Referendum u vrijeme (pred)izbora

Okončano je još jedno prikupljanje potpisa za još jedan referendum. U subotu u ponoć je inicijativa »Za referendum« koja je nastupala pod sloganom »Nećete bez naroda« završila taj petnaestodnevni posao, u nedjelju je koordinator inicijative sindikalist Željko Stipić objavio da je inicijativa bila uspješna te da je prikupila više od 381.709 potpisa koliko joj treba da bi pokrenula referendumsku proceduru.

Dosadašnja su iskustva građanskih inicijativa s referendumima formalno neuspješna, realno prilično uspješna. Jedina inicijativa koja je uspjela proceduralno otići do kraja i na državnom referendumu ostvariti svoj cilj je ona »U ime obitelji« koja je tražila, pa u tome i uspjela, da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene. Posljednje dvije inicijative – o zabrani outsourcinga i monetizaciji autocesta – nisu proceduralno dovedene do kraja, ali organizatori nisu bili neuspješni. Vlada je odustala od outsourcinga, a Vlada je odustala i od prvotno predloženog modela monetizacije autocesta.

Što će biti s drugim modelom, planom B o kojemu se upravo raspravlja, vidjet ćemo, a očito je da ni taj model neće proći bez oštre borbe između Vlade i protivnika monetizacije, odnosno koncesioniranja autocesta ili privatizacije tvrtke HAC-ONC.

Referendumska inicijativa za referendume potpise će Hrvatskom saboru predati za otprilike mjesec dana, dakle uoči ustavne ljetne stanke u radu parlamenta. Nakon toga bit će pokrenuta uobičajena referendumska procedura. Sabor bi trebao zadužiti Vladu, odnosno Ministarstvo uprave za provjeru potpisa. Ministarstvo će to učiniti na temelju statističkog uzorka, o učinjenom će izvijestiti Vladu i tada ćemo doista znati je li inicijativa prikupila dovoljan broj pravovaljanih potpisa.

Ako jest, a po svemu sudeći jest, tada se procedura vraća u Sabor, prvo u Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a potom i pred saborski plenum koji odlučuju o tome hoće li od Ustavnog suda zatražiti provjeru ustavnosti dva referendumska pitanja (od kojih je jedno ustavotvorno) ili će raspisati referendum.
Bude li zatraženo njegovo mišljenje Ustavni sud ima rok od 30 dana za ocjenu ustavnosti.

Sve će se to zbivati na jesen, u vrijeme uoči izbora kada će politička, a po svemu sudeći i društvena polarizacija, biti još izraženija nego što je sada. Štogod tko mislio o pitanjima – ustavotvornom o smanjenju broja potrebnih potpisa s 10 posto birača na 200.000 i zakonodavnom prema kojem bi se i ubuduće nasuprot prijedlogu Zakona o referendumu potpisi i dalje mogli skupljati na javnim mjestima – teško je zamisliti argumente kojima bi ih Ustavni sud oborio. Kad se to sve skupa zbroji suma je jednostavna: u predizborno vrijeme vladajuća će se većina suočiti s još jednim pitanjem koje može užariti javnost i to na štetu većine. Tvrdnje kako bi broj potpisa već bio smanjen samo da su usvojene ustavne promjene uglavnom nikoga neće zanimati kao što uglavnom nikoga ne zanimaju ni sada.

Ona Kekecova pjesmica »dobra volja je najbolja« neće biti vrednovana tada kao što ih referendumska inicijative nije vrednovala ni sada. Vladajuća će koalicija trebati taktizirati kako bi se iz toga izvukla s najmanjom mogućom štetom jer antagonizirati potencijalno 400.000 birača, pa i više, uoči izbora i to onih birača kojima očito nije teško otići do štanda i potpisom podržati referendumsku inicijativu (pa im po logici stvari neće biti teško otići ni na biralište) može biti itekako opasno za vladajuću koaliciju uoči izbora.