Profesionalna mirovina će zamijeniti beneficirani staž
IZMJENE SUSTAVA: TEK OVE GODINE OČEKUJU SE PROMJENE UOBLIČENE U PRIJEDLOG ZAKONA
Profesionalna mirovina ne bi značila izlazak iz svijeta rada. Ukoliko to žele, profesionalno umirovljeni mogu nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima
Gabrijela GALIĆ
(Novilist.hr) ZAGREB » Iako se o promjenama u sustavu beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, govori zadnje tri godine tek se u ovoj mogu očekivati promjene barem uobličene u zakonski prijedlog. Za sada je jedino sigurno da će se umjesto postojećeg sustava beneficiranog radnog staža u kojem se za određena zanimanja staž uvećavao za dva do šest mjeseci, uvesti profesionalna mirovina.
Na nju bi radnici koji su danas u sustavu beneficiranog radnog staža imali pravo u određenim godinama života, što ovisi od zanimanja do zanimanja. No, profesionalna mirovina ne bi značila da izlaze iz svijeta rada jer bi, ukoliko to žele mogli nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima. Sada se pri izračunu beneficirane mirovine uzima deset najboljih godina, a jedna od ideja je da se za profesionalnu mirovinu uzima zadnjih pet godina prije godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. No, iz resornog ministarstva poručuju kako to jest jedna od ideja, ali će odluka biti donesena nakon što se naprave izračuni i vidi što je najpovoljnije za korisnike.
Nužan opći propis
Najprije će biti donesen opći propis koji će obuhvatiti beneficirani staž u realnom sektoru, dok će nakon toga posebnim propisom biti regulirano pitanje policije, pravosudne policije i vojske. Detalji zakonskih promjena usuglašavat će se narednih mjeseci sa zainteresiranim stranama, a plan je da ta rasprava bude dovršena do konca svibnja.
Do kraja siječnja ministarstvo rada i mirovinskog sustava formirat će radne skupine za različita zanimanja u gospodarstvu te dvije radne skupine za vojsku i policiju. Osim predstavnika sindikata i poslodavaca u radnim skupinama sjedit će i stručnjaci medicine rada te zaštite na radu, a sve bi odluke trebali donositi konsenzusom. U cijeli posao trebali bi biti uključeni i predstavnici ministarstva financija.
Prema dostupnim podacima, lani je u gospodarstvu bilo aktivno nešto više od 37,5 tisuća osiguranika kojima se uvećavao staž osiguranja, a toj brojci treba pridodati i oko 34 tisuće zaposlenih u vojsci i policiji, ali i obavještajnoj zajednici. Bez vojske, policije i obavještajne zajednice ukupno su aktivna 104 radna mjesta na kojima radnici ostvaruju beneficirani radni staž.
Minimalne godine
U gospodarstvu je najbrojnija skupina radnika kojima se staž osiguranja uvećava za tri mjeseca i ima ih gotovo 23,5 tisuća, a najmanje je onih kojima se na godinu dana staža dodaje joššest mjeseci – tek nešto iznad dvije tisuće aktivnih. U tim zanimanjima su, primjerice, pirotehničari, balerine, operni pjevači-solisti, piloti, ronioci, strojovođe. Jedan od zadataka radnih skupina bit će utvrđivanje minimalnog broja godina radnog staža koje osoba može provesti na pojedinom radnom mjestu kao i godina života za umirovljene. Dosadašnje projekcije kazuju, primjerice, da balerine mogu raditi do 42, a baletani do 45 godine života. Kod policajaca i vatrogasaca se ta dobna granca kreće od 52 do 55 godina života, a kod profesionalnih vojnika granica je na 40 godina života.
U praksi bi to značilo da će primjerice balerina u 42. godini života moći steći pravo na profesionalnu mirovinu, policajac najkasnije u 55. godini života. No, oni bi mogli nastaviti raditi na nekim drugim poslovima gdje će steći dio mirovine po općim propisima.
Obvezni doprinosi isključivo u drugi mirovinski stup