Nakon što je Vlada na sjednici prihvatila mišljenje Državnog odvjetništva za sklapanje nagodbe između RH ikoncesionara Autoceste Zagreb-Macelj d.o.o. tako što će država koncesionaru platiti 69milijuna kuna, a istovremeno će tvrtka Autoceste Zagreb-Macelj državi uplatiti 7,253 milijunaeura, odnosno 55,2 milijuna kuna, za reakcije smo pitali vođe koncesijskog bunta u Hrvatskoj Mijata Stanića i Mladena Latinca.

Umjesto da koncesionar autoceste plati, Milanović plaća 14 milijuna

Na taj način Hrvatska će uplatiti 14 milijuna kuna koncesionaru, što dovoljno govori o "opravdanosti" davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, za što kukuriku Vlada lobira od početka mandata.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić smatra nekorektnim činjenicu da Vlada nije detaljnije obrazložila ovaj slučaj.

"Kada govorimo o AC Zagreb-Macelj, govrimo oStrabagu, koji je većinski vlasnik. Ovo nije jedina tužba, sudi se i za most na Savi. Iz toga se vidi da je koncesija rupa bez dna, taj reket od strane koncesionara je iscrpljujuć", tvrdi Stanić za direktno.hr.

Unatoč dugim pregovorima, Stanić tvrdi da su malo po malo vidljive rupe iz koje koncesionari izvlače koristi, a sve dok građani plaćaju. "Oni apliciraju i za koncesiju, postoji još cijeli niz tužbi", dodaje sindikalac, a riječ je o desecima milijuna kuna za koju se tuži Hrvatska.

"To govori o tim opasnostima kad uđemo u koncesijski ugovor. Samo plaćanje koncesije nije kraj, prava naplata dolazi nakon toga, a tamo nas čekaju spremni odvjetnički timovi", tvrdi Stanić.

Upozorio je na svjedočenje Josipa Sapunara da je sa Zdravkom Livakovićem iz Austrijekroz fiktivnu suradnju saStrabagom izvlačio novac u aferi Remorker. Riječ je o slučaju luke Gaženica.

"Dok se ne istraži taj slučaj, trebalo bi ih isključiti iz natječaja", rekao nam je Mijat Stanić.

Latinac: O ovakvim stvarima odlučuju podobni

Slučaj je za direktno.hr prokomentirao Mladen Latinac, predsjednik Sindikata radnika hrvatskih cesta i autocesta, koji je uz Nezavisni cestarski sindikat bio pokretač inicijative za referendumom. U više primjera se, kako tvrdi, pokazalo da koncesija nije najbolji izlaz, a u ovom primjeru jasno je da se koncesija ne isplati ni koncesionaru. Time se ponavlja ona stara - ako oni mogu uspješno upravljati autocestama, zašto ne bi mogla i država?

"Tko bi uzimao koncesiju kada se ona ne isplati? Država je gospodar, kaže se, ali taj gospodar vođen je lošim političarima. Oni kažu da autoceste neće ići izvan Hrvatske, to je kao da kažete da je zgrada INA-e u Hrvatskoj, ali znamo gdje je kapital. Kod nas sigurno nije", rekao je Latinac.

Ovaj slučaj samo je dokaz političkog uhljebljivanja, nastavlja naš sugovornik.

"Da je nešto loše, onda niti jedan poduzetnik ne bi ulazio u taj biznis. To što političari kod nas, odnosno politički vrh koji vodi državu stavlja podobne da odlučuju o ovakvim stvarima, neće biti prosperiteta", poručio nam je Mladen Latinac.

Što se tiče Vladine odluke, koncesionar mora povući podnesenu tužbu protiv RH pred ad hoc arbitražnimsudom i odreći se tužbenog zahtjeva. Troškove arbitražnog postupka dvije strane snose najednake dijelove.
 
 
Izvor: Direktno.hr
Autor: Josip Senjak
Foto: fah
Objavljeno: 29. 1. 2015.