Skupit ćemo potpise građana i protiv mirovinskog zakona
NOVO KLIZANJE BANSKIH DVORA: VLADINA STRATEGIJA DA POTIHO PROVEDE MIROVINSKU REFORMU NIJE USPJELA
Ako treba, opet ćemo sakupljati potpise građana, ovaj put protiv izmjena mirovinskog zakona, kaže Krešimir Sever (NHS). Procjena mi je bila da će prijevremeno umirovljenje odmah zatražiti 40 tisuća ljudi i to se dogodilo, ističe Ozren Matijašević (HUS)
Vesna ROLLER
(NOVI LIST) Hoće li Vlada povući iz procedure i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kao što je proteklog tjedna isto učinila s izmjenama Zakona o radu? Situacija s oba zakonska prijedloga toliko je slična da bi ovakav ishod bio jedini logičan.
Slijede li potpisi i za referendum o mirovinskoj reformi?
Krupne promjene mirovinskih pravila koje će odrediti penzionerski život sadašnjih i budućih naraštaja zaposlenika, Vlada je donijela posljednjih dana srpnja bez konzultacija sa socijalnim i političkim partnerima i bez ikakve javne rasprave te ih je poslala u hitnu saborsku proceduru. Plan je bio da Sabor prihvati zakon na početku jesenske saborske sjednice te da on stupi na snagu već prvog dana listopada. No, sindikati sada, s malim zakašnjenjem doduše, poručuju jasno i glasno da to neće proći.
Novi referendum
– Ako treba, ponovno ćemo sakupljati potpise građana, ovaj put protiv mirovinskog zakona, kaže Krešimir Sever predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Ozren Matijašević, čelnik Hrvatske udruge sindikata (HUS), napominje kako je Vlada primijenila lukavu strategiju te jednostrano donesenu mini-mirovinsku reformu progurala u doba dok su svi bili zaokupljeni inicijativom za referendum oko Zakona o radu.
– Nismo mogli u tom trenutku istom žestinom skočiti i oko izmjena mirovinskog zakona. U dijelu javnosti mogao se stvoriti dojam da se bunimo protiv svega, objašnjava Matijašević. No, sredinom kolovoza HUS je najavio da će sindikalnim središnjicama predložiti da svi zajedno Vladi postave ultimatum za povlačenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju ili će, ako to ne napravi, sindikati izaći iz Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Mirovinski stampedo
– Donošenje ovako loših izmjena mora se onemogućiti, odlučan je Matijašević. Podsjeća da je još prije mjesec dana najavio kako će Vladin prijedlog izazvati stampedo odlazaka u prijevremenu mirovinu jer će građani hvatati posljednji vlak kako bi izbjegli novo, veće penaliziranje.
– Moja je procjena bila da će prijevremeno umirovljenje, zbog Vladinog prijedloga, odmah zatražiti 40 tisuća ljudi i upravo se to dogodilo, kaže Matijašević. Iako sindikalni čelnici unisono najavljuju kako će se oko izmjena mirovinskih zakona prema Vladi jednako odlučno postaviti kao što su to učinili za Zakon o radu, jedan od njih, Krešimir Sever, nezadovoljan je kašnjenjem zajedničke, usuglašene reakcije.
– NHS je već nekoliko puta tražio da se organizira sastanak svih pet sindikalnih središnjica kako bi se dogovorili o zajedničkom stavu o izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju te o akcijama koje ćemo poduzeti, ako Vlada ne odustane od svojeg prijedloga. Ali odgovor nismo dobili, rekao nam je Sever. Na sastanku u Vladi, održanom prije dva tjedna, na kojem se trebalo razgovarati o mirovinskoj reformi, o tome na koncu nije bilo ni riječi, nego samo o rebalansu proračuna. No, premijerka Jadranka Kosor, napominje Sever, tom je prigodom izrazila spremnost da o toj temi s predstavnicima sindikata razgovara na nekom skorašnjem susretu.
Obezvrijeđen mirovinski staž
– Svi zajedno moramo napraviti snažan pritisak na Vladu i premijerku kako bismo zaustavili izmjene mirovinskog zakona, smatra Sever. Zajednički stav sindikata trebao bi biti usuglašen prije 21. rujna, kada će se održati tematska sjednica o mirovinskom sustavu koju organizira saborski Odbor za rad i socijalno partnerstvo. Sever smatra da bi pet sindikalnih središnjica Odboru trebale unaprijed dostaviti svoje elaborirano mišljenje.
Sindikati su, srećom, puno jedinstveniji oko rješenja za reformu mirovinskog sustava nego oko procedure međusobnog dogovaranja i komuniciranja. Tako i NHS i HUS smatraju da je glavna i golema greška Vladinog prijedloga to što se ne vrednuje radni staž.
– Ključni faktor za ostvarivanje mirovine te za to koliko će ona iznositi mora biti radni staž, odnosno dužina uplata u mirovinski fond, ističe Matijašević.
– Posve je neprihvatljivo da osoba koja je počela raditi sa 17 godina te sa 57 godina ima 40 godina radnog staža bude penalizirana umanjenom mirovinom zato što nije dostigla starosnu dob za punu penziju, objašnjava Sever. Ističe kako je izuzetno važno da se ovakve anomalije ukinu jer mirovinski sustav mora biti pravedan.
Doprinosi prema primanjima
– Vladini prijedlozi ne smiju proći, oni se tiču svih radnika u Hrvatskoj i siguran sam da bismo ponovno, kao i za Zakon o radu, dobili golemu podršku i zaposlenih i umirovljenika, uvjeren je Sever. Među odredbe koje bi osigurale pravednost spada i ona kojom bi se ukinula gornja granica za uplate u zdravstvene i mirovinske fondove.
– Zašto netko tko prima plaću od 160 tisuća kuna ne bi uplaćivao doprinose proporcionalno svojim primanjima. To pravilo treba vrijediti i za porezni i za mirovinski sustav, smatra Sever.
– Kada je Vlada povukla svoje izmjene Zakona o radu, premijerka Kosor je kazala kako je to učinjeno stoga što se taj zakon ne smije lomiti preko koljena. Isto to vrijedi i za mirovinsku reformu, ističe Sever. Dodaje kako protiv Vladinih rješenja govore i financijski razlozi jer bi masovni odlazak građana u prijevremenu mirovinu, kojem upravo svjedočimo, imao dvostruki negativni efekt. Zaposlenici koji postanu umirovljenici, prestali bi uplaćivati u mirovinski fond, a istodobno bi država trebala sve više novca za isplate mirovina, pa bi se tako povećali proračunski rashodi.
Poslodavci radnike tjeraju u mirovinu
Vladin prijedlog mirovinskog zakona mnogi su poslodavci iskoristili kako bi se riješili viška radnika. U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) kazali su nam da ih već tjednima svakodnevno zovu zaposlenici koji se žale da poslodavci na njih vrše pritisak i nagovaraju ih da, prije prihvaćanja zakonskih izmjena, iskoriste aktualne, povoljnije uvjete za prijevremeno umirovljenje.
– Zovu nas ljudi iz svih regija, od Primorja do Dalmacije, posebice iz tvrtki koje imaju problema s poslovanjem. Mnogi od njih tijekom zime mjesecima ne dobivaju plaću, rade u teškim uvjetima, u poduzećima čija je sudbina neizvjesna, i nije čudo da su mnogi spremni otići u prijevremenu mirovinu. Kakogod ona mala bila, makar će je dobivati redovito. A poslodavci ih požuruju, kažu – ako misliš u mirovinu, idi sad, priča nam Duška Lončar, savjetnica u STUH-u.
Novi referendum
– Ako treba, ponovno ćemo sakupljati potpise građana, ovaj put protiv mirovinskog zakona, kaže Krešimir Sever predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Ozren Matijašević, čelnik Hrvatske udruge sindikata (HUS), napominje kako je Vlada primijenila lukavu strategiju te jednostrano donesenu mini-mirovinsku reformu progurala u doba dok su svi bili zaokupljeni inicijativom za referendum oko Zakona o radu.
– Nismo mogli u tom trenutku istom žestinom skočiti i oko izmjena mirovinskog zakona. U dijelu javnosti mogao se stvoriti dojam da se bunimo protiv svega, objašnjava Matijašević. No, sredinom kolovoza HUS je najavio da će sindikalnim središnjicama predložiti da svi zajedno Vladi postave ultimatum za povlačenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju ili će, ako to ne napravi, sindikati izaći iz Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Mirovinski stampedo
– Donošenje ovako loših izmjena mora se onemogućiti, odlučan je Matijašević. Podsjeća da je još prije mjesec dana najavio kako će Vladin prijedlog izazvati stampedo odlazaka u prijevremenu mirovinu jer će građani hvatati posljednji vlak kako bi izbjegli novo, veće penaliziranje.
– Moja je procjena bila da će prijevremeno umirovljenje, zbog Vladinog prijedloga, odmah zatražiti 40 tisuća ljudi i upravo se to dogodilo, kaže Matijašević. Iako sindikalni čelnici unisono najavljuju kako će se oko izmjena mirovinskih zakona prema Vladi jednako odlučno postaviti kao što su to učinili za Zakon o radu, jedan od njih, Krešimir Sever, nezadovoljan je kašnjenjem zajedničke, usuglašene reakcije.
– NHS je već nekoliko puta tražio da se organizira sastanak svih pet sindikalnih središnjica kako bi se dogovorili o zajedničkom stavu o izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju te o akcijama koje ćemo poduzeti, ako Vlada ne odustane od svojeg prijedloga. Ali odgovor nismo dobili, rekao nam je Sever. Na sastanku u Vladi, održanom prije dva tjedna, na kojem se trebalo razgovarati o mirovinskoj reformi, o tome na koncu nije bilo ni riječi, nego samo o rebalansu proračuna. No, premijerka Jadranka Kosor, napominje Sever, tom je prigodom izrazila spremnost da o toj temi s predstavnicima sindikata razgovara na nekom skorašnjem susretu.
Obezvrijeđen mirovinski staž
– Svi zajedno moramo napraviti snažan pritisak na Vladu i premijerku kako bismo zaustavili izmjene mirovinskog zakona, smatra Sever. Zajednički stav sindikata trebao bi biti usuglašen prije 21. rujna, kada će se održati tematska sjednica o mirovinskom sustavu koju organizira saborski Odbor za rad i socijalno partnerstvo. Sever smatra da bi pet sindikalnih središnjica Odboru trebale unaprijed dostaviti svoje elaborirano mišljenje.
Sindikati su, srećom, puno jedinstveniji oko rješenja za reformu mirovinskog sustava nego oko procedure međusobnog dogovaranja i komuniciranja. Tako i NHS i HUS smatraju da je glavna i golema greška Vladinog prijedloga to što se ne vrednuje radni staž.
– Ključni faktor za ostvarivanje mirovine te za to koliko će ona iznositi mora biti radni staž, odnosno dužina uplata u mirovinski fond, ističe Matijašević.
– Posve je neprihvatljivo da osoba koja je počela raditi sa 17 godina te sa 57 godina ima 40 godina radnog staža bude penalizirana umanjenom mirovinom zato što nije dostigla starosnu dob za punu penziju, objašnjava Sever. Ističe kako je izuzetno važno da se ovakve anomalije ukinu jer mirovinski sustav mora biti pravedan.
Doprinosi prema primanjima
– Vladini prijedlozi ne smiju proći, oni se tiču svih radnika u Hrvatskoj i siguran sam da bismo ponovno, kao i za Zakon o radu, dobili golemu podršku i zaposlenih i umirovljenika, uvjeren je Sever. Među odredbe koje bi osigurale pravednost spada i ona kojom bi se ukinula gornja granica za uplate u zdravstvene i mirovinske fondove.
– Zašto netko tko prima plaću od 160 tisuća kuna ne bi uplaćivao doprinose proporcionalno svojim primanjima. To pravilo treba vrijediti i za porezni i za mirovinski sustav, smatra Sever.
– Kada je Vlada povukla svoje izmjene Zakona o radu, premijerka Kosor je kazala kako je to učinjeno stoga što se taj zakon ne smije lomiti preko koljena. Isto to vrijedi i za mirovinsku reformu, ističe Sever. Dodaje kako protiv Vladinih rješenja govore i financijski razlozi jer bi masovni odlazak građana u prijevremenu mirovinu, kojem upravo svjedočimo, imao dvostruki negativni efekt. Zaposlenici koji postanu umirovljenici, prestali bi uplaćivati u mirovinski fond, a istodobno bi država trebala sve više novca za isplate mirovina, pa bi se tako povećali proračunski rashodi.
Poslodavci radnike tjeraju u mirovinu
Vladin prijedlog mirovinskog zakona mnogi su poslodavci iskoristili kako bi se riješili viška radnika. U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) kazali su nam da ih već tjednima svakodnevno zovu zaposlenici koji se žale da poslodavci na njih vrše pritisak i nagovaraju ih da, prije prihvaćanja zakonskih izmjena, iskoriste aktualne, povoljnije uvjete za prijevremeno umirovljenje.
– Zovu nas ljudi iz svih regija, od Primorja do Dalmacije, posebice iz tvrtki koje imaju problema s poslovanjem. Mnogi od njih tijekom zime mjesecima ne dobivaju plaću, rade u teškim uvjetima, u poduzećima čija je sudbina neizvjesna, i nije čudo da su mnogi spremni otići u prijevremenu mirovinu. Kakogod ona mala bila, makar će je dobivati redovito. A poslodavci ih požuruju, kažu – ako misliš u mirovinu, idi sad, priča nam Duška Lončar, savjetnica u STUH-u.
Preuzeto s: nhs.hr