ZAGREB » Nakon višemjesečne javne rasprave Vlada bi danas trebala raspravljati o zakonu o stečaju potrošača nakon čega bi u parlamentu trebala započeti procedura za usvajanje zakona kojim će se definirati pravila za osobni bankrot građana koji se više ne mogu nositi sa svojim dugovima. Osim što se zakonom propisuje sudski postupak stečaja potrošača, on omogućuje i da se umjesto tih strogih sudskih pravila dužnik i vjerovnici pokušaju dogovoriti u izvansudskom postupku. Taj će se postupak događati pred savjetovalištima koja će posredovati između vjerovnika i dužnika, a kroz njih će se i prikupljati svi podaci o imovini zaduženog građana kao i njegovim dugovima.

Provjera ponašanja

Cilj je da se izvan suda sklopi sporazum između građanina dužnika i njegovih vjerovnika koji će u sebi sadržavati i plan namirenja duga. Taj postupak traje 60 dana, a postoji mogućnost i da se produži za dodatnih 30 dana. Ako nema dogovora postupak se nastavlja pred sudom, ali se i tu dužniku i vjerovnicima daje mogućnost dogovora, odnosno postizanja sudske nagodbe. Ako do te nagodbe ne dođe, sud bi trebao imenovati povjerenika koji ima najvažniji zadatak jer bi trebao predložiti razdiobu vjerovnikove imovine. Prijedlog za stečaj potrošača može dati sam dužnik, ali i bilo koji vjerovnik.

Postupak stečaja potrošača može započeti ako je potrošač insolventan, a to znači da najmanje tri mjeseca uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.

Umjesto prodaje nekretnine, koja bi značila zatvaranje obveza, potrošaču se omogućuje da predloži neki drugi način namirenja duga uz uvjet da mu je nekretnina potrebna za vlastito korištenje, da u vlasništvu nema drugu nekretninu i da na raspolaganju nema drugi smještaj, niti ga je u mogućnosti osigurati. Nakon što sud potvrdi osobni stečaj određuje i razdoblje provjere ponašanja, koje ne može biti kraće od jedne niti dulje od pet godina. U tom je razdoblju potrošač dužan prijavljivati povjereniku sve promjene vezane za svoju imovinu, pokušati naći posao, ako ga nema, prihvatiti sezonske poslove, ako je za obavljanje istih kvalificiran te prijaviti svako stjecanje nasljedstva koje ulazi u stečajnu masu. Ne smije zatajiti nijednu informaciju o stjecanju imovine, a ovisno o njegovom postupanju u razdoblju provjere ponašanja, ovisit će odluka suda o oslobođenju od preostalih obveza. Potrošač koji se bude nepošteno ponašao i pokušao izbjeći obveze ili izigrati vjerovnika izgubit će mogućnost da ga se oslobodi preostalih obveza.

Konsolidiranje

Ovim zakonom Vlada želi omogućiti građanima da se kroz postupak, prvenstveno dogovora izvan suda, potrošači financijski konsolidiraju te da se smanji broj ovrha.

Prema podacima Fine krajem siječnja u blokadi je bilo 313.408 građana, što je smanjenje u odnosu na prethodne mjesece, ali radi toga jer je u odnosu na prosinac više od devet tisuća građana brisano iz evidencije zbog smrti. Građani su u blokadi zbog duga većeg od 31 milijardu kuna i on već mjesecima samo raste. S obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji, to ni ne čudi jer su građani krajem prošle godine bankama dugovali 126,87 milijardi kuna, dok je deset godina ranije bio 65,28 milijardi kuna.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Jagoda Marić
Objavljeno: 12. 3. 2015.