Prijedlozi sindikalnih središnjica u vezi dopune Zakona o minimalnoj plaći te visini minimalne plaće za 2018. godinu
NHS - Sindikalne su središnjice 10. studenog 2017. godine Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Hrvatskoj udruzi poslodavaca uputili zajednički prijedlog dopune Zakona o minimalnoj plaći i Uredbe o visini minimalne plaće za 2018. godinu.
U nastavku se nalazi cjeloviti tekst prijedloga:
Sukladno dogovoru na tripartitnom sastanku o minimalnoj plaći, održanom u petak, 3. listopada 2017. godine, dostavljamo prijedloge:
Zakon o minimalnoj plaći
Podsjećamo kako jeprva sindikalna pisana inicijativa, koja je sadržavala i cjelovit prijedlog novog Zakona o minimalnoj plaći s obrazloženjem, dostavljena Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS) još početkom prosinca 2016. godine, a da je prvi sastanak u MRMS-u održan tek početkom listopada 2017. godine.
Također podsjećamo da osim što smo dopunom Zakona, odnosno preciznijom definicijom minimalne plaće, htjeli spriječiti u praksi zamijećeno zakidanje radnika, proširiti nadzor s primjene Zakona o minimalnoj plaći i na primjenu kolektivnih ugovora čija je primjena proširena odlukom ministra nadležnog za rad i dr., razlog predlaganja cjelovitog novog Zakona (a ne samo njegovih izmjena i dopuna) leži u tome što se dio odredbi odnosio samo na početak provedbe odnosno način izračuna prve minimalne plaće, od kojih bi Zakon valjalo rasteretiti.
S obzirom da smo na prvi sastanak o navedenoj inicijativi čekali 10 mjeseci zbog čega su sve tri strane dovedene u vremenski škripac, sindikalne središnjice, u dobroj vjeri, predlažu da se u hitnom postupku do kraja godine usvoje samo dopune Zakonao minimalnoj plaći, a da se u sljedećoj godini pristupi izradi novog Zakona.
Prijedlog:
ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI
Članak 1.
Članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Minimalna plaća u smislu ovog Zakona je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.
(2) Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.
(3) Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu."
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama".
O b r a z l o ž e n j e
Člankom 1. ovog Zakona predlaže se izmjena članka 2. važećeg Zakona o minimalnoj plaći (NN br. 39/13) i to na način da se njime, osim definiranja pojma minimalne plaće, sada jasno utvrdi kako iznos minimalne plaće treba uvećati za sve dodatke na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom koje je radnik ostvario u obračunskom razdoblju.
Naime, iz postojeće zakonske definicije minimalne plaće nije razvidna njezina struktura što dovodi do nejednake prakse kod poslodavaca na način da neki poslodavci u iznos minimalne plaće uračunavaju sve dodatke na plaću na koje radnik ima pravo temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, a koje je ostvario u određenom obračunskom razdoblju. Ovakva praksa dovodi do diskriminacije radnika koji, neovisno o uvjetima u kojima obavlja svoj rad (primjerice u prekovremenom, smjenskom, noćnom radu i slično), uvijek ostvaruje pravo na isti iznos plaće. Stoga se stavkom 2. članka 2. predlaže propisati kako se minimalna plaća utvrđena stavkom 1. uvećava za iznose dodataka na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom koje je radnik ostvario u određenom obračunskom razdoblju, a pripadaju mu temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Time zakonsko uređenje postaje jasnije i preciznije i otklanjaju se sve nejednakosti postupanja u praksi.
Novim člankom 2. također se predlaže propisati pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu, kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje Zakona i njegova nezakonita primjena u praksi.
Uredba o visini minimalne plaće za 2018. godinu
Sindikalne središnjice predlažu da se bruto minimalna plaća za 2018. godinu odredi u visini od 3.609,00 kuna,što je 45 % prosječne bruto plaće za prvih osam mjeseci 2017. godine, koja iznosi 8.020 kuna.
Obrazloženje:
Imajući u vidu da je dogovoreni cilj postupno doći do minimalne plaće, čiji bi udio u prosječnoj bio 50 %, a kako je krajem prošle godine minimalna plaća za ovu godinu utvrđena u visini 42,39 % od prosječne bruto plaće za prvih devet mjeseci 2016. godine, sindikalne središnjice predlažu daljnji rast udjela minimalne plaće u prosječnoj.
Razumijevajući kako je poslodavcima, zbog izrade poslovnih planova za narednu godinu, važno što ranije znati iznos minimalne plaće za tu godinu, predlažemo da se udio minimalne plaće računa u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do kolovoza, jer podatak za prvih devet mjeseci još uvijek nije poznat.
Ujedno želimo napomenuti kako je u obrazloženju Uredbe o visini minimalne plaće za 2017. godinu, sa 10. sjednice Vlade RH, održane 8. prosinca 2016. godine, u zadnjem stavku pogrešno naveden udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u RH, od siječnja do rujna 2016. godine. Izračun pokazuje kako točan udio ne iznosi 42,9 %, već 42,38582 %, odnosno 42,39 %.
Sukladno dogovoru na tripartitnom sastanku o minimalnoj plaći, održanom u petak, 3. listopada 2017. godine, dostavljamo prijedloge:
Zakon o minimalnoj plaći
Podsjećamo kako jeprva sindikalna pisana inicijativa, koja je sadržavala i cjelovit prijedlog novog Zakona o minimalnoj plaći s obrazloženjem, dostavljena Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS) još početkom prosinca 2016. godine, a da je prvi sastanak u MRMS-u održan tek početkom listopada 2017. godine.
Također podsjećamo da osim što smo dopunom Zakona, odnosno preciznijom definicijom minimalne plaće, htjeli spriječiti u praksi zamijećeno zakidanje radnika, proširiti nadzor s primjene Zakona o minimalnoj plaći i na primjenu kolektivnih ugovora čija je primjena proširena odlukom ministra nadležnog za rad i dr., razlog predlaganja cjelovitog novog Zakona (a ne samo njegovih izmjena i dopuna) leži u tome što se dio odredbi odnosio samo na početak provedbe odnosno način izračuna prve minimalne plaće, od kojih bi Zakon valjalo rasteretiti.
S obzirom da smo na prvi sastanak o navedenoj inicijativi čekali 10 mjeseci zbog čega su sve tri strane dovedene u vremenski škripac, sindikalne središnjice, u dobroj vjeri, predlažu da se u hitnom postupku do kraja godine usvoje samo dopune Zakonao minimalnoj plaći, a da se u sljedećoj godini pristupi izradi novog Zakona.
Prijedlog:
ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI
Članak 1.
Članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Minimalna plaća u smislu ovog Zakona je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.
(2) Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.
(3) Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu."
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama".
O b r a z l o ž e n j e
Člankom 1. ovog Zakona predlaže se izmjena članka 2. važećeg Zakona o minimalnoj plaći (NN br. 39/13) i to na način da se njime, osim definiranja pojma minimalne plaće, sada jasno utvrdi kako iznos minimalne plaće treba uvećati za sve dodatke na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom koje je radnik ostvario u obračunskom razdoblju.
Naime, iz postojeće zakonske definicije minimalne plaće nije razvidna njezina struktura što dovodi do nejednake prakse kod poslodavaca na način da neki poslodavci u iznos minimalne plaće uračunavaju sve dodatke na plaću na koje radnik ima pravo temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, a koje je ostvario u određenom obračunskom razdoblju. Ovakva praksa dovodi do diskriminacije radnika koji, neovisno o uvjetima u kojima obavlja svoj rad (primjerice u prekovremenom, smjenskom, noćnom radu i slično), uvijek ostvaruje pravo na isti iznos plaće. Stoga se stavkom 2. članka 2. predlaže propisati kako se minimalna plaća utvrđena stavkom 1. uvećava za iznose dodataka na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom koje je radnik ostvario u određenom obračunskom razdoblju, a pripadaju mu temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Time zakonsko uređenje postaje jasnije i preciznije i otklanjaju se sve nejednakosti postupanja u praksi.
Novim člankom 2. također se predlaže propisati pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu, kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje Zakona i njegova nezakonita primjena u praksi.
Uredba o visini minimalne plaće za 2018. godinu
Sindikalne središnjice predlažu da se bruto minimalna plaća za 2018. godinu odredi u visini od 3.609,00 kuna,što je 45 % prosječne bruto plaće za prvih osam mjeseci 2017. godine, koja iznosi 8.020 kuna.
Obrazloženje:
Imajući u vidu da je dogovoreni cilj postupno doći do minimalne plaće, čiji bi udio u prosječnoj bio 50 %, a kako je krajem prošle godine minimalna plaća za ovu godinu utvrđena u visini 42,39 % od prosječne bruto plaće za prvih devet mjeseci 2016. godine, sindikalne središnjice predlažu daljnji rast udjela minimalne plaće u prosječnoj.
Razumijevajući kako je poslodavcima, zbog izrade poslovnih planova za narednu godinu, važno što ranije znati iznos minimalne plaće za tu godinu, predlažemo da se udio minimalne plaće računa u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do kolovoza, jer podatak za prvih devet mjeseci još uvijek nije poznat.
Ujedno želimo napomenuti kako je u obrazloženju Uredbe o visini minimalne plaće za 2017. godinu, sa 10. sjednice Vlade RH, održane 8. prosinca 2016. godine, u zadnjem stavku pogrešno naveden udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u RH, od siječnja do rujna 2016. godine. Izračun pokazuje kako točan udio ne iznosi 42,9 %, već 42,38582 %, odnosno 42,39 %.
S poštovanjem
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, v.r.
Krešimir Sever, predsjednik NHS, v.r.
Vilim Ribić, predsjednik MHS, v.r.
Miroslav Hrašćanec, predsjednik HURS, v.r.
Preuzeto s: nhs.hr