Najesen očekujemo prve avansne tranše iz Fonda za oporavak što će biti dodatna pomoć proračunu i već prisutnom rastu potražnje. Očekuje se i nastavak dinamike rasta koja je prisutna otprije u gospodarstvima EU i SAD-a, no nešto sporija zbog četvrtog vala pandemije. Realna će ekonomija rasti na jesen i zimu, a ono što je upitno je kako će se zbog četvrtog vala postaviti emitivna tržišta kad je posrijedi turizam i ograničenje kretanja, zbog čega je upitna posezona. Upitan je i sustav potpora u dosadašnjem obliku – komentira gospodarska očekivanja Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji očekuje manja ograničenja, ali i manje potpore, uvjetovanije cijepljenjem i drugim parametrima. Upitno je i kretanje inflacije, a time i politike jeftinog novca,što pravi pritisak na rast cijena i kamata i nepovoljno je za ekonomiju. – Zbog inflatornih pritisaka otvorit će se i pitanje politike plaća u javnom sektoru i promjene osnovice. Oni neće pristati na rast od 1%, dok je inflacija realno vrlo blizu 4% – kaže te dodaje kako bi trebalo podijeliti s javnošću da je u 2021. u Hrvatskoj gotovo 60.000 umrlih i srednjoročno se očekuje povišena stopa smrtnosti što će ojačati pritisak na zdravstveni sustav. Stvara se znatan “pipeline” onih koji čekaju, a ne bi smjeli.

Ne dizati poreze u turizmu – Opet će jako rasti troškovi i stvoriti se silna nenaplaćena potraživanja u zdravstvu – upozorava. Odgovori se, ističe, moraju dati i u obrazovanju: sve druge zemlje razvijaju programe nadoknade za ono što djeca gube; procjenjuje se da je razina znanja pala od 15 do 20% i to će rezultirati smanjenjem kompetencija i primanja, ali i povećanjem jaza jer će bogati roditelji to moći nadoknaditi djeci, a srednja klasa i siromašni neće. Ništa od toga nije adresirano u proračunu, o kojem se počelo razgovarati i koji je usmjeren na ulazak u eurozonu. Da je oporavak već brži nego što je najavljeno, kaže stručnjak za financije Andrej Grubišić, koji smatra kako to ide u prilog tezi da ljudi nemaju problem s virusom, nego s ograničenjima. I on vjeruje da će, kad je posrijedi četvrti val pandemije, biti veća razina suzdržanosti onih koji imaju moć i vlast od ozbiljnih blokada i ograničavanja gospodarskih aktivnosti. – Kad je posrijedi turizam, ne postoji “hrvatski turizam”, prihodom od turizma ne raspolažu svi; ta mantra bila bi točna kad bi se dobit dijelila s vlasnicima apartmana, a ne dijeli se, osim u dijelu gdje je prijavljena pa puni proračunske prihode i još uvijek ima povlašten porezni tretman – kaže. Ne smatra da bi porezi na prihode od turizma trebali biti veći, nego izbalansirani s drugim branšama i što je moguće niži. U Udruzi Glas poduzetnika kažu da je sezona po svim pokazateljima bila odlična, bar što se tiče srpnja i kolovoza, pa i do razine da je anulirala lošu predsezonu, iako će sigurno biti ispod razine 2019. Ipak, u Dubrovniku je sezona i dalje na nekih 50% 2019., a upravo tamo u prosjeku je bilo oko 40% tvrtki koje su nastavile primati potpore godinu i pol od početka pandemije.


Autor: Valentina Wiesner
Foto: Emica Elvedji
Objavljeno: 01.08.2021.