Prijeti li Hrvatskoj privatizacija elektroprivrede kroz “monetizaciju”?
(Bilten, regionalni portal)
Uoči najavljene javne ponude dionica HEP-a, donesena je odluka o “čišćenju bilance” otpisom 2,38 milijardi kuna imovine, upozorava Jadranko Berlengi, član Nadzornog odbora iz redova radnika. Njegovo izdvojeno mišljenje objavljeno je na web-stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a u kojem optužuje ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i predsjednika DUUDI-ja Mladena Pejnovića za netransparentno i nezakonito vođenje procesa privatizacije.
Berlengi osporava cijeli proces novog pokušaja privatizacije HEP-a te navodi brojna kršenja procedure najave dokapitalizacije putem IPO ponude (prikupljanja novog kapitala inicijalnom javnom ponudom) koja je prvi put objavljena u Jutarnjem listu. Tjedan dana kasnije Glavna skupština HEP-a “utvrđuje potrebu za pokretanje postupka za razmatranje mogućnosti povećanja kapitala”. Međutim, kako u svom priopćenju piše Berlengi ta skupština nikada nije održana čime su prekršeni temeljni dokumenti HEP-a poput Statuta. Ako skupština nije održana, njezine odluke ne mogu proizvoditi pravne učinke.
Problematičnom se također pokazuje i odluka Nadzornog odbora kojom se knjigovodstvena vrijednost svih termoelektrana u sklopu HEP Proizvodnje (onih u Sisku, Rijeci, Plominu, Jertovcu, Zagrebu i Osijeku) smanjuje za 2,38 milijardi kuna i svodi na nulu. Te se termoelektrane prema analizi jedne revizorske firme proglašavaju nerentabilnima, no također se upozorava da bi otpis ovih elektrana mogao dovesti do neadekvatnosti kapitala što znači da postoji mogućnost od narušavanja zakonski propisanog odnosa kapitala u ukupnoj aktivi. Ukoliko se to dogodi pada kreditni rejting HEP-a i dionice HEP-a prodavat će se po jeftinijoj cijeni nego što zapravo vrijede.
Berlengi taksativno pobrojava probleme vezane uz ovakav način donošenja odluka te dodaje da veći broj odluka donesenih u posljednje vrijeme navodi na zaključak da se one donose kako bi se utjecalo na tijek i način privatizacije HEP-a. Problematičnima smatra planirano umanjenje vrijednosti imovine “neprofitabilnih” distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega); planirano umanjenje vrijednosti imovine Centralnih toplinskih Sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica), zatim donošenje Zakona o vodama kojim je Hrvatskoj elektroprivredi d.d. ex lege oduzeto pravo vlasništva nad hidroelektranama (predmet u kojem HEP osporava ustavnost Zakona o vodama nalazi se na Ustavnom sudu već više od dvije godine), itd. Dakako da u procesu donošenja odluka o otpisu imovine nisu razmotreni svi njihovi aspekti te socijalne i ekonomske posljedice.