Rast kredita banaka u lipnju
RBA, 25. kolovoz 2010. - Prema posljednjim podacima HNB-a, u lipnju je ukupna kreditna aktivnost intenzivirana osjetnije nego prethodnih mjeseci. Ukupni krediti su krajem spomenutog mjeseca dosegnuli gotovo 263 milijarde kuna, što predstavlja mjesečni rast od 2,5 milijardi kuna ili 0,9%. U odnosu na lipanj 2009. godine ukupni krediti su porasli 10,1 milijardi kuna ili 4%, što je najviša godišnja stopa rasta u ovoj godini.
Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Kod sektora trgovačkih društava, nakon niskih godišnjih stopa rasta na samom početku godine (ispod 2%), posljednja dva mjeseca donijela su značajnije intenziviranje rasta pa je u lipnju godišnja stopa rasta iznosila 6,6%, a krediti tom sektoru dosegnuli su 103,7 milijardi kuna. Ipak najznačajniji pozitivan pomak primjećuje se kod kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Naime, nakon osam uzastopnih mjeseci negativnih godišnjih stopa rasta, lipanj je napokon donio rast kreditiranja za 0,3%. Tako su krediti sektoru stanovništva iznosili 124,1 milijardi kuna, a rast je primarno posljedica rasta stambenih kredita koji čine 44,4% ukupnih kredita stanovništvu. Njihov rast na godišnjoj razini iznosi 5,9%, što je najviša stopa rasta od rujna prošle godine.
S obzirom da su stambeni krediti tijekom cijele prošle godine bili gotovo nepromijenjeni (kretali su se između 52 i 53 milijarde kuna) skok na 55,1 milijardi kuna, koliko su iznosili na kraju lipnja zasigurno je dijelom posljedica baznog učinka. Jedini sektor u kojem je zabilježen mjesečni pad kreditiranja je država čiji se iznos kredita spustio na 31,8 milijardi kuna.
Iako se na godišnjoj razini i dalje bilježe pozitivne godišnje stope rasta, one su znatno manje od stopa rasta tijekom prošle godine kada su se penjale i iznad 100%. Takva kretanja posljedica su činjenice da je država prošle godine zbog slabije dostupnosti i više cijene inozemnog kapitala bila usmjerena na domaći bankarski sektor, dok je u prvoj polovici ove godine zbog dobre likvidnosti izlazila na domaće tržište kapitala pa nije bilo pritiska na rast kredita banaka državi.
Iako podaci za lipanj pokazuju intenziviranje kreditne aktivnosti kod trgovačkih društava i stanovništva, o značajnom oporavku još je teško govoriti. Potražnja stanovništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada, dok je korporativni sektor ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom kreditnom sposobnošću. U skladu s tim, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja teško je očekivati bez oporavka tržišta rada i domaće potražnje.
Preuzeto s: nhs.hr