Sigurnost na hrvatskim autocestama za čvrstu četvorku
(Večernji list)
Testirano 2000 kilometara
Čak 96 posto dionica autocesta kojima upravlja HAC ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, a samo četiri posto dionica ima srednju stopu.
Školskim rječnikom – HAC-ove autoceste, što se sigurnosti tiče, dobile su prosječnu ocjenu 4,4. Pokazala je to sigurnosna ocjena dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća koju je napravio ovlašteni revizor cestovne sigurnosti.
Ta sigurnosna ocjena provodi se sukladno Direktivi 2008/96/EC koja se primjenjuje na cestama koje su dio transeuropske cestovne mreže (TEM) i na cestama koje su djelomično ili u cijelosti financirane sredstvima Europske unije. Za HAC-ove autoceste sigurnosno ocjenjivanje proveo je Zavod za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, a odnosi se na trogodišnje razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Za 43% dionica – petica
Projekt je započet krajem 2017. i završen je u siječnju ove godine, a to je inače prvi put da je HAC ili neki od upravitelja cesta u Hrvatskoj proveo sigurnosno ocjenjivanje sukladno navedenoj direktivi.
Pri analizi mreža HAC-ovih autocesta bila je podijeljena na dionice od 20 kilometara, a za izračun rizika korišteni su podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu, ukupnom broju nesreća te broju nesreća s poginulima, teško i lakše ozlijeđenima te s materijalnom štetom. S obzirom na to da HAC-ove autoceste imaju dva fizički odvojena kolnika, sigurnosno ocjenjivanje provodilo se zasebno za svaki kolnik pa je tako ukupno obrađeno gotovo 2000 kilometara autocesta. Analiza je pokazala da 39 dionica (43 posto) ima nisku stopu prometnih nesreća, što bi bila školska ocjena pet, 47 dionica (52,5 posto) ima srednje nisku stopu (školska ocjena četiri), dok su samo četiri dionice (4,5 posto) dobile ocjenu tri, odnosno imaju srednju stopu prometnih nesreća. Nijedna HAC-ova dionica nema srednje visoku ili visoku stopu prometnih nesreća. Srednju stopu na lijevom kolniku ima dionica autoceste A5 kod Osijeka, dok su na desnom kolniku tu ocjenu dobile dionice kod Lipovca i Kutine na A3 te dionica kod Zagvozda na A1.
Ubuduće redovita revizija
Ovakvi rezultati očekivani su za ovu skupinu cesta jer se na području cijele Hrvatske samo pet posto ukupnog broja prometnih nesreća događa na autocestama. No rezultati mogu biti još i bolji jer na oko 80 kilometara i dalje postoji srednji stupanj stope prometnih nesreća koji mora biti prioritet prilikom sljedećeg koraka revizije sigurnosne inspekcije postojećih cesta, objašnjava voditelj projekta dr. Željko Šarić.
Što se tiče HAC-ovih autocesta, najviše prometnih nesreća od 2014. do 2016. bilo je na A3 Bregana – Zagreb – Lipovac i A1 Bosiljevo – Ploče, a ti su pravci i prometno najopterećeniji i najduži. Tako se na A3 u tri godine dogodilo 2630 nesreća, od toga 26 s poginulima. Na A1 dogodilo se 1855 prometnih nesreća, a njih 20 bilo je sa smrtno stradalim osobama. Dr. Šarić zaključuje da je visoka sigurnost HAC-ovih autocesta rezultat njihova dobrog projektiranja i stalnog ulaganja u redovno i izvanredno održavanje, a isto tako dobrog upravljanja prometom na njima. U HAC-u kažu da će reviziju sigurnosti svojih autocesta odsad provoditi svake godine za prethodno trogodišnje razdoblje...
Ta sigurnosna ocjena provodi se sukladno Direktivi 2008/96/EC koja se primjenjuje na cestama koje su dio transeuropske cestovne mreže (TEM) i na cestama koje su djelomično ili u cijelosti financirane sredstvima Europske unije. Za HAC-ove autoceste sigurnosno ocjenjivanje proveo je Zavod za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, a odnosi se na trogodišnje razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Za 43% dionica – petica
Projekt je započet krajem 2017. i završen je u siječnju ove godine, a to je inače prvi put da je HAC ili neki od upravitelja cesta u Hrvatskoj proveo sigurnosno ocjenjivanje sukladno navedenoj direktivi.
Pri analizi mreža HAC-ovih autocesta bila je podijeljena na dionice od 20 kilometara, a za izračun rizika korišteni su podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu, ukupnom broju nesreća te broju nesreća s poginulima, teško i lakše ozlijeđenima te s materijalnom štetom. S obzirom na to da HAC-ove autoceste imaju dva fizički odvojena kolnika, sigurnosno ocjenjivanje provodilo se zasebno za svaki kolnik pa je tako ukupno obrađeno gotovo 2000 kilometara autocesta. Analiza je pokazala da 39 dionica (43 posto) ima nisku stopu prometnih nesreća, što bi bila školska ocjena pet, 47 dionica (52,5 posto) ima srednje nisku stopu (školska ocjena četiri), dok su samo četiri dionice (4,5 posto) dobile ocjenu tri, odnosno imaju srednju stopu prometnih nesreća. Nijedna HAC-ova dionica nema srednje visoku ili visoku stopu prometnih nesreća. Srednju stopu na lijevom kolniku ima dionica autoceste A5 kod Osijeka, dok su na desnom kolniku tu ocjenu dobile dionice kod Lipovca i Kutine na A3 te dionica kod Zagvozda na A1.
Ubuduće redovita revizija
Ovakvi rezultati očekivani su za ovu skupinu cesta jer se na području cijele Hrvatske samo pet posto ukupnog broja prometnih nesreća događa na autocestama. No rezultati mogu biti još i bolji jer na oko 80 kilometara i dalje postoji srednji stupanj stope prometnih nesreća koji mora biti prioritet prilikom sljedećeg koraka revizije sigurnosne inspekcije postojećih cesta, objašnjava voditelj projekta dr. Željko Šarić.
Što se tiče HAC-ovih autocesta, najviše prometnih nesreća od 2014. do 2016. bilo je na A3 Bregana – Zagreb – Lipovac i A1 Bosiljevo – Ploče, a ti su pravci i prometno najopterećeniji i najduži. Tako se na A3 u tri godine dogodilo 2630 nesreća, od toga 26 s poginulima. Na A1 dogodilo se 1855 prometnih nesreća, a njih 20 bilo je sa smrtno stradalim osobama. Dr. Šarić zaključuje da je visoka sigurnost HAC-ovih autocesta rezultat njihova dobrog projektiranja i stalnog ulaganja u redovno i izvanredno održavanje, a isto tako dobrog upravljanja prometom na njima. U HAC-u kažu da će reviziju sigurnosti svojih autocesta odsad provoditi svake godine za prethodno trogodišnje razdoblje...
Izvor: Večernji.hr
Autor: Josip Bohutinski
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL/ilustracija
Objavljeno: 15. 4. 2018.
Poveznica na izvor
Autor: Josip Bohutinski
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL/ilustracija
Objavljeno: 15. 4. 2018.
Poveznica na izvor