Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-42%), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-41%).

U posljednja tri mjeseca muškarci su u prosjeku imali 9% višu plaću od žena, što je porast od tek 1% u odnosu na prvi kvartal 2014. godine. Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 50% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 101% u odnosu na srednju stručnu spremu. U odnosu na prosječnu plaću, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s visokom stručnom spremom imaju 21% višu plaću od prosjeka. Najvišu plaću imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem, čak 62% više od prosjeka.

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 16% od prosjeka, dok su plaće u udrugama najniže i iznose 12% manje od prosjeka, 4.619 kuna. Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu 3% su više od prosjeka, kao i plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće su 12% ispod prosjeka, a u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika, plaće su oko prosjeka. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su 7% veće od prosjeka. (E.S.)
 
Najniže plaće su u Požegi
 
Najniže plaće u drugom kvartalu 2014. zabilježene su u Požeško-slavonskoj županiji, čak 24% ispod prosjeka.
 
Sukladno očekivanjima, najviše plaće zabilježene su u Gradu Zagrebu, i to 14% iznad prosjeka. Sijedi Zagrebačka te Dubrovačko-neretvanska županija, gdje su plaće nešto niže od prosjeka.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr