SINDIKATI PRIJETE VLADI DA ĆE CIJELA ZEMLJA STATI
(Slobodna Dalmacija)
Opći štrajk doveo bi do prijevremenih izbora
Ako bi opći štrajk u Hrvatskoj uspio, gotovo je sigurno da bi doveo do pada Vlade i novih parlamentarnih izbora. Potpunu blokadu države i cijenu od dvije milijarde kuna dnevno, koliko bi štrajk platila domaća ekonomija, vladajuća HDZ-ova koalicija teško bi mogla izdržati.
No, priča o općem štrajku ima i svoju drugu stranu. U Hrvatskoj je manje od trećine radnika sindikalno organizirano. Sindikati nisu ni približno organizacijski snažni koliko bi trebali biti za veliki pothvat organizacije općeg štrajka. Najveći dio njih ne nalazi se u privatnim tvrtkama, nego u javnim službama i poduzećima.
U privatnom sektoru vlada sindikalna pustoš, za razliku od javnih tvrtki poput Ine, HEP-a ili HŽ-a, u kojima godinama postoje poslovično snažni sindikati.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak sklon je priču o općem štrajku poprilično relativizirati.
Šteta za gospodarstvo
− Iskreno, ne znam tko bi bio organizator općeg štrajka i povodom čega bi se on održao. Većina radnika nije sindikalno organizirana ni pokrivena kolektivnim ugovorima, dok su sindikati javnih djelatnosti nedavno s Vladom sklopili novi kolektivni ugovor. Štrajk ne bi bio plaćen, pa sumnjam da bi mu se hrvatski radnici pridružili – tvrdi Kuštrak, ističući da bi opći štrajk bio jako štetan za domaće gospodarstvo.
Prema njegovim projekcijama, opći štrajk koštao bi oko dvije milijarde kuna dnevno.
− Bruto prihod svih hrvatskih kompanija iznosi 600 milijardi kuna godišnje. Podijeljeno s 300 radnih dana, dolazimo do iznosa od dvije milijarde kuna dnevno. Cijena općeg štrajka samo u jednom danu bila bi veća nego iznos ukupne naknade za nezaposlene za čitavu godinu – procjenjuje predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić ističe, pak, da mogući opći štrajk neće naštetiti kreditnom rejtingu zemlje.
− Cijela Europa štrajka, pa nigdje ne padaju kreditni rejtinzi. Čini mi se da u Hrvatskoj nema razloga za nestabilnost, to više što kultura štrajka kod nas nije toliko razvijena kao, primjerice, u Francuskoj. Hrvati nekako nisu štrajkaška nacija – drži Stojić, koji upozorava da bi, u slučaju da do štrajka najširih razmjera ipak dođe, sa sindikatima trebalo dogovoriti da minimum javnih usluga ipak funkcionira.
Što prije na birališta
On ističe da nema mnogo elemenata ni za tezu po kojoj bi skori parlamentarni izbori uzdrmali domaću ekonomiju ili usporili put Hrvatske u Europsku uniju. − Dvije dominantne političke stranke imaju više nego sličan program. Bez obzira na njihova svakodnevna prepucavanja, između njih postoji konsenzus o velikoj većini stvari – ističe Stojić.
Kad je riječ o izborima, on je pristaša parole po kojoj je “što prije, to bolje” izići na birališta.
− U predizbornoj će se godini, kao i svaki put, proces odlučivanja usporiti. To je loša strana i za gospodarstvo i za put Hrvatske u EU – zaključuje Stojić.