U Sloveniji je za upravljanje javnim poduzećima nadležan Slovenski državni holding, čije su odgovornosti definirane novim zakonom usvojenim prije nešto više od godinu dana. Pritom je najzanimljivija odredba o “načelu neovisnosti”.

Slovenska pravila

Naime, spomenuti zakon propisuje da Holding ni na koji način ne obvezuju “upute državnih tijela i trećih osoba” te upravna tijela SDH “moraju raditi neovisno i samostalno”. Jedina mogućnost za davanje “uputa” su odredbe iz istog zakona o poštivanju zadanih ciljeva koji su definirani “strategijom i drugim aktima upravljanja” te zakonske odredbe o raspolaganju imovinom dok se strategija ne donese.

Ova zabrana bilo kakvog političkog utjecaja na Slovenski državni holding, doduše, “ne zabranjuje komunikaciju između SDH, tijela državne vlasti i dugih osoba javnog prava”, ali svaka komunikacija mora biti “sljediva” i to prema “internim pravilima” Holdinga, navodi se u zakonu. No, nedvosmisleno se naglašava kako ova komunikacija “nema prirodu obvezujućih uputa” niti obvezuje Holding čiji su čelnici “unatoč mogućem protivljenju” državnih tijela, “u potpunosti odgovorni za svoje odluke”.

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), ističe kako za sada imamo Vladino povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom, u kojem sjede ministri, kao i sam Državni ured koji je neposredno odgovoran Vladi.

Očekivani zahtjev

- Očekujemo zahtjeve Europske komisije za smanjenje izravne uloge Vlade u upravljanju trgovačkim društvima, no takve zahtjeve još nisu postavili. U bližoj budućnosti će se raspravljati o načinu upravljanja trgovačkim društvima. Ostvarili smo značajan napredak i uglavnom ne zaostajemo za praksom ostalih zemalja u tranziciji među članicama EU - komentirao je Mladen Pejnović na upit o promjenama.

Podjela po resorima

Dođe li doista do promjene sustava upravljanja državnom imovinom u smjeru rješenja kakvo je usvojeno u Sloveniji, za očekivati je da bi se mogao smanjiti utjecaj resornih ministara na pojedina strateška javna poduzeća, koja čine dio križaljke podjele resora među koalicijskim partnerima. Prema podacima iz plana upravljanja državnom imovinom za ovu godinu, ukupno 21 poduzeće od strateškog i posebnog interesa podijeljeno je među šest resornih ministarstava, a ništa manje precizno nisu podijeljena ni 33 društva od razvojnog značaja.

Europska je komisija nekoliko puta u svojim izvješćima o Hrvatskoj upozorila na neučinkovito upravljanje javnim poduzećima, i u postupku prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža, navodeći, među ostalim, kako veliki broj tvrtki posluje s gubitkom što opterećuje gospodarstvo te se odražava na proračunski deficit. Jedna od njihovih preporuka za Hrvatsku stoga je poboljšanje upravljanja državnom imovinom, no Bruxelles, naravno, ne može naložiti Vladi koji model napraviti.

Neke od mjera koje bi išle u ovom smjeru Vlada je već najavila, među ostalim, i u planu upravljanja državnom imovinom za ovu godinu.

Izbor rukovoditelja

Osim privatizacije i inicijalnih javnih ponuda - primjerice, HEP-a, dosta je mjera usmjereno na profesionalizaciju uprava, od novog sustava nagrađivanja do korištenja usluga “head hunting” agencija, koje bi pomogle u potrazi za stručnim, nestranačkim menadžerskim kadrom.


Direktori će morati biti učinkoviti

- Dorada kriterija za procjenu efikasnosti trgovačkih društava. Temeljni pokazatelj je učinkovitost, ali dobit ili gubitak neće biti jedini kriteriji

- Dorada sustava nagrađivanja uprava i NO-a prema preporukama Europske komisije i OECD-a, u skladu s tržišnim načelima

- Novi način izbora Uprava i NO-a, radi približavanja praksi u ostalim članicama EU. Vlada bi zadržala pravo predlaganja članova NO-a, ali za članove uprava planiraju se jasniji i detaljniji kriteriji

- Novi postupak izbora članova uprava koje se osim javnim natječajem može provesti i angažiranjem ‘head hunting’ agencija

- Nastavak privatizacije, uz inicijalne javne ponude i radničko dioničarstvo, uvrštenje dionica na burzu, restrukturiranje...

- Vlada, ministarstva i DUUDI radit će na razdvajanju vlasničke i regulatorne uloge države


 
 
Izvor: Jutarnji.hr
Autor: Petra Bulić
Foto: CROPIX
Objavljeno: 25. 6. 2015.
 
 
 
 
Udar na uhljebe?
 
To ćemo tek vidjeti. Iz ovoga navedenoga ne može se ama baš ništa zaključiti - što bi i kako garantiralo izostanak političkoga pritiska na javne firme.
 
Po 'dobrome' hrvatskom običaju - najčešće se događa pretakanje iz šupljega u prazno. Predlagač zakona niti želi niti sluša javnu raspravu, a ne zna se niti kada je zadnji puta u neki zakon uvrstio bilo koju promjenu koja je dolazila izvan njihovih redova, a pogotovo, ne daj bože, iz javne rasprave.
 
Strah me da ćemo samo dobiti još jedno državno tijelo velikoga utjecaja - a ni za što.