Reakcija Nezavisnih hrvatskih sindikata na Priopćenje Vlade RH vezano za napore za rješavanje ekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj
(NHS)
Poštovani gospodine Oreškoviću,
neugodno smo iznenađeni dijelom sadržaja Priopćenja Vlade RH, vezanim uz napore za rješavanje ekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, a vezano uz Plan Vlade RH upućen Europskoj komisiji, kojim se Vlada obvezuje na niz reformi, mjera i rokova za njihovo provođenje.
Već se, u kratkom vremenu, ova Vlada treći put spotaknula o socijalni dijalog. Nakon što je najprije, bez konzultacije sa sindikatima, u proceduru u Hrvatski sabor uputila prijedlog Zakona o uskrati, nakon što je sindikate dovela pred gotov čin vezano uz Prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu, bez konzultacija sa sindikatima (a o mogućim konzultacijama s HUP-om nemamo informacije) uputila je i Plan reformi, mjera i rokova za njihovo provođenje vezan za rješavanje makroekonomskih neravnoteža u Republici Hrvatskoj.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade RH, na svojem ste prvom sastanku sa predsjednicima reprezentativnih sindikalnih središnjica iskazali svoje čvrsto opredjeljenje za istinski i uvažavajući socijalni dijalog, Vas osobno i Vlade kojoj ste na čelu. Obećali ste konzultacije i suradnju sa socijalnim partnerima o svim važnim pitanjima za Republiku Hrvatsku. Posebno ste naglasili kako treba imati jasan cilj, a kako je Vaš i Vaše Vlade da rezultat sveukupnog djelovanja Vlade, i svega što će poduzimati bude da svim građanima bude bolje.
Bilo nam je drago što ste nazočili i osobno se obratili članovima na prvoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća u čijem su sastavu i članovi Vaše Vlade. Ponovno ste naglasili svoje čvrsto opredjeljenje za uvažavajući socijalni dijalog, kao i mjere i politike koje će rezultirati boljitkom za sve hrvatske građane. Ali ste nam u tom izravnom obraćanju, licem u lice, prešutjeli neke itekako važne činjenice vezane uz Plan mjera, reformi i rokova za njihovo izvršenje, koji ste uputili Europskoj komisiji kao najavu i opredjeljenje Vaše Vlade za rješavanje makroekonomskih neravnoteža u Republici Hrvatskoj.
Praktički ste u dijelu toga plana prejudicirali neka rješenja koja bi trebala biti dio Nacionalnog programa reformi za 2016. godinu, koji bi Vlada RH, u suradnji sa socijalnim partnerima, (u skladu s načinom kako to rade zemlje članice EU), trebala uputiti Europskoj komisiji.
Između ostalog ste Hrvatsku, unaprijed i bez konzultacija sa sindikatima, (a valjda tih konzultacija nije bilo niti sa HUP-om), obvezali da će do kraja godine izmijeniti hrvatski mirovinski sustav, najavljujući povećanje penalizacije za raniji odlazak u mirovinu, kao i ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Ovo drugo, očito, kako bi se što ranije krenulo sa primjenom povećanja dobne granice za stjecanje prava na mirovinu (sa 65 godina na 67 godina starosti), a čija zakonska primjena nastupa nakon što završi prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Europska komisija već je bivšoj vladi prigovarala zbog duljine rokova tražeći njihovo kraćenje, iako je sasvim jasno da mirovinski zakoni i propisi pripadaju autonomiji odlučivanja zemalja članica. Jedan i drugi zahtjev bivša je Vlada argumentirano odbijala, no Vaša Vlada poslušnički najavljuje Europskoj komisiji kako će taj njezin zahtjev ispuniti do kraja godine, a bez da pita one kojih se to tiče, građane. Osobno sam na točki dnevnoga reda prošle sjednice GSV-a, vezanoj uz Europski semestar i Nacionalni program reformi, naglasio važnost da ni ova Vlada ne pristane na te zahtjeve Europske komisije i iznio argumente. Kad je riječ o većoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja važno je napomenuti kako u velikoj većini radnici ne odlaze prijevremeno u mirovinu zato jer to baš žele, nego ih najčešće poslodavci pri utvrđivanju viškova zaposlenih tamo „šalju" upravo zato jer imaju uvjete za odlazak u mirovinu, makar i prijevremenu. Ponekad se netko od radnika na taj korak odluči zbog neke bezizlazne obiteljske situacije, kao što je na primjer njega starog ili bolesnog člana obitelji, ili pak zbog toga što, zbog isluženosti radom i osobne bolesti koja nije invalidnost, više ne mogu udovoljavati zahtjevima poslodavaca za puno izvršenje svojih radnih obveza. Ovisno o tome koliko prije vremena odlaze u mirovinu, njihova se mirovina umanjuje od 0,1% do 0,34% za svaki nedostajući mjesec. Tako da onima kojima nedostaje najviše mjeseci (60) mirovina biva trajno umanjena za 20,4%. Pa kud ćete više?!
Niti će dodatna penalizacija poslodavce odvratiti od slanja njihovih radnika, kroz otpuštanja, u prijevremenu mirovinu niti će kod očajnih radnika, koji nemaju drugo rješenje, to umanjiti razloge za njihovu tešku odluku za prijevremeno umirovljenje. Samo će biti još siromašniji umirovljenici nego bi bili po važećem Zakonu pa će država taj iznos, umjesto kroz mirovinski sustav, za njih morati osigurati kroz sustav socijalnih pomoći. Kad je riječ o izjednačavanju dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, kao i povećanju dobne granice za stjecanje prava na mirovinu, sa 65 na 67 godina starosti, nužno je napomenuti kao su sindikati bili i protiv jednoga i protiv drugoga. Na kraju su dvije različite vlade, ne samo kako bi umanjile nezadovoljstvo građana i sindikata nego kako bi, koliko je više moguće, umanjile negativni učinak primjene tih zakonskih odredbi, Zakonom upravo odredile takve rokove i prijelazna razdoblja. Bivša je Vlada i za taj zahtjev argumentiranim projekcijama jasno ukazala Europskoj komisiji kako za kraćenje tih rokova nema nikakvih razloga. No i tu ste, bez razgovora s onima kojih se to tiče, bespogovorno i bez pokušaja argumentirane rasprave, dali obvezu Republike Hrvatske da će i to traženje Europske komisije ispuniti do kraja godine. Iako je svakome jasno kako to s deficitom i makroekonomskim neravnotežama ovog razdoblja nema ništa.
Iz Vaše Vlade istovremeno dolaze najave vezane uz donošenje novih mjera populacijske, pronatalitetne politike. Ove promjene u mirovinskim sustavu, u ovoj situaciji iseljavanja mladih iz Hrvatske zbog besperspektivnosti i nedostatka posla, samo će još više pospješiti njihovo iseljavanje, jer će im pristup radnim mjestima usporavati i onemogućavati ne samo njihovi roditelji nego i njihovi djedovi i bake. Uz sve to, analize ukazuju i kako hrvatski građani žive nekoliko godina kraće od europskog prosjeka. Time i kraće razdoblje primaju mirovinu. Kraćenje roka za početak primjene povećanja dobne granice sa 65 na 67 godina starosti značit će: S posla na groblje, a iz škole i fakulteta u inozemstvo. Nitko od Vladinih predstavnika u GSV-u nije dao niti naslutiti da je moja rasprava zakašnjela, jer se Vlada već obvezala Europskoj komisiji.
Uz mirovine, u istom ste Planu napisali kako s HUP-om planirate raditi na programima cjeloživotnog učenja. To se inače radi sa socijalnim partnerima, a ne samo s poslodavcima. Gdje ste izgubili sindikate? Uz navedeno, pri najavi uklanjanja prepreka za investicije među ostalim ste se obvezali i na smanjenje troškova poslodavcima vezano uz sigurnost na radu te sanitarne i zdravstvene inspekcije za 20% u 2016. godini. I opet bez konzultacija sa sindikatima.
Sve navedeno i način na koji je Vaša Vlada to napravila sasvim se sigurno ne mogu ubrojiti u obilježja vlasti opredijeljene za socijalni dijalog. A to nije niti ono što ste nam Vi obećali vezano uz socijalni dijalog.
Za sve navedeno tražimo hitna objašnjenja i hitne razgovore predstavnika Vlade sa sindikatima, vezano uz cijeli Plan koji ste uputili Europskoj komisiji i njegove moguće posljedice.
S poštovanjem
Predsjednik
Krešimir Sever
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade RH, na svojem ste prvom sastanku sa predsjednicima reprezentativnih sindikalnih središnjica iskazali svoje čvrsto opredjeljenje za istinski i uvažavajući socijalni dijalog, Vas osobno i Vlade kojoj ste na čelu. Obećali ste konzultacije i suradnju sa socijalnim partnerima o svim važnim pitanjima za Republiku Hrvatsku. Posebno ste naglasili kako treba imati jasan cilj, a kako je Vaš i Vaše Vlade da rezultat sveukupnog djelovanja Vlade, i svega što će poduzimati bude da svim građanima bude bolje.
Bilo nam je drago što ste nazočili i osobno se obratili članovima na prvoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća u čijem su sastavu i članovi Vaše Vlade. Ponovno ste naglasili svoje čvrsto opredjeljenje za uvažavajući socijalni dijalog, kao i mjere i politike koje će rezultirati boljitkom za sve hrvatske građane. Ali ste nam u tom izravnom obraćanju, licem u lice, prešutjeli neke itekako važne činjenice vezane uz Plan mjera, reformi i rokova za njihovo izvršenje, koji ste uputili Europskoj komisiji kao najavu i opredjeljenje Vaše Vlade za rješavanje makroekonomskih neravnoteža u Republici Hrvatskoj.
Praktički ste u dijelu toga plana prejudicirali neka rješenja koja bi trebala biti dio Nacionalnog programa reformi za 2016. godinu, koji bi Vlada RH, u suradnji sa socijalnim partnerima, (u skladu s načinom kako to rade zemlje članice EU), trebala uputiti Europskoj komisiji.
Između ostalog ste Hrvatsku, unaprijed i bez konzultacija sa sindikatima, (a valjda tih konzultacija nije bilo niti sa HUP-om), obvezali da će do kraja godine izmijeniti hrvatski mirovinski sustav, najavljujući povećanje penalizacije za raniji odlazak u mirovinu, kao i ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Ovo drugo, očito, kako bi se što ranije krenulo sa primjenom povećanja dobne granice za stjecanje prava na mirovinu (sa 65 godina na 67 godina starosti), a čija zakonska primjena nastupa nakon što završi prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Europska komisija već je bivšoj vladi prigovarala zbog duljine rokova tražeći njihovo kraćenje, iako je sasvim jasno da mirovinski zakoni i propisi pripadaju autonomiji odlučivanja zemalja članica. Jedan i drugi zahtjev bivša je Vlada argumentirano odbijala, no Vaša Vlada poslušnički najavljuje Europskoj komisiji kako će taj njezin zahtjev ispuniti do kraja godine, a bez da pita one kojih se to tiče, građane. Osobno sam na točki dnevnoga reda prošle sjednice GSV-a, vezanoj uz Europski semestar i Nacionalni program reformi, naglasio važnost da ni ova Vlada ne pristane na te zahtjeve Europske komisije i iznio argumente. Kad je riječ o većoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja važno je napomenuti kako u velikoj većini radnici ne odlaze prijevremeno u mirovinu zato jer to baš žele, nego ih najčešće poslodavci pri utvrđivanju viškova zaposlenih tamo „šalju" upravo zato jer imaju uvjete za odlazak u mirovinu, makar i prijevremenu. Ponekad se netko od radnika na taj korak odluči zbog neke bezizlazne obiteljske situacije, kao što je na primjer njega starog ili bolesnog člana obitelji, ili pak zbog toga što, zbog isluženosti radom i osobne bolesti koja nije invalidnost, više ne mogu udovoljavati zahtjevima poslodavaca za puno izvršenje svojih radnih obveza. Ovisno o tome koliko prije vremena odlaze u mirovinu, njihova se mirovina umanjuje od 0,1% do 0,34% za svaki nedostajući mjesec. Tako da onima kojima nedostaje najviše mjeseci (60) mirovina biva trajno umanjena za 20,4%. Pa kud ćete više?!
Niti će dodatna penalizacija poslodavce odvratiti od slanja njihovih radnika, kroz otpuštanja, u prijevremenu mirovinu niti će kod očajnih radnika, koji nemaju drugo rješenje, to umanjiti razloge za njihovu tešku odluku za prijevremeno umirovljenje. Samo će biti još siromašniji umirovljenici nego bi bili po važećem Zakonu pa će država taj iznos, umjesto kroz mirovinski sustav, za njih morati osigurati kroz sustav socijalnih pomoći. Kad je riječ o izjednačavanju dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, kao i povećanju dobne granice za stjecanje prava na mirovinu, sa 65 na 67 godina starosti, nužno je napomenuti kao su sindikati bili i protiv jednoga i protiv drugoga. Na kraju su dvije različite vlade, ne samo kako bi umanjile nezadovoljstvo građana i sindikata nego kako bi, koliko je više moguće, umanjile negativni učinak primjene tih zakonskih odredbi, Zakonom upravo odredile takve rokove i prijelazna razdoblja. Bivša je Vlada i za taj zahtjev argumentiranim projekcijama jasno ukazala Europskoj komisiji kako za kraćenje tih rokova nema nikakvih razloga. No i tu ste, bez razgovora s onima kojih se to tiče, bespogovorno i bez pokušaja argumentirane rasprave, dali obvezu Republike Hrvatske da će i to traženje Europske komisije ispuniti do kraja godine. Iako je svakome jasno kako to s deficitom i makroekonomskim neravnotežama ovog razdoblja nema ništa.
Iz Vaše Vlade istovremeno dolaze najave vezane uz donošenje novih mjera populacijske, pronatalitetne politike. Ove promjene u mirovinskim sustavu, u ovoj situaciji iseljavanja mladih iz Hrvatske zbog besperspektivnosti i nedostatka posla, samo će još više pospješiti njihovo iseljavanje, jer će im pristup radnim mjestima usporavati i onemogućavati ne samo njihovi roditelji nego i njihovi djedovi i bake. Uz sve to, analize ukazuju i kako hrvatski građani žive nekoliko godina kraće od europskog prosjeka. Time i kraće razdoblje primaju mirovinu. Kraćenje roka za početak primjene povećanja dobne granice sa 65 na 67 godina starosti značit će: S posla na groblje, a iz škole i fakulteta u inozemstvo. Nitko od Vladinih predstavnika u GSV-u nije dao niti naslutiti da je moja rasprava zakašnjela, jer se Vlada već obvezala Europskoj komisiji.
Uz mirovine, u istom ste Planu napisali kako s HUP-om planirate raditi na programima cjeloživotnog učenja. To se inače radi sa socijalnim partnerima, a ne samo s poslodavcima. Gdje ste izgubili sindikate? Uz navedeno, pri najavi uklanjanja prepreka za investicije među ostalim ste se obvezali i na smanjenje troškova poslodavcima vezano uz sigurnost na radu te sanitarne i zdravstvene inspekcije za 20% u 2016. godini. I opet bez konzultacija sa sindikatima.
Sve navedeno i način na koji je Vaša Vlada to napravila sasvim se sigurno ne mogu ubrojiti u obilježja vlasti opredijeljene za socijalni dijalog. A to nije niti ono što ste nam Vi obećali vezano uz socijalni dijalog.
Za sve navedeno tražimo hitna objašnjenja i hitne razgovore predstavnika Vlade sa sindikatima, vezano uz cijeli Plan koji ste uputili Europskoj komisiji i njegove moguće posljedice.
S poštovanjem
Predsjednik
Krešimir Sever
Preuzeto s: nhs.hr