Probuđen strah od još veće nesigurnosti radnih mjesta
(Glas Slavonije)
NAJAVE IZMJENA RADNOG ZAKONODAVSTVA
Sindikati upozoravaju na enorman rast rada na određeno i agencijskog rada u Hrvatskoj
(GLAS SLAVONIJE) Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve veći.
Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla naruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tržištu rada, no ističe i rast rada na određeno. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno.
Iznad prosjeka EU-a
- Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto - upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova.
– Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u - upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: "U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata.
Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću.
- Svi ti trendovi su neizbježnost. Na djelu je ljudožderski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ništa ne možemo - slikovito komentira đakovački ekonimist Mirko Križić.
Na rast rada na određeno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo ističu kao boljku – brojni poslodavci rad na neodređeno zamijenili su ugovorima na određeno i sezoncima.
- Iz najava ministra Ćorića o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a već ovo što je dosad napravljeno s ugovorima na određeno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije što ljude odvodi izvan zemlje - kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.
Reforme potrebne
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije.
- Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku - kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.
Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promiče mjere za demografski oporavak, Krešimir Sever kaže kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit hoće li dići glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. "Zasigurno ćemo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih želimo čuti što se točno sprema”, kaže Andrić.
– Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne može podnijeti. Ne može postojati takva politika koja će se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju izaći svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budućnosti”, kaže Sever.
Suzana ŽUPAN
Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla naruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tržištu rada, no ističe i rast rada na određeno. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno.
Iznad prosjeka EU-a
- Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto - upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova.
– Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u - upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: "U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata.
Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću.
- Svi ti trendovi su neizbježnost. Na djelu je ljudožderski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ništa ne možemo - slikovito komentira đakovački ekonimist Mirko Križić.
Na rast rada na određeno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo ističu kao boljku – brojni poslodavci rad na neodređeno zamijenili su ugovorima na određeno i sezoncima.
- Iz najava ministra Ćorića o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a već ovo što je dosad napravljeno s ugovorima na određeno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije što ljude odvodi izvan zemlje - kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.
Reforme potrebne
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije.
- Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku - kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.
Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promiče mjere za demografski oporavak, Krešimir Sever kaže kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit hoće li dići glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. "Zasigurno ćemo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih želimo čuti što se točno sprema”, kaže Andrić.
– Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne može podnijeti. Ne može postojati takva politika koja će se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju izaći svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budućnosti”, kaže Sever.
Suzana ŽUPAN
MRMS: Štititi radnike i pridonijeti razvoju poduzetništva
Na naš upit o tome na što će se konkretno odnositi izmjene ZOR-a te kako komentiraju najave o daljnjoj fleksibilizaciji radnih mjesta i novim oblicima rada, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) stigao je kratak odgovor. "Promišljanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava usmjerena su k pronalaženju izmjena radnog zakonodavstva koje će pridonijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj, a istodobno u što većoj mjeri štititi položaj radnika, u suradnji s našim socijalnim partnerima, uz istodobno kontinuirano usklađivanje s europskom pravnom stečevinom”, odgovor je Ministarstva.
Stjepan Šterc
demograf
Nesigurnost radnog mjesta okidač za iseljavanje
Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. "Od 2011. u migracijama sudjeluje više od 50 posto stanovništva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih država, više od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napuštaju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavajući razlog”, upozorava demograf Stjepan Šterc.
Nataša Novaković
direktorica HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale
Radne odnose fleksibilizirati u korist i poslodavca i radnika
"HUP snažno podržava intenciju MRMS-a da se iduće godine krene sa značajnim reformama, te da se radni odnosi učine fleksibilnijima na obostranu korist i poslodavaca i radnika. HUP izmjene ZOR-a smatra nužnima jer sadašnji Zakon ne prati trendove ni promjene nastale na tržištu rada zbog digitalizacije. U posljednjih 10 godina način na koji obavljamo svoje poslove drastično se promijenio, velik broj poslova može se obavljati čak i samo upotrebom pametnih telefona i prijenosnih računala. Upravo stoga mislimo da je Zakon potrebno modernizirati, omogućiti fleksibilnije mjesto rada i vrijeme rada te sukladno dobrim EU praksama uvesti nove oblike rada. Ono što također smatramo nužnim jest da se posebna pozornost pokloni malim poslodavcima te da se njima omogući jednostavnije zapošljavanje odnosno otkazivanje ugovora o radu. Iako se ZOR već nekoliko puta otvarao, mijenjao i usklađivao s pravnom stečevinom EU-a, većih promjena nije bilo, a samo usklađivanje je loše provedeno”, ističe HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.