Spremni dati novce: Mirovinski fondovi bi ulagali u autoceste, ako će njima i upravljati
(Novi list)
Drugi stup
Kontrola nad upravljanjem značila bi ulazak u vlasništvo tvrtki. Mirovinci se zalažu za IPO, vjeruju u potencijal autocesta i kažu da mogu imati i partnere u vlasništvu, a to mogu biti i građani
ZAGREB Mirovinski fondovi jesu zainteresirani za ulaganje u autoceste, ali na taj se korak neće odlučiti ukoliko neće imati mogućnost kontrole nad upravljanjem tvrtkama koje brinu o hrvatskim autocestama, što znači ulazak u vlasništvo tih tvrtki. Sudjelovanje u reprogramu dugova, kako bi se stari dugovi zamijenili novima, s duljim rokom otplate, a bez utjecaja na upravljanje, čini se »mirovince« ne zanima, jer na taj način neće imati nikakvog utjecaja na poslovanje tvrtki koje kreditiraju.
Doći do rješenja
Jasno su to dali do znanja na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj je njihova udruga predstavila poslovanje četiri obvezna mirovinska fonda u prošloj godini.
Predsjednik te Udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić rekao je da fondovi mogu sudjelovati u infrastrukturnim projektima sa 15 posto svoje imovine, što je oko 10,75 milijardi kuna, ali da su zainteresirani i za kapitalana ulaganja u HEP-u kao i za ostale energetske projekte poput LNG terminala.
– Iskazali smo svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte, nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća, i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja, gdje će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća. Razgovarali smo i s premijerom Tihomirom Oreškovićem i ministrima Olegom Butkovićem i Zdravkom Marićem o problemu HAC-a, ali još nikakvih zaključaka nema – rekao je Vlaić.
Na izravno pitanje je li im, kad su u pitanju autoceste, jednako privlačno ulaganje u obveznice kojim bi se reprogramirao dug, ali ne bi ulazili u vlasništvo i kupnju dionica, Vlaić je odgovorio da fondovi moraju štititi interes svog članstva i da ih taj posao zanima samo ako će imati utjecaj na upravljanje, odnosno ako će ući u vlasništvo.
– Mi se zalažemo za IPO, vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bismo to mogli i kupiti. Ne moramo samo mi ući u vlasništvo, možemo imati i partnere, kazao je Vlaić. Na pitanje jesu li ti partneri građani koji bi također kupovali dionice HAC-ONC-a na IPO-u, odgovorio je da to mogu biti i građani.
Istaknuo je da su mirovinski fondovi sudjelovali u procesu koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo, pa su dobro proučili cijeli sustav, znaju potencijale autocesta, ali i probleme, pa bi se zato zalagali za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa koji danas čini tek 10-tak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama, dok postoje primjeri zemalja gdje kamionski promet donosi 50 posto prihoda od cestarina.
Povećati izdvajanja
Prvi čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac posebno je naglasio da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan, niti će odluka biti zajednička, jer »mirovinci« ne djeluju kao konzorcij, te će svatko postupati vodeći računa o interesu svojih članova.
Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani i za eventualna ulaganja u HEP kroz kapitalne projekte, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku.
Na pitanje strahuju li od toga da država radi trenutnog pokrivanja deficita zamrzne ili ukine drugi stup, čelni su ljudi društva za upravljanje mirovinskim fondovima kazali da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, jer oni dugoročno u budućnosti znače manji deficit. Iako bi izdvajanja u drugi stup trebalo povećati, nisu sigurni da će se to dogoditi, ali ističu da je čak i Velika Britanija uvela kao obvezu uplatu u drugi mirovinski stup, svjesna svoje demografske slike.
Dokapitalizacije
Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto BDP-a. Od tog iznosa, 49,02 milijarde čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno, kad se umanji za inflaciju, 3,65 posto.
Gotovo 54 milijarde kuna, odnosno 72 posto imovine mirovinskih fondova, uloženo je u državne obveznice, dok je u domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, jer su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation.
Doći do rješenja
Jasno su to dali do znanja na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj je njihova udruga predstavila poslovanje četiri obvezna mirovinska fonda u prošloj godini.
Predsjednik te Udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić rekao je da fondovi mogu sudjelovati u infrastrukturnim projektima sa 15 posto svoje imovine, što je oko 10,75 milijardi kuna, ali da su zainteresirani i za kapitalana ulaganja u HEP-u kao i za ostale energetske projekte poput LNG terminala.
– Iskazali smo svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte, nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća, i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja, gdje će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća. Razgovarali smo i s premijerom Tihomirom Oreškovićem i ministrima Olegom Butkovićem i Zdravkom Marićem o problemu HAC-a, ali još nikakvih zaključaka nema – rekao je Vlaić.
Na izravno pitanje je li im, kad su u pitanju autoceste, jednako privlačno ulaganje u obveznice kojim bi se reprogramirao dug, ali ne bi ulazili u vlasništvo i kupnju dionica, Vlaić je odgovorio da fondovi moraju štititi interes svog članstva i da ih taj posao zanima samo ako će imati utjecaj na upravljanje, odnosno ako će ući u vlasništvo.
– Mi se zalažemo za IPO, vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bismo to mogli i kupiti. Ne moramo samo mi ući u vlasništvo, možemo imati i partnere, kazao je Vlaić. Na pitanje jesu li ti partneri građani koji bi također kupovali dionice HAC-ONC-a na IPO-u, odgovorio je da to mogu biti i građani.
Istaknuo je da su mirovinski fondovi sudjelovali u procesu koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo, pa su dobro proučili cijeli sustav, znaju potencijale autocesta, ali i probleme, pa bi se zato zalagali za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa koji danas čini tek 10-tak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama, dok postoje primjeri zemalja gdje kamionski promet donosi 50 posto prihoda od cestarina.
Povećati izdvajanja
Prvi čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac posebno je naglasio da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan, niti će odluka biti zajednička, jer »mirovinci« ne djeluju kao konzorcij, te će svatko postupati vodeći računa o interesu svojih članova.
Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani i za eventualna ulaganja u HEP kroz kapitalne projekte, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku.
Na pitanje strahuju li od toga da država radi trenutnog pokrivanja deficita zamrzne ili ukine drugi stup, čelni su ljudi društva za upravljanje mirovinskim fondovima kazali da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, jer oni dugoročno u budućnosti znače manji deficit. Iako bi izdvajanja u drugi stup trebalo povećati, nisu sigurni da će se to dogoditi, ali ističu da je čak i Velika Britanija uvela kao obvezu uplatu u drugi mirovinski stup, svjesna svoje demografske slike.
Dokapitalizacije
Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto BDP-a. Od tog iznosa, 49,02 milijarde čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno, kad se umanji za inflaciju, 3,65 posto.
Gotovo 54 milijarde kuna, odnosno 72 posto imovine mirovinskih fondova, uloženo je u državne obveznice, dok je u domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, jer su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation.