Refinanciranje dugova: Samo na kamatama u pet godina ušteda do 1,5 milijardi kuna
(Novi list)
Prezaduženi cestari
Jedan postotni poen niža kamata donosi godišnje manji trošak kamata od oko 150 milijuna kuna, ako bi razlika bila dva poena to bi bilo oko 300 milijuna kuna, kaže nam sugovornik iz Vlade.
Ministar Butković kaže da je Vladi bitno napraviti financijsko i poslovno restrukturiranje HAC-a i da će se to dogoditi
ZAGREB Refinanciranje oko dvije milijarde eura kredita iz cestarskog sektora uz pomoć Svjetske banke moglo bi godišnje državi samo na kamatama donijeti uštedu od najmanje 150 milijuna kuna. Konzervativne su to procjene članova Vlade s kojima smo razgovarali o mogućnosti da se dogovori refinanciranje kredita HAC-a, HC-a i ARZ-a, odnosno da se krediti s najvećim kamatama koji sljedećih godina dospijevaju na naplatu zamijene kreditima s duljom ročnošću i nižim kamatama. Kako kažu naši izvori dogovor bi mogao biti utanačen i u zamjenu kredita moglo bi se krenuti do kraja godine.
Politička odluka
Naši sugovornici ističu da bi ušteda bila tolika samo ako bi se u novom aranžmanu dogovorili krediti s kamatom koja će biti za jedan postotni poen manja od one koju u prosjeku na kredite koji se zamjenjuju trenutno plaćaju spomenute tvrtke. Zajam koji je lani dogovoren s EBRD-om u iznosu od 200 milijuna eura dogovoren je uz kamatu nešto veću od jedan posto, što je za tri postotna poena povoljnije od uvjeta koji su vrijedili za kredit koji se njime treba zamijeniti.
– U sadašnjem dogovoru s Svjetskom bankom vjerojatno razlika u konačnici neće biti tolika, jer ćemo zamjenjivati različite kredite, negdje će biti veća negdje manja, ali samo jedan postotni poen niža kamata donosi nam godišnje manji trošak kamata od oko 150 milijuna kuna, ako bi razlika bila dva postotna poena to bi bilo oko 300 milijuna kuna, otkriva naš sugovornik iz Vlade. Ne želi se upuštati u procjenu koliko će kamate biti doista niže, ali ističe da bi iznos kredita mogao biti i veći od 1,8 milijardi eura, koliko spominje resorni ministar prometa Oleg Butković.
Razlog je taj što će se sa Svjetskom bankom i ostalim investicijskim bankama pokušati postići dogovor da one reprogramiraju dio svojih kredita, dok bi se novi aranžman u kojem bi Svjetska banka bila samo garant, a kredite bi odobravale komercijalne banke, išli zamijeniti krediti podignuti kod poslovnih banka gdje su kamate bile i najveće. Na taj način moglo bi se dugoročno riješiti i pitanje oko dvije milijarde eura kredita cestarskih tvrtki što je oko 40 posto njihovih kreditnih obveza. Pojedini financijski analitičari kažu da bi država u konačnici možda mogla, ako se postigne dobar dogovor, dobiti i dva postotna poena niže kamate.
– Odluka Svjetske banke je dijelom i politička odluka, a očito postoji volja da se Hrvatskoj izađe u susret. U tom bi slučaju refinanciranje i do 40 posto duga cestarskih tvrtki značilo i do 300 milijuna kuna niži trošak kamata godišnje. To je u pet godina milijardu i pol kuna, ili u deset godina tri milijarde kuna. I ne samo da bismo toliko manje izdvajali za kamate, toliko bi bile manje i potrebe za zaduživanjem, ističe naš sugovornik iz financijskog sektora.
Urediti stanje
No, dodaje da to ništa neće značiti ukoliko se ne krene urediti stanje u cestarskim tvrtkama, a sugovornici iz Vlade ističu da je cilj i kredita kod EBRD-a i dogovora sa Svjetskom bankom olakašati poziciju i HAC-a i HC-a i ARZ-a, ali i dobiti vrijeme i sredstva da se te tvrtke restrukturiraju i počnu racionalnije poslovati. I sam ministar Butković je jučer nakon sastanka sa Nezavisni sindikatom Trajektne luke Split kazao da je Vladi bitno napraviti financijsko i poslovno restrukturiranje Hrvatskih autocesta i da će se to dogoditi.
ZAGREB Refinanciranje oko dvije milijarde eura kredita iz cestarskog sektora uz pomoć Svjetske banke moglo bi godišnje državi samo na kamatama donijeti uštedu od najmanje 150 milijuna kuna. Konzervativne su to procjene članova Vlade s kojima smo razgovarali o mogućnosti da se dogovori refinanciranje kredita HAC-a, HC-a i ARZ-a, odnosno da se krediti s najvećim kamatama koji sljedećih godina dospijevaju na naplatu zamijene kreditima s duljom ročnošću i nižim kamatama. Kako kažu naši izvori dogovor bi mogao biti utanačen i u zamjenu kredita moglo bi se krenuti do kraja godine.
Politička odluka
Naši sugovornici ističu da bi ušteda bila tolika samo ako bi se u novom aranžmanu dogovorili krediti s kamatom koja će biti za jedan postotni poen manja od one koju u prosjeku na kredite koji se zamjenjuju trenutno plaćaju spomenute tvrtke. Zajam koji je lani dogovoren s EBRD-om u iznosu od 200 milijuna eura dogovoren je uz kamatu nešto veću od jedan posto, što je za tri postotna poena povoljnije od uvjeta koji su vrijedili za kredit koji se njime treba zamijeniti.
– U sadašnjem dogovoru s Svjetskom bankom vjerojatno razlika u konačnici neće biti tolika, jer ćemo zamjenjivati različite kredite, negdje će biti veća negdje manja, ali samo jedan postotni poen niža kamata donosi nam godišnje manji trošak kamata od oko 150 milijuna kuna, ako bi razlika bila dva postotna poena to bi bilo oko 300 milijuna kuna, otkriva naš sugovornik iz Vlade. Ne želi se upuštati u procjenu koliko će kamate biti doista niže, ali ističe da bi iznos kredita mogao biti i veći od 1,8 milijardi eura, koliko spominje resorni ministar prometa Oleg Butković.
Razlog je taj što će se sa Svjetskom bankom i ostalim investicijskim bankama pokušati postići dogovor da one reprogramiraju dio svojih kredita, dok bi se novi aranžman u kojem bi Svjetska banka bila samo garant, a kredite bi odobravale komercijalne banke, išli zamijeniti krediti podignuti kod poslovnih banka gdje su kamate bile i najveće. Na taj način moglo bi se dugoročno riješiti i pitanje oko dvije milijarde eura kredita cestarskih tvrtki što je oko 40 posto njihovih kreditnih obveza. Pojedini financijski analitičari kažu da bi država u konačnici možda mogla, ako se postigne dobar dogovor, dobiti i dva postotna poena niže kamate.
– Odluka Svjetske banke je dijelom i politička odluka, a očito postoji volja da se Hrvatskoj izađe u susret. U tom bi slučaju refinanciranje i do 40 posto duga cestarskih tvrtki značilo i do 300 milijuna kuna niži trošak kamata godišnje. To je u pet godina milijardu i pol kuna, ili u deset godina tri milijarde kuna. I ne samo da bismo toliko manje izdvajali za kamate, toliko bi bile manje i potrebe za zaduživanjem, ističe naš sugovornik iz financijskog sektora.
Urediti stanje
No, dodaje da to ništa neće značiti ukoliko se ne krene urediti stanje u cestarskim tvrtkama, a sugovornici iz Vlade ističu da je cilj i kredita kod EBRD-a i dogovora sa Svjetskom bankom olakašati poziciju i HAC-a i HC-a i ARZ-a, ali i dobiti vrijeme i sredstva da se te tvrtke restrukturiraju i počnu racionalnije poslovati. I sam ministar Butković je jučer nakon sastanka sa Nezavisni sindikatom Trajektne luke Split kazao da je Vladi bitno napraviti financijsko i poslovno restrukturiranje Hrvatskih autocesta i da će se to dogoditi.