RUŠENJE REFERENDUMA

» Razlika između zahtjeva za raspisivanjem referenduma kojim bi se zabranilo davanje autocesta u koncesiju i njegovog stvarnog sadržaja je, prema prijedlogu odluke saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav kojom će se tražiti ocjena ustavnosti referendumskog pitanja, toliko velika da ju se u predloženom dokumentu smatra jednim od najvažnijih razloga za neraspisivanje referenduma. U dokumentu o kojem će Odbor raspravljati u srijedu navodi se da je tek manjim dijelom točno da referendumska inicijativa »Ne damo naše autoceste« smjera urediti davanje autocesta u koncesiju, već je iz teksta zahtjeva jasno da bi referendumom bile obuhvaćene sve javne ceste u Hrvatskoj. Autocesta u Hrvatskoj ima 1.419,5 kilometara i mali su dio od 27.030,2 kilometara javnih cesta, a zabrana koncesije s obzirom na formulirano pitanje odnosila bi se ne samo na autoceste, nego i na državne, županijske i lokalne ceste.

Pravne posljedice

Posljedica prihvaćanja referendumskog zahtjeva bila bi potpuna zabrana koncesija na javnim cestama, a to bi, uz ostalo, značilo i nemogućnost davanja koncesija za oglašavanje uz javne ceste, ne bi se mogla dati koncesija za obavljanje uslužnih djelatnosti, poput ugostiteljstva, opskrbe gorivom i servisnih usluga. Ne bi bilo moguće dati koncesiju ni za parkiranje pod naplate na dijelovima javne ceste kao niti koncesiju za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila s javne ceste, navodi se u prijedlogu odluke.

U prijedlogu odluke navodi se i da pitanje nije pogodno za odlučivanje na referendumu. O toj temi referendum se uopće ne može raspisati jer je davanje koncesija, odnosno primjena instituta monetizacije za upravljanje dugom nastalim za izgradnju autocesta, spada u nadležnost Vlade. Referendum se, navodi Odbor, može raspisati o prijedlogu promjene Ustava, prijedlogu zakona ili drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora, a raspisivanje referenduma nije dopušteno u slučaju konkretne odluke koju autonomno donosi Vlada. Za referendum predložene odredbe narušile bi pravila EU koja reguliraju slobodu tržišnog natjecanja. Sud EU smatra da poslovi poput ugostiteljstva, trgovine, opskrbe gorivom i slični poslovi koji se obavljaju na zemljištu koje je dio javne ceste ne mogu biti izuzeti od pravila zaštita tržišne utakmice. Javne ceste u Hrvatskoj sastavni su dio mreže prometnica EU, prometna politika je regulatorno područje EU, pa je održavanje javnih cesta interes svih građana Unije.

U dokumentu se navodi da pitanje ne bi prošlo niti jedan od tri testa koja u takvim situacijama provode tijela EU. a u slučaju da se usvoji predloženi zakon HAC i ARZ bi morale vratiti državne potpore »što će trenutno dovesti do njihove propasti i nemogućnosti kvalitetnog održavanja javnih cesta«. Zbog obveza HAC- a i ARZ-a u sljedećim godinama postojeći model financiranja tih poduzeća je neodrživ bez povećanja državnih potpora, a u slučaju zabrane koncesioniranja bit će znatno teže pronaći odgovarajući način financiranja, upravljanja i održavanja javnih cesta od onoga koji se pokušava zabraniti.