REFINANCIRANJE DUGA Domaće banke daju 2,4 milijarde eura kredita za HAC, HC i ARZ
(Novi list)
Ususret novom zaduženju
Iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne, restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala
ZAGREB Nakon što je u studenom prošle godine izdala obveznicu od 1,275 milijardi eura za refinanciranje duga u cestarskom sektoru, Vlada nastavlja financijsko restrukturiranje tog sektora zaduživanjem na domaćem tržištu.
Pregovori s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja, koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi i kako kažu naši sugovornici iz financijskih krugova mogu se završiti za nekoliko dana ili nekoliko tjedana.
Sada se pregovara o najosjetljivijim stvarima ročnosti i kamati, ali cilj je da se postojeći krediti koje je država podizala za gradnju cesta i autocesta zamijene s onima s povoljnijim kamatama i duljim rokom dospijeća.
Obveznica koja je izdana krajem prošle godine na europskom tržištu imala je prinos manji od tri posto i dospijeva 2030. godine. Nedugo nakon toga država je i na domaćem tržištu izdala obveznicu za refinanciranje dugova proračuna u iznosu od 5,8 milijardi i prinos od 1,8 posto ali na šest godina.
Nitko u Vladi ne želi spekulirati kakve bi uvjete s obzorom na ta dva izdanja trebalo imati novo zaduženje, jer će visina kamate ovisiti i o tome kolika će biti ročnost, ali ističu da dvije spomenute obveznice mogu biti okvirni putokaz za novo zaduženje.
Ministarstvo financija vjerojatno će nastojati da se kredit podigne barem na deset godina, što bi onda moglo značiti nešto veću kamatu. Novo zaduženje i povoljnija ročnost i kamata ne bi trebali biti upitni jer banke imaju viška novca, likvidnost u bankarskom sektoru veća je od 27 milijardi kuna.
Bolji rejting
Ovaj put postoji mogućnost da država ne izda obveznicu nego da se zaduženje realizira kao kredit uz državno jamstvo, ili čak kroz nekoliko kredita, pa ako njihov ukupan iznos doista bude 2,4 milijarde eura, to će značiti da je u samo nekoliko mjeseci, uključujući i euroobveznicu, financirano oko 70 posto ukupnog duga cestarskog sektora.
Novi kredit cestraskom sektoru, ali i izdanje trezorskih zapisa, odnosno zamjena starog kratkoročnog duga od 900 milijuna kuna, pokazat će i jesu li banke u svoje uvijete već lani ukalkulirale procjenu da će se Hrvatskoj počekom ove godine popraviti kreditni rejting ili će se to tek osjetiti na novim uvjetima kreditiranja, nakon što je rejting poboljšanprije desetak dana.
Naime, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb je ukupno oko 5,2 milijarde eura, a neće se refinancirati krediti koji su podignuti uz povoljne uvijete i kod međunarodnih financijskih institucija poput kredita kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Manja kamata
Kad je u studenom stari dug cestarskog sektora bio zamijenjen novom obveznicom to je prema procjenama u Vladi značilo godišnju uštedu od najmanje 150 milijuna kuna na kamatama, pa se očekuje i da novo refinanciranje donese nekoliko stotina milijuna kuna manje kamate.
No, glavnica duga ostat će ista, jer se zasad ne vidi prostora da je taj sektor počne plaćati.
Za Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora Hrvatska je dobila i zajam od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, ali kod izdanja prošlogodišnje obveznice to jamstvo nije koristila.
Uvjet je bilo restrukturiranje sektora koje je značilo povećanje cijena cestarine, odnosno više cijene u vrijeme turističke sezone, te smanjivanje broja zaposlenih u cestarskom sektoru za tisuću. Uz to morali bi se smanjiti i troškovi održavanja cesta i osmisliti novi način naplate cestarine.
Vlada se zasad drži plana, a iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne, restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala.
Pregovori s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja, koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi i kako kažu naši sugovornici iz financijskih krugova mogu se završiti za nekoliko dana ili nekoliko tjedana.
Sada se pregovara o najosjetljivijim stvarima ročnosti i kamati, ali cilj je da se postojeći krediti koje je država podizala za gradnju cesta i autocesta zamijene s onima s povoljnijim kamatama i duljim rokom dospijeća.
Obveznica koja je izdana krajem prošle godine na europskom tržištu imala je prinos manji od tri posto i dospijeva 2030. godine. Nedugo nakon toga država je i na domaćem tržištu izdala obveznicu za refinanciranje dugova proračuna u iznosu od 5,8 milijardi i prinos od 1,8 posto ali na šest godina.
Nitko u Vladi ne želi spekulirati kakve bi uvjete s obzorom na ta dva izdanja trebalo imati novo zaduženje, jer će visina kamate ovisiti i o tome kolika će biti ročnost, ali ističu da dvije spomenute obveznice mogu biti okvirni putokaz za novo zaduženje.
Ministarstvo financija vjerojatno će nastojati da se kredit podigne barem na deset godina, što bi onda moglo značiti nešto veću kamatu. Novo zaduženje i povoljnija ročnost i kamata ne bi trebali biti upitni jer banke imaju viška novca, likvidnost u bankarskom sektoru veća je od 27 milijardi kuna.
Bolji rejting
Ovaj put postoji mogućnost da država ne izda obveznicu nego da se zaduženje realizira kao kredit uz državno jamstvo, ili čak kroz nekoliko kredita, pa ako njihov ukupan iznos doista bude 2,4 milijarde eura, to će značiti da je u samo nekoliko mjeseci, uključujući i euroobveznicu, financirano oko 70 posto ukupnog duga cestarskog sektora.
Novi kredit cestraskom sektoru, ali i izdanje trezorskih zapisa, odnosno zamjena starog kratkoročnog duga od 900 milijuna kuna, pokazat će i jesu li banke u svoje uvijete već lani ukalkulirale procjenu da će se Hrvatskoj počekom ove godine popraviti kreditni rejting ili će se to tek osjetiti na novim uvjetima kreditiranja, nakon što je rejting poboljšanprije desetak dana.
Naime, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb je ukupno oko 5,2 milijarde eura, a neće se refinancirati krediti koji su podignuti uz povoljne uvijete i kod međunarodnih financijskih institucija poput kredita kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Manja kamata
Kad je u studenom stari dug cestarskog sektora bio zamijenjen novom obveznicom to je prema procjenama u Vladi značilo godišnju uštedu od najmanje 150 milijuna kuna na kamatama, pa se očekuje i da novo refinanciranje donese nekoliko stotina milijuna kuna manje kamate.
No, glavnica duga ostat će ista, jer se zasad ne vidi prostora da je taj sektor počne plaćati.
Za Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora Hrvatska je dobila i zajam od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, ali kod izdanja prošlogodišnje obveznice to jamstvo nije koristila.
Uvjet je bilo restrukturiranje sektora koje je značilo povećanje cijena cestarine, odnosno više cijene u vrijeme turističke sezone, te smanjivanje broja zaposlenih u cestarskom sektoru za tisuću. Uz to morali bi se smanjiti i troškovi održavanja cesta i osmisliti novi način naplate cestarine.
Vlada se zasad drži plana, a iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne, restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala.
Izvor: Novi list
Autor: Jagoda Marić
Snimio: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 21. 1. 2018.
Poveznica na izvor
Autor: Jagoda Marić
Snimio: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 21. 1. 2018.
Poveznica na izvor