Prof. Koprić: Ustavni sud prekoračio ovlasti
DRUGO MIŠLJENJE PRAVNI STRUČNJAK IZNIO PET RAZLOGA ZBOG KOJIH SU USTAVNI SUCI REFERENDUM MORALI ODOBRITI
Ustavni sud ne bi smio biti tijelo koje će se brinuti za mudra, ekonomična ili nekim akterima prihvatljiva politička rješenja, nego samo za tumačenja i utvrđenja utemeljena na pravu, upozorio je prof. Ivan Koprić
(NOVI LIST) ZAGREB Nakon što je Ustavni sud jednoglasno donio odluku o odbacivanju sindikalnog referenduma, a njihovo tumačenje podržao i ugledni profesor zagrebačkog pravnog fakulteta Branko Smerdel, u javnosti je ostao dojam kako je stav Ustavnog suda s pravne strane čist i neoboriv. No, nije baš sasvim tako.
Ustavni sud odluku morao vratiti u Sabor – Ivan Koprić
Prije nego li će donijeti kontroverznu odluku Ustavni sud zatražio je od nekoliko uglednih profesora prava njihovo stručno mišljenje. Međutim, nisu uvažili stavove profesora koji su stvar tumačili oprečno vladajućoj većini u Odboru za Ustav. Jedan od njih je i ugledni zagrebački profesor Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravno pravo i vanjski član Odbora za ustav. U svom mišljenju Ustavnom sudu Koprić je u pet točaka obrazložio zašto smatra da Ustavni sud u danoj situaciji ima pravo jedino zaključiti da su ispunjene temeljne ustavne pretpostavke za održavanje referenduma, te odluku o referendumu vratiti natrag u Sabor.
– U suprotnom, Ustavni će sud preuzeti odgovornost za odluku koja ima značajne političke reperkusije, premda to nije njegova ustavna uloga. Ustavni sud ne bi smio biti tijelo koje će se brinuti za mudra, ekonomična ili nekim akterima prihvatljiva politička rješenja, nego samo za tumačenja i utvrđenja utemeljena na pravu, upozorio je Koprić.
Atak na demokraciju
Koprić, kao prvo, objašnjava kako je nesporno da u hrvatskom Ustavu, od 2000. godine, postoji institut građanski iniciranog referenduma. Tijela državne vlasti nemaju ovlast procjenjivati svrsishodnost referenduma nego ga moraju provesti, osim ako bi referendumsko pitanje bilo usmjereno na rušenje nekih temeljnih ustavnih vrednota. Koprić procjenjuje da danas dio profesora zastupa stav da o građanski iniciranom referendumu u stvari mogu u konačnici odlučiti političke stranke u parlamentu.
– Smatram da bi takav način tumačenja predstavljao vrlo jasni atak na temeljno načelo demokratskog poretka, a to je vladavina prava. Sve dok se ne promijeni Ustav, svi akteri dužni su pridržavati se njegovih odredbi, upozorio je Koprić.
Strah od građana
Nadalje, Koprić navodi kako je Sabor neosporno utvrdio da je potporu održavanju referenduma dalo i više od propisanih 10 posto građana, a po njegovom mišljenju potpuno je nevažno jesu li povod bile izmjene ZOR-a ili nešto drugo.
– Ustav ne propisuje nikakvu mogućnost da se ulazi u opravdanost povoda prikupljanja potpisa za referendum, ističe Koprić u svom mišljenju, objašnjavajući kako je dodatni argument činjenica da se Zakon o radu uopće ne spominje u referendumskom pitanju. Referendumsko pitanje po Korpićevom mišljenju ispunilo je i ustavnu pretpostavku da bude jasno, kao i onu da se referendum može raspisati o bilo kojem pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora.
Reagirajući na činjenicu da ustavni sud nije uvažio niti jedan od njegovih argumenata, Koprić je samo izrazio žaljenje što se u Hrvatskoj, za razliku od drugih demokratskih europskih država, nije išlo na jačanje nego na slabljenje građanske participacije u donošenju odluka.
– Ne razumijem zašto se bojimo građana? – pita se Koprić.
Malčić: Volja građana dovedena u pitanje
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić, koji je i nekadašnji ustavni sudac, odluku Ustavnog suda komentirao je u Crikvenici gdje sudjeluje u radu Međunarodnog skupa ombudsmana.
– Odluka je donesena i ona se ne može i neće mijenjati. Ona će imati različit odjek. U svakom slučaju, nedvojbeno je da je neposredni utjecaj naroda, njegova mogućnost da plebiscitno odlučuje, donošenjem ovakve odluke – za ubuduće – ozbiljno dovedeno u pitanje. (F. D.)
Zašto je odluka Ustavnog suda neustavna
1. Ustavno je pravo građana inicirati referendum
2. Referendum poduprlo više od 10 posto građana
3. Neustavno je propitivati opravdanost povoda prikupljanja potpisa
4. Referendumsko pitanje je jasno
5. Referendum se može raspisati o bilo kojem pitanju iz djelokruga Sabora
Nataša BOŽIĆ
– U suprotnom, Ustavni će sud preuzeti odgovornost za odluku koja ima značajne političke reperkusije, premda to nije njegova ustavna uloga. Ustavni sud ne bi smio biti tijelo koje će se brinuti za mudra, ekonomična ili nekim akterima prihvatljiva politička rješenja, nego samo za tumačenja i utvrđenja utemeljena na pravu, upozorio je Koprić.
Atak na demokraciju
Koprić, kao prvo, objašnjava kako je nesporno da u hrvatskom Ustavu, od 2000. godine, postoji institut građanski iniciranog referenduma. Tijela državne vlasti nemaju ovlast procjenjivati svrsishodnost referenduma nego ga moraju provesti, osim ako bi referendumsko pitanje bilo usmjereno na rušenje nekih temeljnih ustavnih vrednota. Koprić procjenjuje da danas dio profesora zastupa stav da o građanski iniciranom referendumu u stvari mogu u konačnici odlučiti političke stranke u parlamentu.
– Smatram da bi takav način tumačenja predstavljao vrlo jasni atak na temeljno načelo demokratskog poretka, a to je vladavina prava. Sve dok se ne promijeni Ustav, svi akteri dužni su pridržavati se njegovih odredbi, upozorio je Koprić.
Strah od građana
Nadalje, Koprić navodi kako je Sabor neosporno utvrdio da je potporu održavanju referenduma dalo i više od propisanih 10 posto građana, a po njegovom mišljenju potpuno je nevažno jesu li povod bile izmjene ZOR-a ili nešto drugo.
– Ustav ne propisuje nikakvu mogućnost da se ulazi u opravdanost povoda prikupljanja potpisa za referendum, ističe Koprić u svom mišljenju, objašnjavajući kako je dodatni argument činjenica da se Zakon o radu uopće ne spominje u referendumskom pitanju. Referendumsko pitanje po Korpićevom mišljenju ispunilo je i ustavnu pretpostavku da bude jasno, kao i onu da se referendum može raspisati o bilo kojem pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora.
Reagirajući na činjenicu da ustavni sud nije uvažio niti jedan od njegovih argumenata, Koprić je samo izrazio žaljenje što se u Hrvatskoj, za razliku od drugih demokratskih europskih država, nije išlo na jačanje nego na slabljenje građanske participacije u donošenju odluka.
– Ne razumijem zašto se bojimo građana? – pita se Koprić.
Malčić: Volja građana dovedena u pitanje
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić, koji je i nekadašnji ustavni sudac, odluku Ustavnog suda komentirao je u Crikvenici gdje sudjeluje u radu Međunarodnog skupa ombudsmana.
– Odluka je donesena i ona se ne može i neće mijenjati. Ona će imati različit odjek. U svakom slučaju, nedvojbeno je da je neposredni utjecaj naroda, njegova mogućnost da plebiscitno odlučuje, donošenjem ovakve odluke – za ubuduće – ozbiljno dovedeno u pitanje. (F. D.)
Zašto je odluka Ustavnog suda neustavna
1. Ustavno je pravo građana inicirati referendum
2. Referendum poduprlo više od 10 posto građana
3. Neustavno je propitivati opravdanost povoda prikupljanja potpisa
4. Referendumsko pitanje je jasno
5. Referendum se može raspisati o bilo kojem pitanju iz djelokruga Sabora
Nataša BOŽIĆ
Preuzeto s: nhs.hr