»Obične« radnice moraju raditi 10 godina dulje od zastupnica!
Ustavna odluka vrijedi za radnice, ali ne i za dužnosnice. Ženama u Saboru i Vladi višestruko povoljniji uvjeti za mirovinu. Dok će »obične« žene ubuduće u mirovinu tek sa napunjenih 65 godina, saborske zastupnice svoju punu mirovinu ostvaruju sa 55 godina starosti i 25 godina staža
(VJESNIK) Dok u općem sustavu mirovinskog osiguranja od 1. siječnja iduće godine treba započeti prijelazno razdoblje tijekom kojega bi se žene izjednačile s muškarcima u uvjetima za stjecanje prava na mirovinu, pa bi od 2020. godine i one mogle u punu mirovinu jedino sa 65 godina i najmanje 35 godina staža, u Vladi još nema niti inicijative za izjednačavanje saborskih zastupnica i zastupnika po tom pitanju, a zasad niti one da se zastupnici po uvjetima za umirovljenje izjednače s običnim pukom.
To, zapravo, znači da odluka Ustavnoga suda, na koju se Vlada poziva kod uvođenja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji vrijedi za obične radnike, do daljnjega vrijedi samo za »obične« žene, a ne i saborske zastupnice.
Kako doznajemo od Marijane Šundov iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva, tim bi se pitanjem ipak trebala baviti posebna međuresorska skupina koju je Vlada osnovala radi analize cjelokupnog mirovinskog sustava i njegovog usklađivanja s Programom gospodarskog oporavka, a koja bi svoje prijedloge izmjena trebala pripremiti do kraja godine. Šundov kaže kako bi u tom paketu moglo doći i do ukidanja nekih posebnih kategorija umirovljenika, pa možda i izjednačavanja saborskih zastupnika s običnim građanima, no nakon samo dva radna sastanka koja je održala ta skupina, još je prerano o tme govoriti.
Pritom, međutim, ne treba smetnuti s uma činjenicu da se o izjednačavanju uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca u općem sustavu govori već dulje vrijeme, sigurno oko godinu dana, a da su posljednje izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru usvojene polovicom srpnja prošle godine, što znači da je Vlada tada mogla - da se htjelo - barem ispuniti ustavnu obvezu izjednačavanja saborskih zastupnica sa zastupnicima, no nije to učinila. Štoviše, tada je u propise uvedena i odredba koja se inače primjenjuje vrlo rijetko, najčešće samo onda kada neke kategorije građana treba zaštiti od toga da se novi propis izrazito negativno odrazi na njihov položaj i da ne pretpre značajniju štetu - odredba po kojoj zastupnici koji su za vrijeme primjene starog propisa odradili jedan četverogodišnji mandat imaju pravo na to da u mirovinu idu po starom Zakonu, bez obzira što je u međuvremenu donijet novi.
Pojednostavljeno: prema izmjenama zakona koji se odnosi na saborske zastupnike i dužnosnike Vlade iz srpnja prošle godine, muškarci u mirovinu mogu nakon što napune 60, a žene sa 55 godina, u oba slučaja uz uvjet da su do tada napunili najmanje 25 godina staža. No, istim izmjenama određeno je da zastupnik koji je ispunio uvjet za mirovinu prije stupanja na snagu tih izmjena (dakle ako je odradio jedan četverogodišnji mandat prije srpnja 2009. godine), ima pravo na mirovinu po još blažim uvjetima: muškarci sa 55, žene sa 50 godina, u oba slučaja uz uvjet da imaju najmanje 20 godina staža. Ukratko: izmjene Zakona koje je donio ovaj saziv Sabora primjenjivat će se tek na - idući.
Samo usporedbe radi: po sadašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje na radnike, muškarci mogu u punu mirovinu tek sa 65 godina, ako imaju najmanje 35 godina staža, a žene sa 60 i najmanje 30 godina staža. Izmjenama koje su već upućene prema Saboru predviđeno je da se žene do 2020. godine izjednačavaju s muškarcima (tako da im se dobna granica za umirovljenje povećava za šest mjeseci godišnje), a svima oni koji će u mirovinu ranije (na prmjer u dobi kada to mogu saborski zastupnici, samo uz najmanje 10-ak godina staža više), mirovina će se umanjivati. Tako bi se, na primjer, u praksi lako moglo dogoditi da zastupnica ode u punu mirovinu sa 55 godina i 25 godina staža, bez ikakvih umanjenja, dok radnica koja ima 55 godina, ali nema 30 godina staža uopće ne može u mirovinu dok ne ispuni taj uvjet, a nakon što započne podizanje dobne granice za umirovljenje možda i do 60 godina. Ima li, pak, uvjet staža, ta joj se mirovina umanjuje. Za pet godina ranijeg umirovljenja sada je na snazi umanjenje od devet posto, a od 1. listopada izgledno je čak 20,4 posto, iako za mirovinu već sada mora odraditi pet godina više nego zastupnica.
Za 30 godina staža zastupnici nagrada, radnici penali?
U cijeloj priči ne treba zanemariti ni činjenicu da se radničke mirovine utvrđuju na temelju prosječne plaće osiguranika tijekom cijelog radnog vijeka, što u prosjeku daje mirovinu između 35 i 40 posto posljednje plaće osiguranika, dok zastupnici u startu imaju pravo na 65 posto svoje zadnje plaće u Saboru, odnosno posljednje plaće koju bi imali u Saboru, ako u mirovinu odlaze s drugog radnog mjesta. Zanimljivo je, također, da se zastupničke mirovine povećavaju za svaku godinu navršenog staža iznad propisanog uvjeta - dakle, za svaku godinu iznad 25 godina staža. To povećanje iznosi dva posto po godini, pri čemu zastupnička mirovina ne može biti veća od 85 posto osnovice, odnosno posljednje plaće. Istodobno, Vlada predlaže da se i u općem mirovinskom sustavu uvedu poticaji za nastavak rada i nakon ispunjenih uvjeta, ali ne uvjeta staža, nego godina. Tako bi svaki osiguranik koji ostane raditi nakon 65 godina, odnosno 60 godina žene, imao pravo na dva posto višu mirovinu po godini. U praksi, to znači sljedeće: da saborska zastupnica s 57 godina i 30 godina staža ima pravo na 10 posto uvećanja svoje ionako visoke mirovine (za vrijeme dok se primjenjuje »stari« zakon, uz još povoljnije uvjete!), dok bi se mirovina radnice u tom slučaju umanjivala - za svaku godinu koja joj nedostaje do 60. rođendana. Po zakonu koji je predložila Vlada to bi umanjenje moglo iznositi oko 12 posto!
Marijana Matković
Kako doznajemo od Marijane Šundov iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva, tim bi se pitanjem ipak trebala baviti posebna međuresorska skupina koju je Vlada osnovala radi analize cjelokupnog mirovinskog sustava i njegovog usklađivanja s Programom gospodarskog oporavka, a koja bi svoje prijedloge izmjena trebala pripremiti do kraja godine. Šundov kaže kako bi u tom paketu moglo doći i do ukidanja nekih posebnih kategorija umirovljenika, pa možda i izjednačavanja saborskih zastupnika s običnim građanima, no nakon samo dva radna sastanka koja je održala ta skupina, još je prerano o tme govoriti.
Pritom, međutim, ne treba smetnuti s uma činjenicu da se o izjednačavanju uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca u općem sustavu govori već dulje vrijeme, sigurno oko godinu dana, a da su posljednje izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru usvojene polovicom srpnja prošle godine, što znači da je Vlada tada mogla - da se htjelo - barem ispuniti ustavnu obvezu izjednačavanja saborskih zastupnica sa zastupnicima, no nije to učinila. Štoviše, tada je u propise uvedena i odredba koja se inače primjenjuje vrlo rijetko, najčešće samo onda kada neke kategorije građana treba zaštiti od toga da se novi propis izrazito negativno odrazi na njihov položaj i da ne pretpre značajniju štetu - odredba po kojoj zastupnici koji su za vrijeme primjene starog propisa odradili jedan četverogodišnji mandat imaju pravo na to da u mirovinu idu po starom Zakonu, bez obzira što je u međuvremenu donijet novi.
Pojednostavljeno: prema izmjenama zakona koji se odnosi na saborske zastupnike i dužnosnike Vlade iz srpnja prošle godine, muškarci u mirovinu mogu nakon što napune 60, a žene sa 55 godina, u oba slučaja uz uvjet da su do tada napunili najmanje 25 godina staža. No, istim izmjenama određeno je da zastupnik koji je ispunio uvjet za mirovinu prije stupanja na snagu tih izmjena (dakle ako je odradio jedan četverogodišnji mandat prije srpnja 2009. godine), ima pravo na mirovinu po još blažim uvjetima: muškarci sa 55, žene sa 50 godina, u oba slučaja uz uvjet da imaju najmanje 20 godina staža. Ukratko: izmjene Zakona koje je donio ovaj saziv Sabora primjenjivat će se tek na - idući.
Samo usporedbe radi: po sadašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje na radnike, muškarci mogu u punu mirovinu tek sa 65 godina, ako imaju najmanje 35 godina staža, a žene sa 60 i najmanje 30 godina staža. Izmjenama koje su već upućene prema Saboru predviđeno je da se žene do 2020. godine izjednačavaju s muškarcima (tako da im se dobna granica za umirovljenje povećava za šest mjeseci godišnje), a svima oni koji će u mirovinu ranije (na prmjer u dobi kada to mogu saborski zastupnici, samo uz najmanje 10-ak godina staža više), mirovina će se umanjivati. Tako bi se, na primjer, u praksi lako moglo dogoditi da zastupnica ode u punu mirovinu sa 55 godina i 25 godina staža, bez ikakvih umanjenja, dok radnica koja ima 55 godina, ali nema 30 godina staža uopće ne može u mirovinu dok ne ispuni taj uvjet, a nakon što započne podizanje dobne granice za umirovljenje možda i do 60 godina. Ima li, pak, uvjet staža, ta joj se mirovina umanjuje. Za pet godina ranijeg umirovljenja sada je na snazi umanjenje od devet posto, a od 1. listopada izgledno je čak 20,4 posto, iako za mirovinu već sada mora odraditi pet godina više nego zastupnica.
Za 30 godina staža zastupnici nagrada, radnici penali?
U cijeloj priči ne treba zanemariti ni činjenicu da se radničke mirovine utvrđuju na temelju prosječne plaće osiguranika tijekom cijelog radnog vijeka, što u prosjeku daje mirovinu između 35 i 40 posto posljednje plaće osiguranika, dok zastupnici u startu imaju pravo na 65 posto svoje zadnje plaće u Saboru, odnosno posljednje plaće koju bi imali u Saboru, ako u mirovinu odlaze s drugog radnog mjesta. Zanimljivo je, također, da se zastupničke mirovine povećavaju za svaku godinu navršenog staža iznad propisanog uvjeta - dakle, za svaku godinu iznad 25 godina staža. To povećanje iznosi dva posto po godini, pri čemu zastupnička mirovina ne može biti veća od 85 posto osnovice, odnosno posljednje plaće. Istodobno, Vlada predlaže da se i u općem mirovinskom sustavu uvedu poticaji za nastavak rada i nakon ispunjenih uvjeta, ali ne uvjeta staža, nego godina. Tako bi svaki osiguranik koji ostane raditi nakon 65 godina, odnosno 60 godina žene, imao pravo na dva posto višu mirovinu po godini. U praksi, to znači sljedeće: da saborska zastupnica s 57 godina i 30 godina staža ima pravo na 10 posto uvećanja svoje ionako visoke mirovine (za vrijeme dok se primjenjuje »stari« zakon, uz još povoljnije uvjete!), dok bi se mirovina radnice u tom slučaju umanjivala - za svaku godinu koja joj nedostaje do 60. rođendana. Po zakonu koji je predložila Vlada to bi umanjenje moglo iznositi oko 12 posto!
Marijana Matković
Preuzeto s: nhs.hr