Svakih desetak minuta u Hrvatskoj jedna ozljeda na radu
POVEĆAN BROJ NESREĆA TIJEKOM RADA
Statistika HZZZSR-a kazuje kako se prošle godine najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu – 27,77 posto svih ozljeda prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Potom slijedi Primorsko-goranska županija sa 9,21 posto lani zabilježenih ozljeda
(Novilist.hr) ZAGREB Tijekom prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) prijavljeno je 16.253 ozljeda na radu što je odnosu na 2015. godinu blago povećanje nesreća tijekom radnog procesa, odnosno pri dolasku ili odlasku s posla.
Broj od 16.253 ozljede godišnje bilo bi oko 45 ozljeda dnevno (svakog dana, ne samo ponedjeljak-petak), odnosno, u klasičnom osmosatnom radnom vremenu oko jedna ozljeda svakih desetak minuta.Ponedjeljak je i dalje dan u tjednu u kojem se događa najveći broj ozljeda i na mjestu rada i na putu. U odnosu na vremenski period najviše ozljeda na mjestu rada događa se između 7 i 15 sati, a na putu između 5 i devet sati, odnosno nakon radnog vremena u periodu od 13 do 17 sati.Statistika HZZZSR-a kazuje kako se prošle godine najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu – 27,77 posto svih ozljeda prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Potom slijediPrimorsko-goranska županija sa 9,21 posto lani zabilježenih ozljeda te Splitsko-dalmatinska sa 8,09 posto.Od ukupnog broja ozljeđenih radnik 60,38 posto su muškarci, dok na žene otpada 39,61 posto ozljeda. Kada se, pak, promatra mjesto na kojem je radnik ozlijeđen, na mjestu rada najčešće stradaju muškarci.Tako je tijekom radnog procesa lani nastadalo 8774 muškaraca te gotovo upola manje žena. No, na putu na posao ili s posla češće stradaju žene, pa je tako lani stradalo 1028 muškaraca ili 34,8 posto svih ozlijeđenih prije ili nakon posla te 1925 žena ili 65,17 posto ukupno ozlijeđenih na putu na posao ili pri povratku kući.Na mjestu rada najviše su se ozljeđivali radnici u dobnim skupinama od 31 do 40 godina te 41 do 50 godina života. S druge strane putujući na posao ili s posla najviše su stradali radnici u dobi od 51 do 60 godina života te u dobnoj skupini od 41 do 50 godina života.Nešto manje od dvije trećine radnika koji su tijekom prošle godine nastradali na mjestu rada ima ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Oko trećine je zaposleno na određeno vrijeme, a za dio radnika (njih 112) uopće nema podatka o vrsti ugovora o radu pri čemu je za 15 radnika »nepoznato« i na koji su način osigurani. Odnosno, vjerojatno je riječ o radnicima koji su radili na crno.Najviše ozliđenih radnika na mjestu rada bilo je iz zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, a potom u jednostavnim zanimanjima, kao i uslužnim i trgovačkim zanimanjima. U obrtu i pojedinačnoj proizvodnji tako najčešće stradaju tokari, kovinotokari, strojarski mehaničari i srodna zanimanja.U jednostavnim zanimanjima to su mahom čistači ulica, a u uslužnim i trgovačkim zanimanjima trgovci. Vozači i strojovođe prijevoznih sredstava i pokretnih strojeva, sudeći prema statistici, također su se ozljeđivali u velikom broju u odnosu na druga zanimanja.Rane i površinske ozljede najčešća su fizička posljedica ozljede na mjestu rada, kao i iščašenja, uganuća i nategnuća. Gotovo 60 posto ozljeda na mjestu rada odnosi se na gornje ekstremitete, a nešto više od 30 posto na donje ekstremitete. Pritom prednjače ozljede prstiju, odnosno koljena i potkoljenice te gležnja, pri čemu najčešće stradaju prsti ruku.
Izvještaj o ozljedama na radu u 2016. godini
Broj od 16.253 ozljede godišnje bilo bi oko 45 ozljeda dnevno (svakog dana, ne samo ponedjeljak-petak), odnosno, u klasičnom osmosatnom radnom vremenu oko jedna ozljeda svakih desetak minuta.Ponedjeljak je i dalje dan u tjednu u kojem se događa najveći broj ozljeda i na mjestu rada i na putu. U odnosu na vremenski period najviše ozljeda na mjestu rada događa se između 7 i 15 sati, a na putu između 5 i devet sati, odnosno nakon radnog vremena u periodu od 13 do 17 sati.Statistika HZZZSR-a kazuje kako se prošle godine najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu – 27,77 posto svih ozljeda prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Potom slijediPrimorsko-goranska županija sa 9,21 posto lani zabilježenih ozljeda te Splitsko-dalmatinska sa 8,09 posto.Od ukupnog broja ozljeđenih radnik 60,38 posto su muškarci, dok na žene otpada 39,61 posto ozljeda. Kada se, pak, promatra mjesto na kojem je radnik ozlijeđen, na mjestu rada najčešće stradaju muškarci.Tako je tijekom radnog procesa lani nastadalo 8774 muškaraca te gotovo upola manje žena. No, na putu na posao ili s posla češće stradaju žene, pa je tako lani stradalo 1028 muškaraca ili 34,8 posto svih ozlijeđenih prije ili nakon posla te 1925 žena ili 65,17 posto ukupno ozlijeđenih na putu na posao ili pri povratku kući.Na mjestu rada najviše su se ozljeđivali radnici u dobnim skupinama od 31 do 40 godina te 41 do 50 godina života. S druge strane putujući na posao ili s posla najviše su stradali radnici u dobi od 51 do 60 godina života te u dobnoj skupini od 41 do 50 godina života.Nešto manje od dvije trećine radnika koji su tijekom prošle godine nastradali na mjestu rada ima ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Oko trećine je zaposleno na određeno vrijeme, a za dio radnika (njih 112) uopće nema podatka o vrsti ugovora o radu pri čemu je za 15 radnika »nepoznato« i na koji su način osigurani. Odnosno, vjerojatno je riječ o radnicima koji su radili na crno.Najviše ozliđenih radnika na mjestu rada bilo je iz zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, a potom u jednostavnim zanimanjima, kao i uslužnim i trgovačkim zanimanjima. U obrtu i pojedinačnoj proizvodnji tako najčešće stradaju tokari, kovinotokari, strojarski mehaničari i srodna zanimanja.U jednostavnim zanimanjima to su mahom čistači ulica, a u uslužnim i trgovačkim zanimanjima trgovci. Vozači i strojovođe prijevoznih sredstava i pokretnih strojeva, sudeći prema statistici, također su se ozljeđivali u velikom broju u odnosu na druga zanimanja.Rane i površinske ozljede najčešća su fizička posljedica ozljede na mjestu rada, kao i iščašenja, uganuća i nategnuća. Gotovo 60 posto ozljeda na mjestu rada odnosi se na gornje ekstremitete, a nešto više od 30 posto na donje ekstremitete. Pritom prednjače ozljede prstiju, odnosno koljena i potkoljenice te gležnja, pri čemu najčešće stradaju prsti ruku.
Izvještaj o ozljedama na radu u 2016. godini