Rohatinski: Vlada se do kraja godine više ne smije zaduživati
NAJVEĆE POJEDINAČNO ZADUŽENJE
Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker zaključio je da je riječ o priznanju Hrvatskoj jer su mnoge zemlje pokušale, ali se nisu uspjele zadužiti.
Piše: Nikola Sever Šeni, Ljubica Gatarić
(VEČERNJI LIST) Odluku Vlade da se dodatno zaduži za 13,4 milijarde kuna potpredsjednik Vlade Ivan Šuker predstavio je kao još jedan svoj uspjeh!
Češka je, na primjer, ove godine dvaput pokušavala plasirati svoje obveznice, ali su odustali jer nisu željeli dati traženu cijenu. Grčka je prikupila manje nego što se planiralo, a dok je Vlada izglasavala povijesno najveće zaduženje u jednome danu, europsko je financijsko tržište bilo pod dojmom smanjena rejtinga Portugalu.
Hrvatska se nastavila zaduživati usprkos upozorenju guvernera središnje banke da to ne čini.
Bit će još zaduženja?
– Činjenica je da neki nisu uspjeli u plasmanu obveznica i s te je strane ministar Šuker u pravu, no isto je tako činjenica da se deficit povećava, a to nije dobro – komentirao je guverner Željko Rohatinski, koji je kazao da se ovo zaduženje države uklapa u projekcije koje je prošli tjedan iznio u parlamentu, no i dalje smatra da Vlada mora smanjivati potrošnju i tako izbjeći potrebu za zaduženjem.
Vlada će ove godine za otplatu kamata izdvojiti čak 5 posto vrijednosti godišnjeg proračuna ili 6,3 milijarde kuna. To odgovara vrijednosti dviju mjesečnih mirovina.
Guverner se nada da će zaduženje biti i posljednje u ovoj godini, no ekonomski analitičari ne vjeruju u to. Tako Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje novi Šukerov let prema svjetskim financijskim tržištima već u jesen jer treba pripremiti novac za nove deficite, a u veljači 2011. stiže na naplatu i 750 milijuna eura prije izdanih inozemnih obveznica.
Rohatinski je kazao da su na Markovu trgu ignorirali njegovo upozorenje da ni obrana tečaja neće imati smisla ako izostanu Vladine reforme.
Prvi “službeni” kontakt poslije guvernerova upozorenja mogla bi biti današnja sjednica Savjeta HNB-a, u čijem radu po funkciji sudjeluje i ministar financija. Država izdaje obveznice na domaćem tržištu od 1,5 milijarda kuna na deset godina i s kamatama od 6,75 posto, te 650 milijuna eura, također na 10 godina, ali s malo nižom kamatnom stopom od 6,5 posto.
Na američkom tržištu Vlada se ovaj put zadužuje za već poznatu svotu od 1,25 milijarda dolara s kamatnom stopom od 6,625 posto. Posuđenim novcem pokrit će se proračunski manjak, refinancirat će se dugovi te stvoriti uvjeti za provedbu reformi.
Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker na sjednici Vlade istaknuo je kako se zbog krize u Grčkoj, ali i cijeloj Europi, rijetko koja zemlja uspjela zadužiti.
– Bez obzira na to što će ovo zaduženje naići na kritike, ovo je dokaz da financijsko tržište vjeruje u politiku Vlade i Hrvatskoj – kazao je Šuker obrazlažući zaduženje ministrima.
Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će Vlada za tjedan dana predložiti novi model upravljanja državnom imovinom te ustvrdila da su planirani rashodi 121,4 milijarde kuna, a najveći dio toga novca odnosi se na plaće, mirovine i socijalna davanja. O najnovijem zaduženju na sjednici Vlade nije bilo rasprave. Tek je potpredsjednik iz SDSS-a, Slobodan Uzelac, ustvrdio da za prijedlog ne bi glasovao da nije siguran da će se time osigurati nastavak reformi.
– Ovoj je vladi sve uspjeh, pa i novo zaduženje. Kad smo u prvih šest mjeseci potrošili 90 posto planirana deficita, moramo se zaduživati da bi sustav funkcionirao – ekspresno je komentirao šef HNS-a Radimir Čačić te dodao da će ionako sve to platiti građani.
Otimaju i gospodarstvu
– HDZ-ove vlade u proteklih su sedam godina dva i pol puta povećale ukupni hrvatski dug što je, istodobno, donijelo najveći pad koji je hrvatsko gospodarstvo doživjelo – kazao je Čačić. Iako su ovih dana iz HDZ-a poručivali kako, zatreba li, mogu računati i na ruke haenesovaca u Saboru, Čačić je kazao kako se HDZ-ova vlada nije spremna suočiti s istinom i da je to razlog novog zaduživanja. Smatra kako Hrvatskoj ne treba Vlada koja se hvali da isplaćuje plaće i mirovine, a svaki je dan na svjetskom tržištu i traži kredite.
– Ako ne traže kredite vani, oni opterećuju domaće financijsko tržište i otimaju svaku kunu gospodarstvu – optužuje Čačić. Na pitanje kako procjenjuje stanje u državi, Čačić je ustvrdio da imamo snažan pad prihoda i povećanje rashoda: – Oni svaki dan kupuju, na naš račun, opstanak na vlasti i svaki je dan to dodatno propadanje za 50 milijuna kuna.
Prema Vladi su kritični i ekonomski analitičari
Pošto su domaći Hrvatskoj predvidjeli 1,5 % pada, učinio je to i bečki institut za zemlje u tranziciji, koji vjeruje da će regija imati 1 % oporavka, uz izuzetak Hrvatske. – Godinama je hrvatski model razvitka neodrživ jer se temelji na potrošnji utemeljenoj na zaduživanju i prodaji državne imovine. ?Kako smo gotovo svu imovinu rasprodali, a ne možemo se više lako ni zadužiti, više nemamo izvora za financiranje državne potrošnje – kaže Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Srpanjskog "light" rebalansa neće biti
Iako je bio najavljen, “kozmetički” ili “superlight” ljetni rebalans, kako je odmah prozvan, Vlada ipak neće napraviti u srpnju.
Kako se može čuti od izvora u Vladi, sređivanje državnih financija ostavljeno je za rujan kada će se velikim rebalansom u proračun, uz ostalo ugraditi i novac potreban za održavanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Naime, najnovijim su zaduživanjem izbalansirani prihodi i rashodi pa preraspodjela u proračunu nije nužna. Za takvu odluku, kako se može čuti, premijerka Kosor ima podršku svih koalicijskih partnera.
Osim toga, odgađanjem rebalansa do jeseni, Vlada bi, kako kažu u Banskim dvorima, imala bolju preglednost nad uspjehom ili neuspjehom turističke sezone, pa tada ne bi bilo nikakvih iznenađenja.
Jurčić: Do kraja godine trebat će nam još pet milijarda
– Ovo je priznanje naših velikih makroekonomskih nestabilnosti, od toga da naša proizvodnja ne pokriva potrošnju, da je uvoz i dalje dvostruko veći od izvoza i da je nezaposlenost u Hrvatskoj dvaput veća od prosjeka EU. Naš je položaj sada mnogo lošiji jer smo pogoršali ukupnu zaduženost. Do kraja godine trebat će nam još pet milijardi kuna jer očekujem da će deficit šire države biti oko 20 milijardi kuna – kazao je jučer novinarima SDP-ov ekonomist Ljubo Jurčić te zaključio da će nova posudba stabilizirati državne financije pa nema potrebe za rebalansom proračuna u tehničkom smislu, ali da je politički rebalans prijeko potreban.
– Imamo negativne gospodarske trendove i proračunski rashodi moraju se srezati od dvije do tri milijarde kuna – zaključio je Jurčić.
Zanimljivo, predsjednik najjače oporbene stranke Zoran Milanović propustio je komentirati najveće zaduženje u Hrvatskoj.
Bit će još zaduženja?
– Činjenica je da neki nisu uspjeli u plasmanu obveznica i s te je strane ministar Šuker u pravu, no isto je tako činjenica da se deficit povećava, a to nije dobro – komentirao je guverner Željko Rohatinski, koji je kazao da se ovo zaduženje države uklapa u projekcije koje je prošli tjedan iznio u parlamentu, no i dalje smatra da Vlada mora smanjivati potrošnju i tako izbjeći potrebu za zaduženjem.
Vlada će ove godine za otplatu kamata izdvojiti čak 5 posto vrijednosti godišnjeg proračuna ili 6,3 milijarde kuna. To odgovara vrijednosti dviju mjesečnih mirovina.
Guverner se nada da će zaduženje biti i posljednje u ovoj godini, no ekonomski analitičari ne vjeruju u to. Tako Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje novi Šukerov let prema svjetskim financijskim tržištima već u jesen jer treba pripremiti novac za nove deficite, a u veljači 2011. stiže na naplatu i 750 milijuna eura prije izdanih inozemnih obveznica.
Rohatinski je kazao da su na Markovu trgu ignorirali njegovo upozorenje da ni obrana tečaja neće imati smisla ako izostanu Vladine reforme.
Prvi “službeni” kontakt poslije guvernerova upozorenja mogla bi biti današnja sjednica Savjeta HNB-a, u čijem radu po funkciji sudjeluje i ministar financija. Država izdaje obveznice na domaćem tržištu od 1,5 milijarda kuna na deset godina i s kamatama od 6,75 posto, te 650 milijuna eura, također na 10 godina, ali s malo nižom kamatnom stopom od 6,5 posto.
Na američkom tržištu Vlada se ovaj put zadužuje za već poznatu svotu od 1,25 milijarda dolara s kamatnom stopom od 6,625 posto. Posuđenim novcem pokrit će se proračunski manjak, refinancirat će se dugovi te stvoriti uvjeti za provedbu reformi.
Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker na sjednici Vlade istaknuo je kako se zbog krize u Grčkoj, ali i cijeloj Europi, rijetko koja zemlja uspjela zadužiti.
– Bez obzira na to što će ovo zaduženje naići na kritike, ovo je dokaz da financijsko tržište vjeruje u politiku Vlade i Hrvatskoj – kazao je Šuker obrazlažući zaduženje ministrima.
Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će Vlada za tjedan dana predložiti novi model upravljanja državnom imovinom te ustvrdila da su planirani rashodi 121,4 milijarde kuna, a najveći dio toga novca odnosi se na plaće, mirovine i socijalna davanja. O najnovijem zaduženju na sjednici Vlade nije bilo rasprave. Tek je potpredsjednik iz SDSS-a, Slobodan Uzelac, ustvrdio da za prijedlog ne bi glasovao da nije siguran da će se time osigurati nastavak reformi.
– Ovoj je vladi sve uspjeh, pa i novo zaduženje. Kad smo u prvih šest mjeseci potrošili 90 posto planirana deficita, moramo se zaduživati da bi sustav funkcionirao – ekspresno je komentirao šef HNS-a Radimir Čačić te dodao da će ionako sve to platiti građani.
Otimaju i gospodarstvu
– HDZ-ove vlade u proteklih su sedam godina dva i pol puta povećale ukupni hrvatski dug što je, istodobno, donijelo najveći pad koji je hrvatsko gospodarstvo doživjelo – kazao je Čačić. Iako su ovih dana iz HDZ-a poručivali kako, zatreba li, mogu računati i na ruke haenesovaca u Saboru, Čačić je kazao kako se HDZ-ova vlada nije spremna suočiti s istinom i da je to razlog novog zaduživanja. Smatra kako Hrvatskoj ne treba Vlada koja se hvali da isplaćuje plaće i mirovine, a svaki je dan na svjetskom tržištu i traži kredite.
– Ako ne traže kredite vani, oni opterećuju domaće financijsko tržište i otimaju svaku kunu gospodarstvu – optužuje Čačić. Na pitanje kako procjenjuje stanje u državi, Čačić je ustvrdio da imamo snažan pad prihoda i povećanje rashoda: – Oni svaki dan kupuju, na naš račun, opstanak na vlasti i svaki je dan to dodatno propadanje za 50 milijuna kuna.
Prema Vladi su kritični i ekonomski analitičari
Pošto su domaći Hrvatskoj predvidjeli 1,5 % pada, učinio je to i bečki institut za zemlje u tranziciji, koji vjeruje da će regija imati 1 % oporavka, uz izuzetak Hrvatske. – Godinama je hrvatski model razvitka neodrživ jer se temelji na potrošnji utemeljenoj na zaduživanju i prodaji državne imovine. ?Kako smo gotovo svu imovinu rasprodali, a ne možemo se više lako ni zadužiti, više nemamo izvora za financiranje državne potrošnje – kaže Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Srpanjskog "light" rebalansa neće biti
Iako je bio najavljen, “kozmetički” ili “superlight” ljetni rebalans, kako je odmah prozvan, Vlada ipak neće napraviti u srpnju.
Kako se može čuti od izvora u Vladi, sređivanje državnih financija ostavljeno je za rujan kada će se velikim rebalansom u proračun, uz ostalo ugraditi i novac potreban za održavanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Naime, najnovijim su zaduživanjem izbalansirani prihodi i rashodi pa preraspodjela u proračunu nije nužna. Za takvu odluku, kako se može čuti, premijerka Kosor ima podršku svih koalicijskih partnera.
Osim toga, odgađanjem rebalansa do jeseni, Vlada bi, kako kažu u Banskim dvorima, imala bolju preglednost nad uspjehom ili neuspjehom turističke sezone, pa tada ne bi bilo nikakvih iznenađenja.
Jurčić: Do kraja godine trebat će nam još pet milijarda
– Ovo je priznanje naših velikih makroekonomskih nestabilnosti, od toga da naša proizvodnja ne pokriva potrošnju, da je uvoz i dalje dvostruko veći od izvoza i da je nezaposlenost u Hrvatskoj dvaput veća od prosjeka EU. Naš je položaj sada mnogo lošiji jer smo pogoršali ukupnu zaduženost. Do kraja godine trebat će nam još pet milijardi kuna jer očekujem da će deficit šire države biti oko 20 milijardi kuna – kazao je jučer novinarima SDP-ov ekonomist Ljubo Jurčić te zaključio da će nova posudba stabilizirati državne financije pa nema potrebe za rebalansom proračuna u tehničkom smislu, ali da je politički rebalans prijeko potreban.
– Imamo negativne gospodarske trendove i proračunski rashodi moraju se srezati od dvije do tri milijarde kuna – zaključio je Jurčić.
Zanimljivo, predsjednik najjače oporbene stranke Zoran Milanović propustio je komentirati najveće zaduženje u Hrvatskoj.
Preuzeto s: nhs.hr