Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je natječaj za izbor konzultanta za novi model naplate cestarina, odnosno za izradu studije razvoja elektronskog sustava naplate cestarina u Hrvatskoj.

Izradu studije financira Svjetska banka, a potencijalnim konzultantima natječajnom dokumentacijom sugerira se da se usmjere na sustav naplate putem satelita ili ENC uređaja, a da zaborave vinjete kao način plaćanja jer je taj model kao neisplativ proglašen ranijom studijom koju je financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Isto tako, napominje se kako treba izbjegavati neracionalna ulaganja u opremu koja bi vrlo brzo mogla zastarjeti, što se odnosi na ranije predloženi model uvođenja aparata za naplatu cestarina na slabije frekventnim prometnim pravcima. Moguće je razvijati i model naplate koji bi se temeljio na pređenoj udaljenosti vozila i emisiji ugljikova dioksida.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da je za Hrvatsku u ovom trenutku realno razvijati samo model elektroničke naplate kratkog dometa kakav se već koristi putem ENC uređaja.

Prijave na natječaj mogu se slati do kraja kolovoza, a potencijalni konzultant morat će studiju napraviti u roku od devet mjeseci. Očekuje se da bi modernizacija naplate značila i smanjenje broja zaposlenih na naplatnim kućicama.


Sindikalisti upozoravaju na potencijalnu korupciju

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, za portal Direktno izjavio je kako posebnih razgovora o tome sa sindikalnim predstavnicima nije bilo.

"Radi se tek o studiji, kakvih je već bilo više. Ne znam što novo mogu ponuditi. Imamo ENC uređaj kao najsavršeniji način naplate i praćenja vozila osim GPS-a i to bi trebalo razvijati i promovirati. Kad ste zadnje vidjeli reklamu za ENC uređaj? Trebalo bi ih prodavati građanima za jednu kunu. Taj model je pet puta brži od izravne naplate. Važno je reći da postoje snažni lobisti koji pokušavaju Hrvatskoj prodati nekakvu opremu i ako dođe do nekakvih velikih ulaganja posumnjat ću u korupciju. Racionalno je teško objasniti znatnija ulaganja u bilo što izvan aparata ili ENC uređaja dok ne dođe GPS, za šest, sedam godina kao beskontaktni način naplate", ističe Stanić.

"Nema zasad ništa problematično i ništa se ne može napraviti tako brzo da bi trebali biti zabrinuti oko radnih mjesta. Oko automatizacije naplate pričamo već tri godine, a ništa se nije pomaknulo", tvrdi Stanić i ističe da ni od ove studije vjerojatno neće biti ništa, te dodaje:

"Trebali bi ipak biti malo racionalniji. S jedne se strane nastoji uštedjeti na svakoj stavci i na radnicima, a s druge strane plaćamo nešto što sami najbolje znamo i što nam ne treba. Trebali bi koristiti iskustva postojećih koncesionarskih društava u Hrvatskoj", naglašava Stanić.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nismo uspjeli dobiti nikakvu dodatnu informaciju o raspisanom javnom pozivu u okviru projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora "jer je javni poziv u tijeku".


Usporedba s noćnim klubom

Prometni stručnjak Željko Marušić za Direktno je kazao da je to pogrešni put i da je zadatak pogrešno postavljen.

"Treba gledati ukupnu potrošnju, a ne samo zaradu HAC-a. Sada je turizam u naletu, gospodarska i geopolitička situacija u Europi ide Hrvatskoj u korist i to bi trebali iskoristiti. Traženje stranih konzultanata je nepotrebno trošenje novca i alibi rješenja. Ima dovoljno domaće pameti. To je traženje alibi rješenja. Osnovni problem je što se stvar gleda preusko i lokalno. Gledaju se Hrvatske autoceste (HAC), a ne cijela Hrvatska. Neusporedivo bi najisplativije bilo, osobito izvan sezone, uvesti vinjete.

Usporedimo li to s noćnim klubom i ako gledate samo ulaznicu, poskupite li je vi ste u plusu, no ako gledate zaradu cijelog kluba onda ste u minusu. Zato klubovi često i puštaju djevojke besplatno. Uvođenjem vinjeta napravili bi veći promet izvan sezone i povećala bi se sigurnost u prometu. Turisti u pravilu unaprijed odrede koliko će potrošiti. Ako mu više izvučete za cestarinu, manje potroše na druge stvari", ističe Marušić.

"Modernizacija naplate značit će i smanjenje broja zaposlenih koje bi trebalo prebaciti u održavanje. Dakle, trećinu viška zaposlenih riješit će se prirodnim odljevom, trećinu bi trebalo prekvalificirati, a trećini isplatiti otpremnine", zaključuje hrvatski prometni stručnjak.
 
 
 
Izvor: Direktno.hr
Autor: Darko Markušić
Foto: Direktno.hr
Objavljeno: 10. 8. 2017.
Poveznica na izvor