporazumima koji imaju dalekosežne posljedice na sve sfere života i funkcioniranja demokracije s obje strane Atlantskog oceana. Znamo da ovi sporazumi zabrinjavaju građane, sindikate, organizacije civilnog društva, no parlamenti su ti koji će dati posljednju riječ ratifikacijom sporazuma. Tražimo i očekujemo da u Hrvatskoj zaživi javna rasprava o ovim sporazumima“, izjavila je Marina Škrabalo iz GONG-a.
Dean Derežić, iz građanska inicijative Zaustavimo TTIP najavio je sutrašnje aktivnosti vezane zaglobalni dan akcije protiv tajnih sporazuma TTIP i CETA te je naglasio kako je peticiju protiv ovih sporazuma potpisalo više od milijun i šesto tisuća građana Europe.
"Postoje dva kritična momenta sporazuma TTIP-a i CETA-e. Jedan je ISDS mehanizam kojim korporacije dobivaju mogućnost tuženja države kada god parlamenti donesu zakone koji ugrožavaju profit korporacija, bilo da se radi o minimalnim plaćama ili privatizaciji zdravstva i slično. Drugi kritični moment odnosi se na regulatorno tijelo kojim će se idućih godina omogućiti da se usklađuju propisi između Europe i SAD-a , što će ići u principu na smanjivanje regulativa, od okoliša do radničkih prava", izjavio je Derežić.
Sven Janovsk iz Zelene akcije najavio je drugi Okolišni filmski festival u sklopu kojeg će se kroz projekcije filmova, ali i tribinu, na kojoj će predstavnici više organizacija civilnog društva dati široku perspektivu o problematici sporazuma, uspostaviti dijalog s građanima, za koje kaže, da nisu dovoljno informirani o problematici zbog nedovoljne zastupljenosti u medijima.
"SAD ima puno niže standarde što se tiče kvalitete hrane i označavanja proizvoda, koje će onda, bojimo se, ako se usvoji TTIP biti i dio regulative u Europskoj uniji, koja zasada ima jako visoke standarde kvalitete hrane i određivanja sastojaka u prehrambenim proizvodima. Ako prođe regulativa koja je svojstvena Americi, onda se bojimo da će ona postati i europski standard“, upozorio je Mario Kikaš iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).
"Savez samostalnih sindikata Hrvatskeje prije par mjeseci uputio pismo Vladi i Hrvatskom saboru, konkretno nekoliko saborskih odbora, tražeći veću transparentnost i uključenost u cijeli tijek pregovora. Naime, veo tajnosti koji se odnosi na cijeli tok pregovora, dovodi nas u situaciju da možemo samo nagađati o nekim stvarima i mogućim posljedicama. Ono što sam TTIP u sebi ima, pojednostavljeno rečeno, je trgovinski dio i ISDS mehanizam", rekla jeAna Miličević Pezelj iz SSSH.
Naglasila je da kod segmenta trgovine posebno treba paziti na proces deregulacije i proces "otvaranja" Hrvatske. Istaknula je kako je SSSH tražio izradu stručne studije koja bi pokazala smjerove posljedica za Hrvatsku po sektorima i javnim politikama. Smatra da će se dogoditi ista situacija kao s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, gdje su se nekonkurentne tvrtke gasile, radna mjesta gubila, a najviše su stradali radnici.
"Prema tome, ako nismo dovoljno konkurentni, to znači da će američka roba dolaziti kod nas bez ikakvih ograda, a s druge strane nećemo biti sposobni izvoziti u SAD. Neki sektori će možda to uspjeti, ali mi želimo znati situaciju po svim sektorima", izjavila je Miličević Pezelj.
Pričajući o mehanizmu ISDS, Miličević Pezelj naglašava kako je Odbor za europske poslove izvijestio da je Hrvatska već 1996. godine potpisala ISDS ugovor.
"Situacija u svijetu je trenutno takva da je došlo do poremećaja odnosa u ekonomskoj snazi između nacionalnih ekonomija i korporacija. Na listi sto najjačih ekonomija prevladavaju korporacije, te se prema tome, samo nekoliko nacionalnih ekonomija može othrvati prevlasti korporacija", govori Miličević Pezelj.
"Ovaj sporazum, a pogotovo njegov dodatak ISDS, predstavlja ozbiljnu opasnost za radnička prava i radnike u svim zemljama EU. Jedna od osnovnih stvari na kojima sindikati inzistiraju na razini EU, ali i sindikati na razini SAD-a, jest da sporazum mora uključivati ratifikaciju osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, koje SAD nije ratificirao“, naglašava Marija Hanževački iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Hanževački naglašava kako već sada međunarodne multinacionalne korporacije u pojedinim situacijama imaju daleko veću moć nego suverene države što se može vidjeti na primjeru nekoliko slučajeva u kojima su države morale isplatiti milijunske odštete korporacijama jer su države odlučile donijeti zakone koji štite javni interes ili određene interese u tim državama. Kao primjer navela je Egipat koji je zbog odluke o povećaju minimalne plaće morao platiti odštetu korporacijama zbog ugroze profita. Još jednom je naglasila kako se ISDS mehanizam mora odbaciti jer postoje puno bolja rješenja i alternative.
Krajnji je čas, poručuju civilne inicijative i sindikati, da se građani Hrvatske temeljito informiraju i krenu u akciju, i to kao građani Europske Unije , u obranu svojih prava i same demokracije koja je pod ozbiljnom prijetnjom suspenzije ukoliko se informacije o sadržaju ovih trgovinskih sporazuma pokažu točnima.