Rast prometa od sedam posto napunio kasu: Autoceste u plusu 90 milijuna kuna
(Novi list)
Pozitivna statistika
Visoki prihodi bitni su i zbog odluke o rješavanju dugova nastalih u izgradnji autocesta, čija se ukupna visina procjenjuje na iznos od 4 milijarde eura. U ovoj i idućoj godini predstoji otplata oko 1,5 milijardi eura kreditnih obveza
Autocesta Rijeka – Zagreb u prvih sedam mjeseci ove godine ubilježila je oko 21,5 milijuna kuna veće prihode u naplati cestarine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi su porasli za 5,7 posto i taj trend predstavlja nastavak višegodišnje pozitivne statistike, jer se u kontinuitetu bilježi rast utrška od cestarine na svim dionicama u nadležnosti ARZ-a, a riječ je o autocesti Rijeka – Zagreb, autocesti Rijeka – Rupa i Krčkom mostu. Promet je rastao i po nešto većoj stopi od 6,94 posto, što znači da bi 2016. trebala biti godina rekordnog utrška ARZ-a.
Ukupno je ostvaren prihod od oko 323,5 milijuna kuna, dok je na svim dionicama ARZ-a bilo 11.669.544 vozila i pritom treba napomenuti da su financijski pokazatelji ARZ-a još uvijek neslužbeni, jer tek predstoji precizni konačni obračun utrška za srpanj.
UNWTO: Svijetom putovalo 5,3 posto više stranih turista
Svijetom je u prva četiri mjeseca ove godine putovalo blizu 350 milijuna stranih turista, što je oko 18 milijuna ili 5,3 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a sličan se trend rasta očekuje i od svibnja do kraja kolovoza, ističu iz Svjetske turističke organizacije – UNWTO.
Napominjući kako je rast međunarodnih turističkih dolazaka u prva četiri mjeseca ove godine iznad očekivanja, iz UNWTO-a u sklopu najnovijeg izdanja Svjetskog turističkog barometra, koji sažima podatke o stranim turističkim dolascima u svijetu, naglašavaju da bi ova godina mogla biti sedma uzastopna s natprosječnim rastom u svjetskom turizmu.
Podsjećaju pritom da je prošla godina završila s 4,6 posto više tih dolazaka nego u 2014.
Nastavak trenda
Prema ranije objavljenim podacima u statistici svih autocesta pod nadzorom HAC-a u ovoj državnoj tvrtki prihod od cestarine do srpnja je porastao za gotovo 70 milijuna kuna. Kad se navedenome pridodaju i prihodi ARZ-a, ispostavlja se da su u prvih sedam mjeseci autoceste zaradile oko 90 milijuna kuna više nego prošle godine.
Refinanciranje obveza
Pretpostavka je također da će do kraja godine zajednički prihod od cestarine HAC-a i ARZ-a značajno premašiti brojku od dvije milijarde kuna, a to će ponajviše ovisiti o rezultatima u kolovozu, odnosno rujnu ukoliko se ostvari dobar turistički posjetia u posezoni.
Pritom je izuzetno važan i podatak da nešto veći rast po svim kategorijama vozila bilježi teretni promet, što je jedan od pokazatelja gospodarskog oporavka. Ujedno su visoki prihodi bitni i zbog odluke o rješavanju dugova nastalih u izgradnji autocesta, čija se ukupna visina procjenjuje na iznos od 4 milijarde eura. U kontekstu te svote povećanje prihoda kratkoročno ne može imati većeg utjecaja, jer samo u ovoj i idućoj godini predstoji otplata oko 1,5 milijardi eura kreditnih obveza. Međutim, nakon toga će obveze iz godine u godinu biti sve manje, pa i kontinuirano povećanje prihoda na razini od 5 do 10 posto može imati veliki utjecaj na stratešku odluku o budućnosti državnih tvrtki koje upravljaju autocestama. Ključno je pitanje hoće li one ostati u većinskom državnom vlasništvu ili ne, odnosno hoće li se provesti monetizacija, privatizacija, model javnog upisa dionica (IPO) ili dugoročno rješenje može biti refinanciranje obveza te zadržavanje postojećeg ili sličnog modela upravljanja autocestama.
Prema ranije objavljenim podacima u statistici svih autocesta pod nadzorom HAC-a u ovoj državnoj tvrtki prihod od cestarine do srpnja je porastao za gotovo 70 milijuna kuna. Kad se navedenome pridodaju i prihodi ARZ-a, ispostavlja se da su u prvih sedam mjeseci autoceste zaradile oko 90 milijuna kuna više nego prošle godine.
Refinanciranje obveza
Pretpostavka je također da će do kraja godine zajednički prihod od cestarine HAC-a i ARZ-a značajno premašiti brojku od dvije milijarde kuna, a to će ponajviše ovisiti o rezultatima u kolovozu, odnosno rujnu ukoliko se ostvari dobar turistički posjetia u posezoni.
Pritom je izuzetno važan i podatak da nešto veći rast po svim kategorijama vozila bilježi teretni promet, što je jedan od pokazatelja gospodarskog oporavka. Ujedno su visoki prihodi bitni i zbog odluke o rješavanju dugova nastalih u izgradnji autocesta, čija se ukupna visina procjenjuje na iznos od 4 milijarde eura. U kontekstu te svote povećanje prihoda kratkoročno ne može imati većeg utjecaja, jer samo u ovoj i idućoj godini predstoji otplata oko 1,5 milijardi eura kreditnih obveza. Međutim, nakon toga će obveze iz godine u godinu biti sve manje, pa i kontinuirano povećanje prihoda na razini od 5 do 10 posto može imati veliki utjecaj na stratešku odluku o budućnosti državnih tvrtki koje upravljaju autocestama. Ključno je pitanje hoće li one ostati u većinskom državnom vlasništvu ili ne, odnosno hoće li se provesti monetizacija, privatizacija, model javnog upisa dionica (IPO) ili dugoročno rješenje može biti refinanciranje obveza te zadržavanje postojećeg ili sličnog modela upravljanja autocestama.