Stečajevi jedini lijek protiv nelikvidnosti
Rekordna insolventnost
Čak 17,5 tisuća insolventnih tvrtki nemaju niti jednog zaposlenog, a na njih otpada 10,4 milijarde kuna ili čak 64,9 posto ukupno nepodmirenih obaveza pravnih osoba
(NoviList.hr) ZAGREB Da se u zemlji poštuju zakoni, pa tako primjenjuju i odredbe stečajnog zakona, iznos dugovanja među domaćim tvrtkama ne bi dosegnuo brojku od 31,3 milijarde kuna. Naime, toliko su iznosila nepodmirena dugovanja poduzeća i obrta u srpnju ove godine, a s obzirom na dosadašnja kretanja nelikvidnosti pretpostavlja se da je iznos nepodmirenih dugovanja do danas povećan.
Magični plafon nelikvidnosti od gotovo 29 milijardi kuna iz prosinca 1999. godine, nakon višegodišnje stagnacije dugovanja, probijen je ovog proljeća i od tada ukupni iznos nepodmirenih naloga stalno raste.
Od početka prošle godine u stalnom je porastu ukupni broj poduzeća u ozbiljnim platežnim problemima, ali i broj obrtnika koji ne mogu podmirivati svoje obaveze. Prema podacima za srpanj, insolventno je 30,5 tisuća poduzeća, a njih oko oko 19 tisuća su »fantomi«. Nemaju zaposlenih, ali zato imaju ogromne dugove.
Dugovječna blokada
Upravo ta poduzeća predstavljaju jedan od ključnih elemenata domaće nelikvidnosti. Prema podacima Financijske agencije (Fina), lani je u zemlji poslovalo 27.025 poduzetnika bez iti jednog zaposlenog radnika. Na kraju godine, među tvrtkama bez zaposlenih čak je njih 17,5 tisuća bilo insolventno, odnosno ispunjavali su uvjete za stečaj. A te insolventne tvrtke bez zaposlenih lani su imale 10,4 milijarde kuna nepodmirenih obaveza ili čak 64,9 posto ukupno nepodmirenih obaveza pravnih osoba.
– Treba pokretati stečajeve, ili, trebalo ih je odavno pokrenuti nad svim poduzećima koja za to ispunjavaju uvjete – kazao nam je jedan od naših sugovornika. Zakonski, svako poduzeće koje ima blokiran račun neprekidno 60 dana ispunjava uvjet za otvaranje stečajnog postupka. Gotovo 80 posto ukupnog iznosa nepodmirenih dugovanja, prema srpanjskim podacima, odnosi se na razdoblje dulje od 360 dana. Najveći udio među tim poduzećima u »dugovječnoj« blokadi su upravo ona bez ijednog zaposlenog.
Skraćeni stečajevi
U slučaju »fantomskih firmi« država je mahom vjerovnik koji bi trebao pokrenuti stečaj. Međutim, ona to ne radi, jer za pokretanje stečaja valja izdvojiti 10 tisuća kuna i platiti 100 kuna pristojbi. Pa kada bi država pokrenula stečaj samo nad 17,5 tisuća poduzeća bez zaposlenih koja su još lani stekla uvjete za to, trebala bi osigurati gotovo 177 milijuna kuna. Kako se broj takvih poduzeća do danas popeo na 19 tisuća, rastao bi i trošak države za pokretanje stečaja za 15 milijuna kuna.
Stoga, država čeka izmjene stečajnog zakona kako bi mogla provoditi takozvane skraćene stečajeve.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković još je ljetos najavljivao kako bi već na jesen s tržišta mogle nestati dugotrajno nelikvidne tvrtke bez zaposlenih. Naime, Vlada je računala da će se stečajne izmjene početi primjenjivati od listopada, no Sabor je odustao od hitne procedure i izmjene uputio u redovno donošenje.
Gabrijela GALIĆ
Zaduženjima »krpali« poslovanje
Država, smatra nekolicina naših sugovornika, nije generator sadašnjeg rasta nelikvidnosti, već su njegovi korijeni u samim poduzećima. Mnoga od njih ranije su se »krpala« kreditima, međutim, iako novaca na tržištu ima banke ih više ne plasiraju poduzećima već čekaju da im država zakuca na vrata. Tako su se s blokadama računa suočile tvrtke dugogodišnji latentni gubitaši koje su do nedavno zaduženjima »krpale« svoje poslovanje, odnosno izostanak restrukturiranja.
Od početka prošle godine u stalnom je porastu ukupni broj poduzeća u ozbiljnim platežnim problemima, ali i broj obrtnika koji ne mogu podmirivati svoje obaveze. Prema podacima za srpanj, insolventno je 30,5 tisuća poduzeća, a njih oko oko 19 tisuća su »fantomi«. Nemaju zaposlenih, ali zato imaju ogromne dugove.
Dugovječna blokada
Upravo ta poduzeća predstavljaju jedan od ključnih elemenata domaće nelikvidnosti. Prema podacima Financijske agencije (Fina), lani je u zemlji poslovalo 27.025 poduzetnika bez iti jednog zaposlenog radnika. Na kraju godine, među tvrtkama bez zaposlenih čak je njih 17,5 tisuća bilo insolventno, odnosno ispunjavali su uvjete za stečaj. A te insolventne tvrtke bez zaposlenih lani su imale 10,4 milijarde kuna nepodmirenih obaveza ili čak 64,9 posto ukupno nepodmirenih obaveza pravnih osoba.
– Treba pokretati stečajeve, ili, trebalo ih je odavno pokrenuti nad svim poduzećima koja za to ispunjavaju uvjete – kazao nam je jedan od naših sugovornika. Zakonski, svako poduzeće koje ima blokiran račun neprekidno 60 dana ispunjava uvjet za otvaranje stečajnog postupka. Gotovo 80 posto ukupnog iznosa nepodmirenih dugovanja, prema srpanjskim podacima, odnosi se na razdoblje dulje od 360 dana. Najveći udio među tim poduzećima u »dugovječnoj« blokadi su upravo ona bez ijednog zaposlenog.
Skraćeni stečajevi
U slučaju »fantomskih firmi« država je mahom vjerovnik koji bi trebao pokrenuti stečaj. Međutim, ona to ne radi, jer za pokretanje stečaja valja izdvojiti 10 tisuća kuna i platiti 100 kuna pristojbi. Pa kada bi država pokrenula stečaj samo nad 17,5 tisuća poduzeća bez zaposlenih koja su još lani stekla uvjete za to, trebala bi osigurati gotovo 177 milijuna kuna. Kako se broj takvih poduzeća do danas popeo na 19 tisuća, rastao bi i trošak države za pokretanje stečaja za 15 milijuna kuna.
Stoga, država čeka izmjene stečajnog zakona kako bi mogla provoditi takozvane skraćene stečajeve.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković još je ljetos najavljivao kako bi već na jesen s tržišta mogle nestati dugotrajno nelikvidne tvrtke bez zaposlenih. Naime, Vlada je računala da će se stečajne izmjene početi primjenjivati od listopada, no Sabor je odustao od hitne procedure i izmjene uputio u redovno donošenje.
Gabrijela GALIĆ
Zaduženjima »krpali« poslovanje
Država, smatra nekolicina naših sugovornika, nije generator sadašnjeg rasta nelikvidnosti, već su njegovi korijeni u samim poduzećima. Mnoga od njih ranije su se »krpala« kreditima, međutim, iako novaca na tržištu ima banke ih više ne plasiraju poduzećima već čekaju da im država zakuca na vrata. Tako su se s blokadama računa suočile tvrtke dugogodišnji latentni gubitaši koje su do nedavno zaduženjima »krpale« svoje poslovanje, odnosno izostanak restrukturiranja.
Preuzeto s: nhs.hr