Prikupljanje potpisa protiv monetizacije starta 10. listopada
(Novi list)
Sindikati započinju akciju kako bi spriječili prodaju autocesta
Na Markovom trgu 9. listopada bit će organiziran javni prosvjed, u vrijeme zasjedanja Vlade, a potom ćemo točno od ponoći početi prikupljati potpise, najavljuje Mijat Stanić
Koncesionaru važan vlastiti prihod, a ne razvoj zemlje
Autoceste su razvojni projekt cijele Hrvatske. Ako dođe do koncesije Hrvatska će izgubiti pravo upravljanja važnom polugom razvoja. Na koncesionara će biti gotovo nemoguće utjecati, jer oni sigurno neće dozvoliti bilo kakve odluke osim onih koje vode povećanju njihova prihoda. Njih se ne može subvencionirati i ako fali novaca bit će povećanja cijena cestarine, što se onda može negativno odraziti i na standard građana, ali i na turizam i ostale segmente gospodarstva. Informacija o tome što se radi nema, dakle nema transparentnosti, a govorimo o ugovoru za narednih pola stoljeća. Kad se sve radi u strogoj tajnosti uvijek postoji sumnja u korupciju, a svi znamo da se na velikim trgovinama uzimaju veliki novci. Stoga tražimo podršku građana za referendum i uvjeren sam da ćemo je dobiti, ističe sindikalist Mijat Stanić.
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić naglašava kako je odluka o datumu početka akcije usvojena na Izvršnom odboru, kao i da sada predstoje završne pripreme.
- Mi ćemo 9. listopada, a to je četvrtak kada su sjednice Vlade, organizirati jedan javni prosvjed ili performans na Markovu trgu, a onda ćemo doslovno u ponoć početi prikupljati potpise. Stvaramo jednu široku koaliciju udruga civilnog društva i sindikata, očekujemo podršku niza pojedinaca, te ćemo biti prisutni od Dubrovnika do istočne Slavonije. Razgovarao sam s doista brojnim predsjednicima udruga i kome god sam ponudio suradnju, nije me dosad odbio. Upravo zbog toga, kao i činjenice da se u anketama oko 60 do 70 posto građana protivi monetizaciji, procjenjujemo kao realan cilj prikupljanje oko 800.000 potpisa, što je gotovo duplo više od potrebnog, pa će baš zato biti rezultat kojeg nitko ne može ignorirati. Nije ovdje smisao samo monetizacija autocesta, već želimo proširiti mrežu koju smo izgradili kako bi građani doista mogli sudjelovati u promjenama u društvu i utjecati na njih, a to mogu upravo putem referenduma, naglašava Stanić.
U međuvremenu postupak monetizacije ide dalje unatoč problemima s konzultantima i činjenici da je raskinuta suradnja s odvjetničkom kućom Wolf Theiss, čiji prijedlog nacrta ugovora o monetizaciji nije prihvatilo Državno odvjetništvo. Stoga i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture mora angažirati novog savjetnika, koji će pripremiti ugovor kako bi u zacrtanom roku bilo moguće odabrati koncesionara i početkom naredne godine osigurati isplatu očekivanih tri milijarde eura. Sam postupak pregovaranja provodi se daleko od očiju javnosti što je jedna od najvećih manjkavosti procedure, jer se vrlo malo zna o detaljima pregovora, kao i o uvjetima pod kojima bi autoceste bile monetizirane, te instrumentima osiguranja hrvatskih interesa u nizu važnih pitanja među koje svakako spada i pitanje iznosa cestarine i uvjeta pod kojima se ona može mijenjati.
Službeno je također nepotvrđeno tko je sve zainteresiran za preuzimanje autocesta u Hrvatskoj, ali se nagađa o nizu uglednih i moćnih svjetskih tvrtki i korporacija. Tako se spominju austrijska grupacija Strabag, talijanski operater Atlantia, španjolska kompanija Cintra iz Madrida, konzorcij Macguarie grupe u sklopu kojeg je i Raiffeisen mirovinski fond, te konzorcij investicijske banke Goldman Sachs s francuskom tvrtkom koja upravlja autocestama, grupacijom Vinci.