Raste broj privremeno zaposlenih
U Hrvatskoj je interes poslodavaca za privremeno zapošljavanje mnogo manji nego na zrelim zapadnim tržištima. Razlog je činjenica da nisu dovoljno educirani o dodatnim vrijednostima koje ovaj oblik zapošljavanja može imati
(VJESNIK) Kriza koja trese tržište rada povećala je interes za sve oblike zapošljavanja, a uz to što raste broj onih koji bi rado u inozemstvo, sve su privlačniji i donedavno u Hrvatskoj ne baš tako omiljeni oblici zapošljavanja, kao što je privremeno zapošljavanje.
To je potpuno razumljivo s obzirom na to da je prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem studenoga bilo evidentirano 312.350 nezaposlenih. To je 2,6 posto više nego u listopadu, odnosno 10,4 posto više u usporedbi sa studenim 2009. godine.
Točnije, u odnosu na prije godinu dana, u zemlji je gotovo 30.000 više nezaposlenih, a Državni zavod za statistiku je objavio da je stopa registrirane nezaposlenosti 18,3 posto. Analitičari upozoravaju da znatnije otvaranje novih radnih mjesta nije izgledno prije druge polovine 2012. te da će broj nezaposlenih do kraja godine vjerojatno još malo porasti. U takvoj situaciji nema mjesta izbirljivosti, pa nezaposleni više ne gledaju toliko na činjenicu je li riječ o stalnom, ili ugovoru o radu na određeno, ili pak privremenom zapošljavanju.
Tako je broj agencija za privremeno zapošljavanje sve veći te je od prije pet godina, kad je postojalo samo njih 12, danas narastao na tridesetak agencija koje se bave privremenim zapošljavanjem. U početku su te agencije povremeno zapošljavale oko 4000 radnika, no privremeno zapošljavanje tada još nije bilo toliko popularno. No, s obzirom na gospodarsku krizu i promjenjivost tržišnih uvjeta, danas se privremeno zapošljavanje čini sve privlačnijom opcijom i poslodavcima i radnicima. Iako nema točnih podataka koliko je radnika danas tako zaposleno, prema procjenama ih je oko 15.000. Konzultantica u agenciji za privremeno zapošljavanje Smart Flex Ivana Dumbović, kaže za Vjesnik da se manjak zapošljavanja zbog gospodarske krize odražava i na poslovanje agencija za posredovanje pri zapošljavanju. »Što se tiče privremenog zapošljavanja, na zrelim zapadnim tržištima, na primjer u Nizozemskoj, jedan od prvih pokazatelja u kojem smjeru ide ekonomija je trend u privremenom zapošljavanju. Čim počne padati privremeno zapošljavanje, može se očekivati da će ekonomija imati negativan trend, a čim tvrtke počnu zapošljavati privremene radnike, znači da je ekonomija u usponu. No, na Hrvatsku se ovo pravilo ne odnosi. Ako gledamo situaciju u Smart Flexu, broj privremenih radnika se u posljednjoj godini povećao za 30 posto u odnosu na prošlu godinu«, ističe Dumbović.
U Hrvatskoj je, upozorava, interes poslodavaca za privremeno zapošljavanje mnogo manji nego što je to na zapadnim tržištima. »Razlog je činjenica da nisu dovoljno educirani o dodatnim vrijednostima koje ovaj oblik zapošljavanja može imati. No, moramo uzeti u obzir da je Hrvatska mlado tržište za privremeno zapošljavanje, jer se ovaj oblik zapošljavanja kod nas može koristiti tek posljednjih sedam godina. Zbog toga su klijenti koji koriste ovu uslugu uglavnom strane kompanije, koje su upoznate s tim načinom zapošljavanja na svom matičnom tržištu te automatski koriste ovu uslugu. Domaće tvrtke počinju polako uviđati prednosti, ali još ne iskorištavaju maksimalan potencijal i sve prednosti koje ona pruža«, navodi Dumbović.
Kaže da je interes radnika povećan zbog porasta nezaposlenosti. U takvoj su situaciji, napominje, radnici zainteresirani za sve mogućnosti zaposlenja pa tako i privremeno.
»Na našem tržištu još nije prisutan dovoljno pozitivan imidž koji bi agencije za privremeno zapošljavanje mogle imati. Zbog toga bi radnici, kao i poslodavci, trebali biti bolje informirani o prednostima tog tipa zapošljavanja, koje su mnogobrojne. Na zapadnom je tržištu sasvim uobičajeno da, primjerice, radnik na taj način želi steći bolji uvid u tvrtku koja mu je potencijalni stalni poslodavac ili se želi bolje upoznati s radom u određenoj branši kako bi dugoročno mogao vidjeti koliko mu je zanimljiva. Ili jednostavno želi veću raznolikost poslova« ističe Dumbović.
Također napominje da je ovaj način zapošljavanja, kao i fleksibilnost tržišta, idealan za razne kategorije radnika, primjerice za one koji žele raditi s fleksibilnim radnim vremenom ili samo u određenim razdobljima. Naše je tržište, zaključuje, još u pionirskoj fazi i ima mnogo prostora za razvijanje svijesti o prednostima privremenog zapošljavanja za radnike.
A kako to zapravo izgleda u praksi? Ako ste bez posla, možete se javiti nekoj agenciji za privremeno zapošljavanje koja će vas ako prođete određene provjere i intervjue, uvrstiti u svoju bazu podataka i čekati da se, ako ga već nema, pojavi poslodavac koji traži radnika vašeg profila. Kad počnete raditi, zaposlenik ste agencije, a ne tog poslodavca i plaću za obavljeni rad mora isplatiti agencija, bez obzira na to je li poslodavac ispostavio obračun plaće. Agencije pritom ne ostaju praznih ruku jer poslodavci plaćaju određenu proviziju za usluge. Sporazum o ustupanju radnika mora definirati okolnosti kao što su vremensko razdoblje, mjesto rada, poslovi koje će radnik obavljati te uvjeti rada.
Poslodavci koriste radnike preko agencije najčešće za administrativne poslove, prevođenje, za prodajno osoblje, pripravnike te višemjesečne zamjene zaposlenika različitih profila. Pogodnost je i to što kad zatrebaju kvalitetnog radnika, poslodavci ga mogu preko agencije dobiti odmah.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da njegov sindikat uopće nema doticaja s radnicima privremeno zaposlenim preko agencija te da je problem uopće doprijeti do tih radnika te ih organizirati. No, prisjetio se kako je prije nekoliko godina u javnosti bilo prigovora na takav rad uz argument da zaposleni preko agencije imaju iste obveze, ali ne i ista prava kao i zaposlenici tvrtke na čijim poslovima rade. Bilo je prigovora da ne ostvaruju pravo na bonuse, božićnice, regrese, isti broj dana godišnjeg odmora te se tvrdilo da se radnike zaposlene preko agencija zakida na plaćama.
Do dobrih radnika teško i u vrijeme krize
U agenciji za privremeno zapošljavanje Smart Flex kažu da poslodavci putem agencije traže radnike svih profila, od radnika u proizvodnji, preko administrativnih radnika, pa sve do funkcija srednjeg menadžmenta. Agencija se mora pobrinuti da na raspolaganju uvijek ima dovoljan broj radnika ili da izvrši selekciju prema zahtjevima poslodavca. U vrijeme gospodarske krize lakše se i brže dolazi do potrebnog broja radnika, napominju u Smart Flexu, no izabrati one koji bi zadovoljili potrebe klijenata i dalje je težak zadatak. Niža zanimanja su trenutno jednostavnija za pronaći, no kvalitetni kadrovi srednjih i viših zanimanja i dalje su jednako teško dostupni kao i prije krize, kažu u agenciji.
Ivana Knežević
ivana.knezevic@vjesnik.hr
Točnije, u odnosu na prije godinu dana, u zemlji je gotovo 30.000 više nezaposlenih, a Državni zavod za statistiku je objavio da je stopa registrirane nezaposlenosti 18,3 posto. Analitičari upozoravaju da znatnije otvaranje novih radnih mjesta nije izgledno prije druge polovine 2012. te da će broj nezaposlenih do kraja godine vjerojatno još malo porasti. U takvoj situaciji nema mjesta izbirljivosti, pa nezaposleni više ne gledaju toliko na činjenicu je li riječ o stalnom, ili ugovoru o radu na određeno, ili pak privremenom zapošljavanju.
Tako je broj agencija za privremeno zapošljavanje sve veći te je od prije pet godina, kad je postojalo samo njih 12, danas narastao na tridesetak agencija koje se bave privremenim zapošljavanjem. U početku su te agencije povremeno zapošljavale oko 4000 radnika, no privremeno zapošljavanje tada još nije bilo toliko popularno. No, s obzirom na gospodarsku krizu i promjenjivost tržišnih uvjeta, danas se privremeno zapošljavanje čini sve privlačnijom opcijom i poslodavcima i radnicima. Iako nema točnih podataka koliko je radnika danas tako zaposleno, prema procjenama ih je oko 15.000. Konzultantica u agenciji za privremeno zapošljavanje Smart Flex Ivana Dumbović, kaže za Vjesnik da se manjak zapošljavanja zbog gospodarske krize odražava i na poslovanje agencija za posredovanje pri zapošljavanju. »Što se tiče privremenog zapošljavanja, na zrelim zapadnim tržištima, na primjer u Nizozemskoj, jedan od prvih pokazatelja u kojem smjeru ide ekonomija je trend u privremenom zapošljavanju. Čim počne padati privremeno zapošljavanje, može se očekivati da će ekonomija imati negativan trend, a čim tvrtke počnu zapošljavati privremene radnike, znači da je ekonomija u usponu. No, na Hrvatsku se ovo pravilo ne odnosi. Ako gledamo situaciju u Smart Flexu, broj privremenih radnika se u posljednjoj godini povećao za 30 posto u odnosu na prošlu godinu«, ističe Dumbović.
U Hrvatskoj je, upozorava, interes poslodavaca za privremeno zapošljavanje mnogo manji nego što je to na zapadnim tržištima. »Razlog je činjenica da nisu dovoljno educirani o dodatnim vrijednostima koje ovaj oblik zapošljavanja može imati. No, moramo uzeti u obzir da je Hrvatska mlado tržište za privremeno zapošljavanje, jer se ovaj oblik zapošljavanja kod nas može koristiti tek posljednjih sedam godina. Zbog toga su klijenti koji koriste ovu uslugu uglavnom strane kompanije, koje su upoznate s tim načinom zapošljavanja na svom matičnom tržištu te automatski koriste ovu uslugu. Domaće tvrtke počinju polako uviđati prednosti, ali još ne iskorištavaju maksimalan potencijal i sve prednosti koje ona pruža«, navodi Dumbović.
Kaže da je interes radnika povećan zbog porasta nezaposlenosti. U takvoj su situaciji, napominje, radnici zainteresirani za sve mogućnosti zaposlenja pa tako i privremeno.
»Na našem tržištu još nije prisutan dovoljno pozitivan imidž koji bi agencije za privremeno zapošljavanje mogle imati. Zbog toga bi radnici, kao i poslodavci, trebali biti bolje informirani o prednostima tog tipa zapošljavanja, koje su mnogobrojne. Na zapadnom je tržištu sasvim uobičajeno da, primjerice, radnik na taj način želi steći bolji uvid u tvrtku koja mu je potencijalni stalni poslodavac ili se želi bolje upoznati s radom u određenoj branši kako bi dugoročno mogao vidjeti koliko mu je zanimljiva. Ili jednostavno želi veću raznolikost poslova« ističe Dumbović.
Također napominje da je ovaj način zapošljavanja, kao i fleksibilnost tržišta, idealan za razne kategorije radnika, primjerice za one koji žele raditi s fleksibilnim radnim vremenom ili samo u određenim razdobljima. Naše je tržište, zaključuje, još u pionirskoj fazi i ima mnogo prostora za razvijanje svijesti o prednostima privremenog zapošljavanja za radnike.
A kako to zapravo izgleda u praksi? Ako ste bez posla, možete se javiti nekoj agenciji za privremeno zapošljavanje koja će vas ako prođete određene provjere i intervjue, uvrstiti u svoju bazu podataka i čekati da se, ako ga već nema, pojavi poslodavac koji traži radnika vašeg profila. Kad počnete raditi, zaposlenik ste agencije, a ne tog poslodavca i plaću za obavljeni rad mora isplatiti agencija, bez obzira na to je li poslodavac ispostavio obračun plaće. Agencije pritom ne ostaju praznih ruku jer poslodavci plaćaju određenu proviziju za usluge. Sporazum o ustupanju radnika mora definirati okolnosti kao što su vremensko razdoblje, mjesto rada, poslovi koje će radnik obavljati te uvjeti rada.
Poslodavci koriste radnike preko agencije najčešće za administrativne poslove, prevođenje, za prodajno osoblje, pripravnike te višemjesečne zamjene zaposlenika različitih profila. Pogodnost je i to što kad zatrebaju kvalitetnog radnika, poslodavci ga mogu preko agencije dobiti odmah.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da njegov sindikat uopće nema doticaja s radnicima privremeno zaposlenim preko agencija te da je problem uopće doprijeti do tih radnika te ih organizirati. No, prisjetio se kako je prije nekoliko godina u javnosti bilo prigovora na takav rad uz argument da zaposleni preko agencije imaju iste obveze, ali ne i ista prava kao i zaposlenici tvrtke na čijim poslovima rade. Bilo je prigovora da ne ostvaruju pravo na bonuse, božićnice, regrese, isti broj dana godišnjeg odmora te se tvrdilo da se radnike zaposlene preko agencija zakida na plaćama.
Do dobrih radnika teško i u vrijeme krize
U agenciji za privremeno zapošljavanje Smart Flex kažu da poslodavci putem agencije traže radnike svih profila, od radnika u proizvodnji, preko administrativnih radnika, pa sve do funkcija srednjeg menadžmenta. Agencija se mora pobrinuti da na raspolaganju uvijek ima dovoljan broj radnika ili da izvrši selekciju prema zahtjevima poslodavca. U vrijeme gospodarske krize lakše se i brže dolazi do potrebnog broja radnika, napominju u Smart Flexu, no izabrati one koji bi zadovoljili potrebe klijenata i dalje je težak zadatak. Niža zanimanja su trenutno jednostavnija za pronaći, no kvalitetni kadrovi srednjih i viših zanimanja i dalje su jednako teško dostupni kao i prije krize, kažu u agenciji.
Ivana Knežević
ivana.knezevic@vjesnik.hr
Preuzeto s: nhs.hr